Protium je biljni rod iz porodice brezuljevki. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od Meksika do tropske Amerike, zapadnog Indijskog oceana, tropske i suptropske Azije.Kew, pristupljeno 16. lipnja 2026.
Ime Ime roda Protium vjerojatno potječe od grčkoga korijena prōt- u značenju “prvi” ili “istaknut”, ali izvorno objašnjenje imena nije sigurno.
Opis Protium je rod malih do velikih stabala, rijetko grmova, često s potpornim žilama pri osnovi debla. Listovi su bez palistića, najčešće perasti. Na vrhu završne peteljčice uvijek je prisutan pulvinul, mali zglobasti jastučić; kod postranih liski obično je prisutan na oba kraja peteljčice. Liske su najčešće cijelog ruba, rijetko slabo pilaste ili nazubljene.
Cvjetovi su na stapkama, katkad gotovo sjedeći, najčešće četvero- ili peteročlani. U nekim skupinama poneki muški cvjetovi mogu biti i tročlani. Lapovi su djelomično srasli, dok su latice uglavnom slobodne, samo rijetko nepravilno srasle pri osnovi. Prašnici su raspoređeni obdiplostemono, tj. u dva kruga, s time da je u nekim slučajevima razvijen samo krug nasuprot lapovima.
U muškim cvjetovima obično postoji pistilod, zakržljali tučak, koji često još sadrži pretince i reducirane sjemene zametke. Katkad je pistilod sveden na parenhimski valjak, a ponekad srasta s diskom i tvori ovariodisk. Disk je unutarprašnički, kad nije srastao s pistilodom, i može biti dlakav.
Plodnica je obično četvero- do peteropretinasta. Vrat tučka katkad ima 4–5 kratkih postranih ogranaka, a njuške mogu biti sitno bodljikave.
Plod je koso jajast do gotovo kuglast ili elipsoidan. Perikarp je hrskavičast do slabo odrvenio. Pri sazrijevanju je najčešće crven, rjeđe zelen, narančast ili smeđ; zaklopci su iznutra bijeli ili blijedocrveni. U plodu se razvijaju pireni, hrskavičasti do koštani, rjeđe papirasti, obavijeni spužvastim pseudarilom.
Sjemena lupina često je uvrnuta zajedno sa supkama. Supke mogu biti režnjevite i složeno savijene ili jednostavnije, plosnato-ispupčene. Klijanje i građa mladih biljaka u rodu su vrlo raznoliki. Osnovni broj kromosoma je n = 11.
Rod u današnjem opsegu ima između 139 (Hassler) i 155 vrsta (Kew, koji je uklopio u njega i vrste iz ostala dva roda). Rasprostranjen je u južnom Meksiku i neotropima, tropskoj Kini, Madagaskaru, Mauricijusu, Indiji i Malezijskoj regiji. Burseraceae, pristupljeno 16. lipnja 2026.
Vrste
Sinonimi Heterotipski: Caproxylon Tussac in Fl. Antill. 4: t. 30 (1827) Crepidospermum Hook.f. in G.Bentham & J.D.Hooker, Gen. Pl. 1: 325 (1862) Dammara Gaertn. in Fruct. Sem. Pl. 2: 100 (1790) Hedwigia Sw. in Prodr. Veg. Ind. Occid.: 62 (1788), nom. rej. Hemicrepidospermum Swart in Recueil Trav. Bot. Néerl. 39: 205 (1942) Icica Aubl. in Hist. Pl. Guiane 1: 337 (1775) Icicopsis Engl. in C.F.P.von Martius & auct. suc. (eds.), Fl. Bras. 12(2): 255 (1874) Knorrea DC. in Prodr. 2: 80 (1825), not validly publ. Managa Aubl. in Hist. Pl. Guiane 2(Suppl.): 2 (1775) Marignia Comm. ex Kunth in Ann. Sci. Nat. (Paris) 2: 351 (1824) Paraprotium Cuatrec. in Revista Acad. Colomb. Ci. Exact. 8: 472 (1952) Schwaegrichenia Rchb. in Consp. Regn. Veg.: 147 (1828) Tetragastris Gaertn. in Fruct. Sem. Pl. 2: 130 (1790) Tingulonga Rumph. ex Kuntze in Revis. Gen. Pl. 1: 107 (1891)
Izvori
Kategorija:Rodovi Protieae