Latvijsko-ruska granica je državna granica između Republike Latvije (članice EU) i Rusije. Duljina granice je 283,6 km. Od 2004. godine istočni je dio vanjske granice Europske unije, Schengenskog prostora i NATO-a.
Povijest mini|lijevo|300px|Dodatak članku 3. latvijsko-sovjetskog mirovnog ugovora iz 1920. Pskovska oblast i Latvija imaju povijesne veze od osnutka Pskovske Republike u 13. stoljeću. Od 1925. do 1945. okrug Abrene bio je dio Republike Latvije. Nakon sovjetske okupacije, 16. siječnja 1945. područje je prebačeno iz Latvijske Sovjetske Socijalističke Republike u Pskovsku oblast i preimenovano u Pitalovski okrug. Nakon što je 1991. ponovno stekla neovisnost, Latvija je u početku polagala pravo na prethodni latvijski teritorij, na temelju latvijsko-sovjetskog mirovnog sporazuma iz 1920. godine. Razgraničenje je dovršeno 1998., ali ugovor o državnoj granici potpisan je i ratificiran tek 27. ožujka 2007. Priznao je Pitalovski okrug kao dio Rusije.
Kao rezultat pobune Wagnerove skupine 2023. godine, Latvija je odmah zatvorila svoje granice od Rusije kao odgovor na pobunu do daljnjega.
Pregled Prema sporazumu o rusko-latvijskoj državnoj granici iz 2007. godine, državna granica između Latvije i Rusije počinje od sjecišta državnih granica Latvije, Rusije i Bjelorusije, a završava na tromeđi Latvije, Rusije i Estonije.
Latvija graniči samo s jednom oblašću Rusije, Pskovskom oblašću. Rusija graniči s tri latvijske općine.
Ruska granična sigurnosna zona s ograničenim pristupom nalazi se uz granicu na ruskoj strani. Za posjet ovoj zoni potrebna je dozvola koju izdaje lokalni odjel FSB- a (jedine iznimke su međunarodni tranzitni granični prijelazi).
Granični prijelazi mini|desno|300px|Latvijsko-ruski granični prijelaz kod mjesta Grebņova. Prelazak granice dopušten je samo na graničnim kontrolama. Većini ljudi potrebna je viza s jedne ili obje strane granice. Navedeno od sjevera:Document 2015/C 126/10 Official Journal of the European Union
cesta P42 blizu Pededzea (Pededze — Bruniševo; zatvorena od jeseni 2022. do daljnjega) cesta P35 kod Viļake (Vientuļi — Ludonka; zatvorena od jeseni 2022. do daljnjeg) željeznička pruga Rēzekne – Pskov ( željeznica Sankt Peterburg–Varšava ) blizu Kārsave (ne koristi se od 2024. zbog nedostatka prekograničnog željezničkog prometa) cesta E262 / A13 / A116 u blizini mjesta Kārsave i Grebņova (Grebņeva — Ubylinka) cesta P50 blizu Kārsave i Goliševe(zatvorena na neodređeno vrijeme) željeznička pruga Rēzekne – Velikiye Luki (Moskovsko-riška željeznica) u blizini Zilupe (ne koristi se od 2024. zbog nedostatka prekograničnog željezničkog prometa) cesta E22 / A12 / M9 u blizini Zilupe i Terehova, Latvija (Terehova — Burachki)
Granični prijelazi mogu se obaviti i zračnim putem. Jedina međunarodna zračna luka u Latviji je Međunarodna zračna luka Riga koja je prije veljače 2022. imala redovne letove, između ostalog, za Moskvu i Sankt Peterburg. Zračne luke u Daugavpilsu, Liepāji, Jūrmala-Tukumi i Ventspilsu također su registrirane kao granični prijelazi, iako se ne koriste za redovite međunarodne letove.Document 2015/C 126/10 Official Journal of the European Union
Nakon mobilizacije najavljene u Rusiji u vezi s ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. u rujnu, Latvija je proglasila izvanredno stanje na tri mjeseca u pograničnim županijama i zatvorila prijelaz Pededze.
Povezani članci
Granični incident u Masļenkiju
Izvori
Kategorija:Državne granice