+Velike lože u Mađarskoj Velike lože Broj ložaSimbolička velika loža Mađarske15Veliki orijent Mađarske9Velika loža Mađarske3 Belgijska federacija "Le Droit Humain"2 Velika ženska loža Francuske1
Slobodno zidarstvo (mađa. szabadkőművesség) u Mađarskoj djeluje od sredine 18. stoljeća.
Danas u Mađarskoj djeluje regularna Simbolička velika loža Mađarske i nekoliko liberalnih, odnosno mješovitih, velikih loža. Također, inozemne nadležnosti, poput Velike ženske lože Francuske, imaju svoje lože u Austriji.
Povijest mini|150px|lijevo|Grof Ivan VIII. Drašković bio je organizator hrvatskog i ugarskog slobodnog zidarstva u 18. stoljeću Prve dvije lože na području Ugarskog Kraljevstva osnovane su 1749. godine u Brašovu pod nazivima "Tri stupa" (A három oszlophoz páholy) i "Četiri mjeseca" (A négy holdhoz páholy). Ubrzo su primjer Brašova slijedili i drugi gradovi, osobito na rubnim područjima Habsburške Monarhije. U Sibiu, Prešovu, Košicama, Bratislavi, Banskoj Štiavnici, Banskoj Bystrici, Zagrebu, Glini i Varaždinu organizirane su lože humanitarnog i obrazovnog karaktera. U njima su sudjelovali uglavnom državni službenici, svećenici, učitelji i časnici koji su se školovali u inozemstvu. Većina tih loža dobila je svoje osnivačke povelje od već postojećih slobodnozidarskih središta, najčešće iz Magdeburga, Varšave, Berlina ili Beča, čime je njihov rad bio priznat kao zakonit.
Takav relativno miran razvoj slobodnog zidarstva trajao je do početka 1770-ih godina, kada je ujedinjenje pet loža u južnim dijelovima Ugarske dovelo do značajnih promjena u organizaciji mađarskog slobodnog zidarstva. U početku su grof Ivan VIII. Drašković, starješina loža u Glini i Zagrebu, te grof Stjepan Niczky, starješina loža u Varaždinu, Križevcima i Osijeku, namjeravali svoje lože povezati u zajedničku veliku ložu uz pomoć osnivačkih povelja iz Beča i Praga. Međutim, nakon što je praška velika loža odbila njihove zahtjeve pozivajući se na formalne nedostatke, odlučili su osnovati vlastitu neovisnu organizaciju. Dana 22. listopada 1775. osnovali su Veliku ložu Ugarske i Hrvatske. Ova organizacija donijela je vlastiti obred, poznat kao Draškovićeva opservancija, koji je ubrzo prihvatila većina loža u Ugarskoj. Nakon osnivanja ove organizacije i Beč i Prag, iako nevoljko, priznali su zakonitost ovog slobodnozidarskog reda.
Djelovanje loža nakratko je bilo ograničeno reformskim dekretom cara Josipa II. iz 1785. godine, kojim je smanjen broj loža i pojačan državni nadzor nad njihovim radom. Međutim, nakon stupanja na prijestolje cara Leopolda II. 1790. godine, koji je i sam bio slobodni zidar, članovi peštanske Lože "Velikodušnost" (Nagyszívűséghez páholy) dobili su zadatak izraditi prijedloge reformskih zakona za ugarski sabor. Ti su prijedlozi bili pripremljeni, ali zbog smrti cara Leopolda II. prije zasjedanja sabora 1792. godine njihovo donošenje nije ostvareno.
Krajem 18. stoljeća politička klima u Habsburškoj Monarhiji postala je nepovoljnija za djelovanje tajnih društava. Nakon Francuske revolucije vlasti su počele sumnjati u organizacije povezane s liberalnim idejama. U Ugarskoj je dodatni poticaj represiji bio takozvani jakobinski pokret, koji je vlast povezivala s revolucionarnim idejama. Kao posljedica toga, car Franjo II. 1795. godine zabranio je djelovanje slobodnog zidarstva u Monarhiji. Sve su lože raspuštene, a rad slobodnih zidara prestao je na više od sedam desetljeća. mini|350px|desno|Karta s orijentima u ugarskom dijelu Austro-Ugarske krajem 1892. godine. mini|150px|lijevo|Ferenc Pulszky (1814. – 1897.) bio je veliki majstor Velike lože Ugarske cijelo vrijeme njenog djelovanja te prvi veliki majstor Velike simboličke lože Ugarske. Ponovno oživljavanje slobodnog zidarstva započelo je u drugoj polovici 19. stoljeća. Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. godine političke su okolnosti postale znatno liberalnije u ugarskom dijelu, što je omogućilo obnovu slobodnozidarskih organizacija. U Budimpešti su osnovane nove lože, a postupno se razvila organizirana nacionalna struktura slobodnog zidarstva. Godine 1870. osnovana je Velika loža svetog Ivana Ugarske, dok je 1871. osnovan i Veliki orijent Ugarske. Ove su dvije organizacije u početku djelovale paralelno, okupljajući različite lože i ritualne sustave. Godine 1886. došlo je do ujedinjenja dviju organizacija osnivanjem Velike simboličke lože Ugarske. Time je stvorena jedinstvena organizacija mađarskog slobodnog zidarstva koja je koordinirala rad loža na području Ugarske. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća slobodno zidarstvo u Mađarskoj doživjelo je snažan razvoj. Do početka Prvoga svjetskog rata djelovalo je oko 100 loža s približno 7000 članova. Najveći broj loža nalazio se u Budimpešti, ali su djelovale i u drugim gradovima poput Segedina, Debrecina, Temišvara, Košica i Cluja.
Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine političke prilike u Mađarskoj naglo su se promijenile. U razdoblju političkih previranja slobodni zidari su često bili optuživani za sudjelovanje u liberalnim i republikanskim pokretima. Nakon dolaska na vlast regenta Miklósa Horthyja donesena je odluka o zabrani slobodnog zidarstva. Godine 1920. sve su lože raspuštene, njihova imovina konfiscirana, a slobodnozidarske organizacije prestale su djelovati. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata slobodno zidarstvo u Mađarskoj nakratko je obnovljeno. Godine 1945. ponovno su osnovane neke lože i pokušalo se obnoviti djelovanje Velike simboličke lože. Međutim, nakon učvršćenja komunističke vlasti krajem 1940-ih slobodno zidarstvo ponovno je zabranjeno. Komunistički režim nije dopuštao djelovanje neovisnih organizacija povezanih s međunarodnim mrežama, pa je slobodno zidarstvo ponovno ugašeno. Mnogi emigraniti nakon revolucije 1956., baš kao i stotinu godina ranije, postali su slobodni zidari u ložama u zapadnoj Europi ili inozemstvu.
Tek nakon političkih promjena 1989. godine i raspada socijalističkog sustava slobodno zidarstvo ponovno je obnovljeno. Tada su ponovno osnovane lože i obnovljene organizacije koje nastavljaju tradiciju povijesnih mađarskih slobodnih zidara. U suvremenoj Mađarskoj djeluje više slobodnozidarskih organizacija, uključujući Simboličku veliku ložu Mađarske i druge obedijencije koje održavaju međunarodne kontakte s europskim i svjetskim organizacijama.
Regularna velika loža mini|desno|135px|Simbolička velika loža Mađarske, osnovana 1989.
Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske (mađa. Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy), skraćeno MJSN, je regularna mađarska velika loža osnovana u prosincu 1989. godine u Budimpešti. Danas ima više od 400 članova u 15 loža, od kojih njih 12 radi u Budimpešti te po jedna u Segedinu, Šopronu i Đunđušu.
Ovu veliku ložu kao regularnu priznaju Ujedinjena velika loža Engleske te druge dvije matične velike lože – Velika loža Irske i Velika loža Škotske. Engleska velika loža priznala ju je 1990. godine.
Tradicionalne i liberalne velike lože mini|desno|135px|Veliki orijent Mađarske, osnovan 1991. U Mađarskoj danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom) ili tradicionalnom ustroju. Simbolička velika loža Mađarske je jedina regularna velika loža.
Veliki orijent Mađarske (Magyarországi Nagyoriens) je liberalna velika loža osnovana u ožujku 1991. godine. Pod svojim okriljem ima devet loža, od kojih njih pet radi u Budimpešti, dok u susjednoj Rumunjskoj rade tri lože, dvije u Târgu Mureș i jedna u Oradei. Od studenog 2022. i žene mogu biti članice ove nadležnosti. Član je međunarodnog saveza velikih loža AACEE. Također, bio je i u članstvu Alijanse masone Europe.
Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda (Ösi és Elfogadott Skótritusú Magyarországi Nagypáholy) je tradicionalna velika loža osnovana 2005. godine. Pod svojim okriljem ima tri lože, "Istinsko bratstvo" (Igaz testvériség páholy), "Nesebičnost" (Önzetlenséghez páholy) i "Vodenjak" (Vízöntő páholy). Veliki majstori ove velike lože bili su: Ákos Ditrói (2004. – 2006.), István Tihanyi (2006. – 2011. i 2015. – 2018.), István Horváth (2012. – 2015.) te Péter Pataki (od 2018.). Članica je međunarodnog saveza velikih loža CIGLU.
Velika loža Mađarske (Magyarországi Nagypáholy) je navedena kao suosnivač Svjetske unije "Libertas 5775" u siječnju 2021. godine.
Inozemne velike lože u Mađarskoj Pored austrijskih velikih loža, u Mađarskoj djeluju i lože koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: Velika ženska loža Francuske (GLFF) u Mađarskoj ima jednu ložu pod svojim okriljem, i to Ložu "Suncokret" (Loge Tournesol; Napraforgó páholy), koja djeluje u Budimpešti od 1992. godine. Belgijska federacija "Le Droit Humain", blegijski ogranak istoimenog međunarodnog reda, ima dvije mješovite lože u Budimpešti. Loža "Tolerancija i bratstvo" (Tolerancia és Testvériség páholy; fran. Loge Tolérance et Fraternité) br. 1550 osnovana je 1991. Druga je Loža "Ravnoteža i simetrija" (Egyensúly és Szimmetria páholy; Loge Equipoise et Symètrie) br. 2150.
Neke lože slobodnih zidara bile su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: Veliki orijent Francuske (GOdF) je od 1869. godine u ugarskom dijelu Austro-Ugarske formirao desetak loža koje su 1872. godine osnovale Veliki orijent Ugarske. Velika loža Austrije (GLvÖ) je u Patipronu 1989. godine formirala četiri mađarske lože ("Ferenc Deák", "Galilei", "Jednakost" i "Arpad") koje su 27. prosinca iste godine prebačene u Budimpeštu. Istog dana uspostavljena je i Simbolička velika loža Mađarske. Velika loža Francuske (GLdF) je u ožujku 1990. godine u Segedinu osnovala Ložu "Universum". Početkom 1990-ih, osnovane su lože u Budimpešti, i to Loža "Oszkar Jaszi", Loža "Humanitas" (1991.) te Loža "Leonardo da Vinci" (1992.). Ove četiri lože u ožujku 1991. godine uspostavile Veliki orijent Mađarske.
Vidi još Slobodno zidarstvo u Austriji Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj Slobodno zidarstvo u Srbiji
Bilješke
Izvori
Vanjske poveznice
na freimaurer-wiki.de
Kategorija:Slobodno zidarstvo u Mađarskoj Mađarska