Altajski jezik zajednički je naziv turkijskih jezika kipčačke ili sibirske grane kojima se govori u Republici Altaju u Ruskoj Federaciji. Južnoaltajski i sjevernoaltajski međusobno se teško razumiju,Lindsay, Robert: Mutual Intelligibility Among the Turkic Languages. Pristupljeno 7. srpnja 2026. a svaki ima svoje dijalekte. Južni altajski standardiziran je i u upotrebi u Altajskoj Republici, što stvara probleme govornicima sjevernoaltajskih dijalekata.Seljutina, Iraida: The Phonetic Investigation of North-Altai Turkic Languages by the Advanced Research Techniques. The Social Sciences 10 (6). 2015. Do 1948. zvao se i ojrotskim jezikom.
Altajci su rasprostranjeni u Altajskoj Republici, Altajskome kraju, Kemerovskoj oblasti i drugim teritorijima Rusije te u Kazahstanu i Uzbekistanu.Ozonova, Aiiana. The Altaians and the Altai Language. u: Tehlikedeki Türk Dilleri II A. Örnek Çalışmalar. ur.: Süer Eker & Ülkü Çelik Şavk. 2016. Astana
Po popisu stanovništva iz 2010. godine u Rusiji živi Altajaca (od toga pripadnika etičke skupine Altajaca), od njih svih govori altajskim jezikom. U samoj Altajskoj Republici živi Altajaca, a među njima osobe govore altajskim.
Klasifikacija Altajci su nastali u relativno nedavnoj prošlosti kao rezultat konsolidacije različitih plemenskih turkijskih zajednica. Sjevernoaltajske skupine dijele se na Kumandince, Tuba i Čalkan te druge, a južnoaltajske su Teleuti, Telengiti i pravi Altajci (Altaj kiži). Sjeverni Altajci nastali su miješanjem Turkijaca i ugro-samojedskoga supstrata. Godine 1993. Teleuti, Kumandinci, Tube i Čalkanci proglašeni su odvojenim manjinama, kao i njihovi jezici, kasnije su i Telengiti odvojeni 2000. godine.
Sjeverni dijalekti drže se odvojenim jezicima, a razlike su prisutne i u južnoaltajskom. Altajska je skupina više geografsko nego lingvističko grupiranje, pa se južno- i sjevernoaltajski u klasifikacijama mogu naći i u odvojenim granama. Nema konsenzusa o poziciji altajskoga unutar šire porodice turkijskih jezika.
Menges ga klasificira kao dio sibirske skupine zajedno s tuvanskim i hakaskim jezikom. Šerbak odvaja južnoaltajski u kipčačku skupinu, a sjevernoaltajski drži miješanim jezikom koji je teško klasificirati. Schönig ga stavlja u skupinu kipčakoidnih južnosibiriskih jezika. Drugi ga pak smatraju kipčačkim.
Neke od osnovnih razlika južnoaltajskoga i sjevernoaltajskog jesu: razlike u dugim vokalima, očuvanje zvučnoga uvularnog frikativa i velarnoga ploziva u kodi sloga u sjevernoaltajskom, razlike u početnim suglasnicima, različiti oblici ablativa, prezenta i nekih zamjenica. Postoje i razlike u vokabularu, a južnoaltajski ima više mongolskih posuđenica.
Povijest Altajci su Turkijci s nekim samojedskim, ketskim, ugarskim i mongolskim primjesama. Bili su dio Turskog, Ujgurskog i Kirgiškoga Kaganata, a Ojrati su ih pokorili krajem 16. stoljeća. Svojevoljno su postali dijelom Rusije 1756. godine. Godine 1922. stvorena je ojratska autonomna regija, a 1991. nastala je Altajska Republika.
Južnoaltajski postao je temeljem standardnoga pisanoga altajskog jezika koji su razvili misionari 1840. godine.
Fonologija Altajski posjeduje vokalnu harmoniju i suglasničku harmoniju poput većine drugih turkijskih jezika. U ovom odlomcima uglavnom se opisuje standardni južnoaltajski.
Vokali Ima osam kratkih i osam dugih vokala. Dugi prednji i stražnji nezaobljeni zatvoreni vokali rijetki su. U tablici su navedene i približne vrijednosti u MFA-i. PrednjiStražnjizaobljeninezaobljenizaobljeninezaobljeniZatvoreniü /y/i /i/u /u/ї /ɯ/Otvoreniö /ø/e /e/o /o/a /a/ Vokalna je harmonija vrlo izražena između prednjih i stražnjih vokala pa se svi nastavci u riječi slažu s posljednjim vokalom po tome kriteriju: qarïndaš-tar-ïm-la 's mojom mlađom braćom' i bičik-ter-i-nde 'u njegovim knjigama'. Osim toga, postoji i harmonija po zaobljenosti.Çelik, Fatih: Kırgızca ve Güney Sibirya Türk Lehçelerinde Ses Uyumunun Tipolojisi. Uluslararası Beşeri Bilimler ve Eğitim Dergisi 6 (14). Pristupljeno 7. srpnja 2026. Harmonije se krše u posuđenicama.Elcan, Abdullah. Altay Türkçesinin Ayırt Edici Ses Bilgisi Özellikleri. Pristupljeno 7. srpnja 2026.
Konsonanti LabijaliAlveolariPalataliVelariUvulariOkluzivib pd tg kqAfrikatet͡st͡ʃ~t͡ɕ d͡ʒ~d͡ʑFrikativiv fz sʒ ʃɣ xNazalimnŋVibrantirAproksimantilj Neki od ovih glasova, /v/, /f/, /t͡s/ i /x/ pojavljuju se samo u ruskim posuđenicama. Čumakajeva napominje razliku u duljini umjesto po zvučnosti.
Pismo Altajski se piše ćirilicom. Tijekom povijesti je postojali više različitih inačica ćirilice za altajski, no današnja je donesena 1938. uz neke manje preinake 1944. godine. Аа Бб Вв Гг Дд Јј Ее Ёё Жж Зз Ии Йй Кк Лл Мм Нн Ҥҥ Оо Ӧӧ Пп Рр Сс Тт Уу Ӱӱ Фф Хх Цц Чч Шш Щщ Ъъ Ыы Ьь Ээ Юю Яя
Gramatika Altajski je aglutinativan jezik poput drugih turkijskih jezika. Imenice mu razlikuju padeže, posvojne sufikse i množinu. Nema kategorije roda. 'glava''deva'bažtöömojbažїmtöömtvojbažїŋtööŋnjegovbažїtöözinašbažїbїs bažїstööbis töösvašbažїgar bažaartöögör töörnjihovbažїtöözi Padeži su nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, instrumental, direktiv, lokativ i ablativ.N. P. Dyrenkova. Gramatika Ojrotskogo Jazyka. 1940. Akademija nauk SSSR 'kuća''jezik'turatilnominativturatilgenitivturanїŋtildiŋdativturaɣatilgeakuzativturanїtildiinstrumentalturalatilledirektivturadentildenlokativturadatildeablativturanaŋtildeŋ U tablici se može primijetiti prisutnost vokalne i suglasničke harmonije (primjerice, u dativu promjena između /a/ i /e/ te /ɣ/ i /g/).
Glagoli razlikuju mnoge kombinacije vremena i vida te indikativni, imperativni, optativni, kondicionalni i subjunktivni glagolski način. Kao i drugi turkijski jezici, poznaje razne infinitne vrste kao što su participi, infinitivi i konverbi.
Rečenice se slažu s glagolom na kraju, to jest red je riječi obično subjekt – objekt – predikat. Primjerice: Sen šqolγo oroytї=γa-ŋ učun, änem bisti oynop božotposti školu-u kašnjenje-tvoje zbog majka nas igrati pustiti-nećeMati nas neće pustiti da se igramo jer si kasnio u školu.
Izvori
Kategorija:Jezici po abecedi:A Kategorija:Sjevernoturkijski jezici Kategorija:Jezici Rusije