Kognitivna pristranost sustavni je obrazac odstupanja od norme ili racionalnosti u prosuđivanju. Pojedinci iz vlastite percepcije ulaznih informacija stvaraju vlastitu „subjektivnu stvarnost”. Ponašanjem pojedinca u svijetu može upravljati njegova konstrukcija stvarnosti, a ne objektivne ulazne informacije. Stoga kognitivne pristranosti ponekad mogu dovesti do perceptivnih iskrivljenja, netočne prosudbe, nelogične interpretacije i iracionalnosti.
Iako se kognitivne pristranosti isprva mogu činiti negativnima, neke su adaptivne pa mogu dovesti do djelotvornijih postupaka u određenom kontekstu.Primjerice: Nadalje, dopuštanje kognitivnih pristranosti omogućuje brže donošenje odluka, što može biti poželjno kad je pravovremenost vrjednija od točnosti, kao što pokazuju heuristike. Druge su kognitivne pristranosti „nusprodukt” ograničenja ljudske obrade informacija, koja proizlaze iz nedostatka odgovarajućih mentalnih mehanizama (ograničena racionalnost), utjecaja konstitucije i biološkog stanja pojedinca (vidi utjelovljena spoznaja) ili jednostavno iz ograničenog kapaciteta za obradu informacija. Kognitivne pristranosti mogu pojedince učiniti sklonijima prihvaćanju pseudoznanstvenih uvjerenja tako što snižavaju prag dokaza za tvrdnje koje potvrđuju njihove predrasude. To može iskriviti njihove percepcije i dovesti do netočnih prosudbi.
Tijekom posljednjih šest desetljeća istraživanja ljudskog prosuđivanja i odlučivanja u kognitivnoj znanosti, socijalnoj psihologiji i bihevioralnoj ekonomiji identificiran je stalno rastući popis kognitivnih pristranosti. Proučavanje kognitivnih pristranosti ima praktične implikacije u područjima koja uključuju kliničku prosudbu, poduzetništvo, financije i menadžment.
Izvori
Kategorija:Kognitivna psihologija