Ivanovčani (češki: Ivanovčany) su četvrt na sjeveru grada Bjelovara. Pokriva predjel grada uz Ulicu Petra Biškupa Vene i Ulicu Andrije Hebranga s povijesnim granicama uz Ulicu Milana Šufflaya, Ulicu Eugena Kumičića te sa naseljem Gornje Plavnice preko potoka Jelinac.

Četvrt se sastoji od većinom nisko izgrađenih obiteljskih stambenih zgrada. Glavna prometnica je ulica Petra Biškupa Vene koja se izvan četvrti spaja sa sjevernom bjelovarskom obilaznicom.

Neke od važnijih zgradi i spomenika unutar četvrti su Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu te stara ciglana istočno od groblja Borik.

Povijest Ivanovčani su u nedavnoj prošlosti bili ruralno naselje u krugu Bjelovara. Uspostavljeni su pri završetku turskih invazija i pri povratku kršćanskog stanovništva u 17. stoljeću. Na karti prve vojne izmjere naselje je 1774. godine navedeno kao Dorf Ivanovchany. U zapisu objavljenom u Budimu Jánosa Lipszkyja 1808. godine navodi se kao Ivanovchani.

Za vrijeme vojne uprave naselje je pripadalo Đurđevačkoj pukovniji, kapetaniji Kapela.

Godine 1776. zabilježen je nastanak i izgradnja tadašnje nove predgradske četvrti u Ivanovčanima, Novih Ivanovčana, koji danas obuhvaćaju područje između kružnog toka Andrije Hebranga i Ivanovčanske ulice te prostor Ulice Andrije Hebranga od kružnog toka do raskrižja sa Ulicom 55. samostalnog bataljuna HV-a.

Novi Ivanovčani su plansko izgrađeni su uz samu dotadašnjih gradsku među Bjelovara na ulazu u vojno vježbalište Logor, te izgradnjom naselja se sa potporom države u Ivanovčane naseljuje manji broj Austrijanaca l Nijemaca međutim naseljeno stanovništvo je potpuno kroatizirano unutar nekoliko generacija.

Dolazak Čeha Godine 1792. odvija se prvo poznato masovno doseljavanje Čeha na prostoru Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije sa doseljavanjem 14 čeških obitelji iz Police nad Metují u Ivanovčane.

Prema nekim izvorima Ivanovčani su tada zabilježeni kao Pagus Bohemicus, latinski za Češko selo.

Ukidanje Vojne krajine Ukidom Vojne krajine i uspostavom nove administracijske podijele 1886. godine, Ivanovčani ulaze u sastav općine Veliko Trojstvo. lijevo|mini|184x184px|Općina Veliko Trojstvo (crveno) unutar kotarske oblasti Bjelovar (rozo) do izdvajanja Ivanovčana iz općine 1900. godine Nekadašnje selo Ivanovčani pokrivalo je cjelokupni prostor današnjeg naselja Sjever kao oranice i livade istočno od sela, s administracijskim granicama uz današnje ulice Jakova Gotovca na istoku, Milana Šufflaya i prilaz Andrije Hebranga na jugu, te Kamila Kolba i Eugena Kumičića na sjeveru.

Dana 1. srpnja 1900. godine Ivanovčani se izdvajaju općine Veliko Trojstvo i administracijski se pripajaju Gradskom poglavarstvu Bjelovar, odvojeno od ostatka kotarske oblasti Bjelovar.

U isto se vrijeme gradska ciglana seli sa stare lokacije na lokaciju u Ivanovčane na brdo uz Ciglarski potok pod vlasništvom Đovanija Revellantea

20. stoljeće mini|220x220px|Ulica Andrije Hebranga

Dana 18. kolovoza 1916., na rođendan kralja Franje Josipa I., unutar Ivanovčana podiže se Kraljev spomenik na ulazu u Logor, koji je 3. rujna 1922. zamijenjen današnjim Spomenikom poginulim Ivanovčancima u Prvom svjetskom ratu.

Godine 1958. stanovnici naselja Ivanovčani traže pripojenje Ivanovčana u Bjelovar kao tadašnji administracijski Blok 18. zajedno sa Kraševim naseljem (Mali Logor), što je kasnije i odobreno.

Od 1970-ih do 1990-ih, širenjem Bjelovara prema sjeveru, razvoj Ivanovčana značajno se ubrzao izgradnjom i širenjem naselja uz ulicu Rade Končara (danas Andrije Hebranga) u smjeru Zvijeraca i novouspotavljenom Naselju Markovac.

U istodobnom razdoblju je na granici izmedu Zvijeraca i Ivanovčana uspostavljen novi vojni objekt radarske stanice i centara veza protuzračne obrane JNA, poznatiji kao Plavci.

21. stoljeće Godine 1991. izrađen je plan daljnje izgradnje i širenja grada u smjeru sjevera. Na prostoru Velikog Polja istočno od Hebrangove ulice i južno od Markovca početkom 2000-ih godina počinje izgradnja Naselja Sjever. Godine 2007. grad Bjelovar donosi urbanistički plan uređenja naselja Sjever 2, koji obuhvaća cijelo preostalo neizgrađeno područje unutar Ivanovčana na prostoru polja Ograda i Groblje.

Galerija

Poznate osobe

Kamilo Dočkal, hrvatski katolički svećenik češkoga podrijetla, kanonik, crkveni i kulturni povjesničar, kulturni djelatnik i violinist, proveo djetinjstvo u Ivanovčanima, obiteljska kuća (danas Hebrangova 37) je srušena 2008. godinehttps://hrcak.srce.hr/clanak/50408 Antun Šimčik, filolog, arhivist, knjižničar, leksikograf, jezikoslovac, slavističar, kroatist, latinist, romanist, prevoditelj, etnograf, novinar i književnik češkog podrijetla. Đuro Hajduković, poljoprivrednik, bivši vlasnik imanja obitelji Hajduković na uglu Hebrangove i prilaza Andrije Hebranga u sklopu kojega je Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu. Šimun Harbut, političar, dogradonačelnik Bjelovara pod gradonačelnikom Nikolom Grdinićem u razdoblju od od svibnja 1940. do studenoga 1940. godine Franjo Kovaček, krojač, jedan od osnivača bjelovarskog lovačkog društva, vlasnik kuće u kojoj je 1941. godine održano savjetovanje Bjelovarske partizanske grupe (danas Hebrangova 43), nekoć sa spomen-pločom (danas pohranjeno u Gradskom muzeju Bjelovar) Filip Hajduković, zborovođa, svećenik, dirigent i glazbeni pisac

Spomenici i znamenitosti Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu. Zgrade ciglane na adresi Milana Šufflaya 36 Umjetno jezero "Bajer" sjeverno od ciglane, jezero nastalo iskopom gline za ciglanu zgrada Caritasa i pučka kuhinja župe sv. Antuna Padovanskog

Obrazovanje i kultura

Dječji vrtić Pinokio Područna škola Sjever, u sklopu Naselja Sjever 1 Dječji vrtić Ciciban, područni objekt Bachova ulicahttps://dv-ciciban.hr/ Sabor udruga Hrvatskih katoličkih Roma Lovara Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar Evanđeoska pentekostna crkva Bjelovar, sa privremenom adresom Kokinačkih žrtava 10

Zanimljivosti U Ivanovčanima na adresi Andrije Hebranga 43A se u dvorištu Krešimira Kovačeka nalazi stablo golemog mamutovaca znano i kao drvo sekvoje, visine 25 metara. Krešimir Kovaček je drvo dobio na dar kao sadnicu, a od sadnje je naraslo do navedene visine.

Izvori

Kategorija:Bjelovarske gradske četvrti Kategorija:Bivša naselja u Hrvatskoj