Boninovo je gradski predio zapadno od povijesne jezgre Dubrovnika. Smješten je uz Ulicu branitelja Dubrovnika, između Pila, Gruža i predjela Montovjerna. Poznat je po gradskom groblju Boninovo, povijesnim sakralnim građevinama te kao jedan od važnijih stambenih dijelova zapadnoga dijela grada.
Ime Predio je nazvan po začetniku tiskarstva u Dubrovniku Dobriću Dobričeviću (dalmatski: Bonino De' Bonini) koji je na predjelu imao kuću.
Zemljopis Boninovo se prostire na padinama između povijesne gradske jezgre i Gruža. Kroz predio prolazi Ulica branitelja Dubrovnika, jedna od glavnih prometnica zapadnog dijela Dubrovnika. S predjela se pruža pogled na gradsku jezgru, otok Lokrum i otvoreno more. U predjelu se nalazi i povijesna Vila Čingrija s perivojem koju je podigao Melko Čingrija u kojoj su se okupljale mnoge poznate osobe. Vila je nakon Drugogag svjetskog rata nacionalizirana i u njoj je do 2013. bilo sjedište dubrovačkoga dopisništva HRT-a. Vila je obnovljena i u njoj je otvoren Akademis Regionalnog centra kompetentnosti. Na stijenama podno predjela je malo kupalište popularno među mjesnim stanovništvom.
Povijest Naziv Boninovo danas se najčešće povezuje s gradskim grobljem, osnovanim nakon propasti Dubrovačke Republike na zemljištu u vlasništvu obitelji Altesti. Međutim, prostor Boninova znatno je stariji. U srednjem vijeku ondje se nalazio beneficij Apud tres ecclesias („Kod triju crkava”), nazvan prema crkvama sv. Đurđa, sv. Klementa i sv. Ilara. Prema predaji riječ je o jednome od najstarijih sakralnih lokaliteta na dubrovačkom području, a crkva sv. Đurđa od 1436. godine bila je sjedište istoimene bratovštine. Tijekom 16. stoljeća na Boninovu je podignuta i zavjetna crkva sv. Roka, sagrađena 1527. godine nakon epidemije kuge. Radi pojačanog naseljavanja područja 1965. godine osnovana je nova Župa sv. Petra. Godine 2022. Grad Dubrovnik pokrenuo je projekt njezine konstrukcijske sanacije i obnove, a obnovljena je predstavljena javnosti 2025. godine.
Obilježja Na Boninovu se nalazi Groblje Boninovo, središnje gradsko groblje Dubrovnika, uspostavljeno u vrijeme francuske okupacije Dubrovnika. Na groblju su pokopane brojne istaknute osobe iz dubrovačke i hrvatske povijesti. Predio je poznat i po ukrasnoj kovanoj ogradi nazvanoj Dubrovačko sunce, postavljenoj 1910. i 1911. godine prilikom uređenja trase dubrovačkog tramvaja. Ogradu je izvorno projektirao austrijski arhitekt Otto Wagner za potrebe bečke gradske željeznice, a danas predstavlja jedno od prepoznatljivih obilježja Boninova. Na području Boninova nalazi se i župna crkva sv. Petra, sjedište Župe sv. Petra – Boninovo, osnovane 1965. godine. Iznad ceste se nalazi i ljetno kino nazvano po prvom poslijeratnom filmu Slavica.
Izvori
Kategorija:Naselja u sastavu Grada Dubrovnika *