Gundulićev san ili Gundulić zamišlja Osmana je slavno ulje na platnu koja je naslikao Vlaho Bukovac; jedno je od njegovih najpoznatijih povijesno-alegorijskih djela. Slika prikazuje dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića kako u snu promatra prizore iz vlastitog epa Osman. Danas se nalazi u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu (bivša Moderna galerija).Dajana Vlaisavljević, Vlaho Bukovac, Gundulić zamišlja Osmana, 1894., službene stranice Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (nmmu), Zagreb; Pristupljeno 17. lipnja 2026.
Povijest
Sliku je naručio Josip Juraj Strossmayer za svoju galeriju slika kao djelo koje bi povezalo hrvatsku književnost, nacionalnu povijest i modernu umjetnost.Vlaho Bukovac, Moj Život, 1918., Zagreb, str. 135., Pristupljeno 17. lipnja 2026. Bukovac je prve skice izradio u Parizu 1892., a sliku dovršio u Zagrebu 1894. godine. Najprije je izložena u Zagrebu, a potom i na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896., te 1987. godine na venecijanskom bijenalu.Bukovac i Milenijska izložba u Budimpešti 1896. godine, Blog Muzeja i galerija Konavala, 9. srpnja 2023.; Pristupljeno 17. lipnja 2026.. Slika je na koncu postala jedno od reprezentativnih djela hrvatskog historicizma i simbolizma s konca 19. stoljeća.
Odlike
Bukovac ne prikazuje stvaran događaj iz Gundulićeva života i umjesto toga stvara zamišljenu viziju u kojoj pjesnik „sanja” vlastiti ep Osman. Ideja „pjesnika koji promatra vlastitu imaginaciju” je bila vrlo moderna za svoje vrijeme. Slika nije ilustracija jednog poglavlja Osmana, nego vizualna sinteza cijelog epa, tj. niz vizija (scene lova, otmice i borbe)Gundulićev san, Kuća Bukovac; Pristupljeno 17. lipnja 2026. koje izranjaju iz pjesnikove mašte. Pri tome Bukovac likove modelira vrlo realistično s jasnim crtežom, osobito draperije i inkarnat likova, te detalje bilja i stijenja u prvom planu. No, prostor, s impresionističkom izmaglicom i svjetlosnim odbljescima iznad vode, namjerno je nestvaran i maglovit. Vera Kružić Uchytil, Vlaho Bukovac - život i djelo, Zagreb, Nakladni zavod Globus, 2005., str. 363, kat. br. 434. Na taj način, slika je svojevrstan prijelaz između akademizma i simbolizma, a dijagonalno barokno koncipirana kompozicija i citatnost teme na tragu su povijesnog slikarstva.
Ova slika pokazuje Bukovčevu sposobnost da književnu ideju pretvori u uvjerljivu vizualnu viziju i stoji na prijelazu između njegova pariškog akademizma (npr. Isus prijatelj malenih) i kasnijih alegorijskih kompozicija zagrebačkog razdoblja (npr. Hrvatski narodni preporod).
Bilješke Igor Zidić, Vlaho Bukovac (1855–1922), Moderna: Večernji edicija, Zagreb, 2009. ISBN 978-953-55948-0-2
Riječima Vlaha Bukovca, Mali uvod u izložbu “Korijeni i krila Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču 1893.-1903.” kroz citate Vlaha Bukovca iz njegove autobiografije; Pristupljeno 16. lipnja 2026.
Kategorija:Slike Vlahe Bukovca Kategorija:Historicizam Kategorija:Slike iz 1890-ih