Jos je visoravan u sredini Nigerije, ponajviše po saveznoj državi Plateau, čiji se glavni grad i zove Jos.
Osobine
Visoravan je velika oko 8000 km², prosječne nadmorske visine 1280 metara. Odlikuje se visokim strmim padinama, golim travnjacima i kotlinama višim od 910 m. U njoj se nalazi najveće afričko nalazište kositra.
Jos je građen od erodiranog gnajsa s granitnim intruzijama. Ima brojne ugašene vulkanske stošce okružene bazaltnim tokovima, naročito na jugu i zapadu. Nekolicina ima i kraterska jezera. Najviše planine su Shere (1769 m) i Sara (1764 m) obje nedaleko grada Josa.
Jos ima hladnu kišovitu klimu, pa je i izvor brojnih rijeka, počevši od onih koje su pritoke rijeke Niger kao Kaduna, ili pritoke rijeke Benue (Gongola), sve do vadija koji pripadaju slivu Jezera Čad.
Strme nepravilne južne padine visoravni imaju brojne vodopade, a na njih nekoliko podignute su hidroelektrane.
Visoravan je naseljena od ranog kamenog doba, što dokazuju pronađeni artefakti u blizini grada Josa. Između 900. pr. Kr. – 200. godine tamo je cvjetala najpoznatija zapadnoafrička kultura Nok. Početkom 19. stoljeća stanovništvo visoravni se povećavalo, bježeći u njezina brda kako bi izbjegle pustošenje konjanike Fulbanskog džihada. Te male izolirane skupine (Birom, Jerava, Mama, Angas, Berom) nikad nisu prihvatile islam, niti se uspjele organizirali u neki oblik državnosti.
Iako su još Afrikanci, davno prije dolaska prvih Europljana iskapali kositar i željeznu rudu, one se tek od 1904. godine, kad su Britanci dovršili radove na infrastrukturi, intenzivno eksploatiraju. Od tada je visoravan Jos jedan od glavnih svjetskih dobavljača kositra. Uz kositar se nalaze i najveća nalazišta kolumbita i niobija, koji se također iskapaju od 1940-ih. Također se iskopaju i manje količine tantalita, volframa, kaolina, cirkona i uranija. Olovna i željezna ruda nalaze se po istočnoj i središnjoj zoni visoravni. U okolici Lafije postoje nalazišta koksnog ugljena, a nalazišta zlata i srebra nalaze se pored grada Shendama.
Mineralno bogatstvo visoravni privuklo je tijekom 20. stoljeća brojne pripadnike domicilnih naroda Hausa, Igba, Joruba, ali i Europljane. Odsutnost ce-ce muhe na ovoj nadmorskoj visini privukla je i brojne fulbenske stočare na visoravan.
Danas je gotovo cijela visoravan otvoreni savanski travnjak, jer su izvorna šume odavno iskrčene za ratarstvo i urbana naselja. Velika stada koza i ovaca na visoravni opskrbljuju mlijekom gradove na visoravni. Početkom 1980-ih prekomjerna obrada i ispaša prisilile su neke poljoprivrednike da se isele s visoravni, zbog tog je pripremljeno nekoliko projekata brana i akumulacija kako bi se potaknulo melioriranje zemljišta.
Izvori
Vanjske poveznice
Jos Plateau (na portalu World Wild Life)
Kategorija:Reljefni oblici u Nigeriji Kategorija:Visoravni u Africi