mini|upright=0.65|»Crvenilo« crvene boje primjer je kvalije. Kvalija (množina kvalije; prema lat. qualia, srednjem rodu množine pridjeva quālis: »kakav«, »koje vrste«) u filozofiji uma jest pojedinačni slučaj subjektivnog iskustva, odnosno ono »kako je« nešto doživjeti. Među primjere kvalija ubrajaju se osjet boli pri glavobolji, okus vina i crvenilo večernjega neba.
Kao kvalitativna svojstva osjeta, kvalije se razlikuju od propozicijskih stavova, kod kojih je naglasak na vjerovanjima o iskustvu, a ne na tome kakvo je to iskustvo neposredno doživjeti.
Izraz quale u filozofiju je 1866. godine uveo Charles Sanders Peirce, a Clarence I. Lewis 1929. prvi je upotrijebio oblik qualia u danas uobičajenom značenju. Frank Jackson poslije je kvalije odredio kao ona obilježja tjelesnih osjeta i pojedinih perceptivnih iskustava koja se ne mogu obuhvatiti nikakvom isključivo fizičkom informacijom, dok ih je Daniel Dennett opisao kao »način na koji nam se stvari čine«.
Postojanje i narav kvalija ostaju predmetom prijepora, a velik se dio rasprave vodi oko same definicije pojma jer pojedini filozofi naglašavaju ili poriču postojanje određenih njihovih obilježja. Pitanje njihove (ne)svodivosti na fizičke procese, povezano s tzv. eksplanatornim jazom, jedno je od središnjih u suvremenoj raspravi o odnosu uma i tijela.
Izvori
Literatura
Kategorija:Filozofija Kategorija:Apstrakcija Kategorija:Epistemologija Kategorija:Metafizika Kategorija:Svijest Kategorija:Ontologija Kategorija:Misao Kategorija:Percepcija Kategorija:Neuroznanost