+Velike lože u Luksemburgu Velike lože Broj ložaVelika loža Luksemburga6Veliki orijent Luksemburga5Luks. pionirska federacija "Le Droit Humain"2 Velika loža Francuske1 Velika ženska loža Francuske2 Veliki orijent Belgije1
Slobodno zidarstvo na području današnjeg Velikog Vojvodstva Luksemburg djeluje od početka 19. stoljeća. Godine 1803. osnovana je prva luksemburška loža slobodnih zidara kao posljedica odlaska francuskih vojnih loža koje su do tada djelovale na tlu današnjeg Luksemburga. Ova loža aktivna je i danas nakon više od 220 godina. Prva velika loža, utemeljena 1844., svoj konačni oblik dobila je 1926.
Danas u Luksemburgu djeluje regularna Velika loža Luksemburga i nekoliko liberalnih, odnosno kontinentalnih, velikih loža. Također, inozemne nadležnosti, poput Velikog orijenta Belgije imaju svoje lože u Luksemburgu.
Povijest U 18. stoljeću Luksemburg je bio dio Austrijske Nizozemske. Od 1763. na području Luksemburga djelovalo je nekoliko vojnih loža, čiji su članovi među časnicima uglavnom potjecali iz Engleske i Škotske.
François Bonaventure Joseph du Mont, markiz de Gages (1739. – 1787.), osnovao je 1721. u Monsu pod nazivom "Savršeni savez" (Loge Parfaite Union), koja je od 1776. djelovala pod okriljem Pokrajinske velike lože Austrijske Nizozemske pod jurisdikcijom Velike lože Engleske. Nakon što je Josip II., car Svetog Rimskog Carstva 1780. postao samostalni vladar Austrijske Nizozemske, proveo je temeljitu reformu slobodnog zidarstva. Godine 1785. ograničio je broj loža na svega tri, sve sa sjedištem u Bruxellesu. Mjere Josipa II., a zatim i smrt markiza de Gagesa 1787., znatno su oslabile dotadašnju organizacijsku strukturu slobodnog zidarstva u Austrijskoj Nizozemskoj, premda slobodnozidarska djelatnost nije potpuno prestala.
Od 1795. do 1814. Luksemburg se nalazio pod francuskom vlašću i bio je dio Francuskog Carstva. Prisutnost francuskih vojnih snaga dovela je do toga da su 1802. u Luksemburgu djelovale tri vojne lože, u koje je bio iniciran i određen broj civila. Nakon odlaska tih loža, preostali civilni članovi osnovali su 1803. Ložu "Djeca utvrđene suglasnosti" (Loge Les Enfants de la Concorde Fortifiée), koja je dobila osnivačku povelju od Velikog orijenta Francuske. Ta loža djeluje i danas godine te se smatra najstarijom aktivnom ložom u Luksemburgu.
Nakon poraza i povlačenja francuskih snaga 1815. te odluka Bečkog kongresa, osnovano je Veliko Vojvodstvo Luksemburg, čiji je veliki vojvoda postao nizozemski kralj Vilim I. Loža "Djeca utvrđene suglasnosti" time je došla pod okrilje Velikog orijenta Nizozemske. Međutim, njezin zahtjev za izdavanje nizozemske osnivačke povelje nije prihvaćen.
Veliko Vojvodstvo bilo je član Njemačkog saveza, a luksemburšku tvrđavu u gradu Luksemburgu držale su pruske postrojbe. U tom su razdoblju u Luksemburgu osnovane dvije pruske vojne lože, "Fridrik i domoljublje" (Feldloge Friedrich zur Vaterlandsliebe) i "Blücher od Wahlstatta" (Feldloge Blücher von Wahlstatt). Obje su dobile osnivačke povelje od pruske Velike nacionalne matične lože "Tri globusa".
Nakon Belgijske revolucije i Londonskog ugovora iz 1839. dio Luksemburga pripao je Belgiji, dok je preostali, pretežito njemačkoga govornog područja, ostao u personalnoj uniji s nizozemskom kraljevskom kućom. Godine 1844. Ložu "Djeca utvrđene suglasnosti" odlučila je uspostaviti samostalnu veliku ložu pod nazivom Središnja loža za Luksemburg (Loge Central du Grand-Duché de Luxembourg).
Nakon osnivanja druge lože, 1845. osnovano je i Vrhovno vijeće za Veliko Vojvodstvo Luksemburg (Suprême Conseil du Grand-Duché de Luxembourg), namijenjen radu u višim stupnjevima Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda. Vrhovno vijeće djelovalo je do 1935. godine.
Godine 1867. Njemački savez prestao je postojati, a Luksemburg je postao samostalna država. Personalna unija s Nizozemskom završila je 1890., kada je kralj Vilim III. umro bez muškog nasljednika. Iz organizacije Središnja loža za Luksemburg 1926. nastala je Velika loža Luksemburga.
U Luksemburgu su se strogo primjenjivali katolički dekreti i enciklike usmjereni protiv slobodnog zidarstva. Kao odgovor na takav odnos Katoličke Crkve, 1905. godine, po uzoru na Francusku i Belgiju, ukinuta je obveza zazivanja Velikog arhitekta Svemira, čime je luksemburško slobodno zidarstvo poprimilo izrazito liberalno i slobodoumno usmjerenje. Između 1930. i 1933. djelovala je tako i fraternelle, odnosno bratski krug sastavljen od ateista i poznat pod nazivom Quand Même. Nakon Drugoga svjetskog rata unutar luksemburškog slobodnog zidarstva došlo je do izraženog ideološkog razilaženja. S jedne strane nalazili su se liberalni i adogmatski slobodni zidari, bliski Velikom orijentu Belgije i Velikom orijentu Francuske, dok je s druge strane djelovala skupina koja se priklanjala načelima regularnog slobodnog zidarstva kakvo je zastupala Ujedinjena velika loža Engleske.
Dana 15. svibnja 1954. osnovana je Luksemburška konvencija (Convention de Luxembourg), na inicijativu Velike lože Luksemburga, zajedno s Velikim orijentom Nizozemske, Ujedinjenom velikom ložom Njemačke , Velikom ložom Austrije i Velikom ložom "Alpina" Švicarske. Od liberalno usmjerenih članova zahtijevalo se da u roku od pet godina nakon pristupanja u svoje unutarnje djelovanje uključe Stare međaše, odnosno temeljna načela regularnog slobodnog zidarstva. Iako Luksemburška konvencija nije dugo opstala, Velika loža Luksemburga 1969. godine dobila je priznanje regularnosti od Ujedinjene velike lože Engleske.
Kao odgovor na takav razvoj događaja, članovi Lože "Nada" (Loge L'Espérance) osnovali su 26. studenoga 1959. Veliki orijent Luksemburga. Njegovi osnivači zastupali su načela neutralnosti i slobodne misli, zbog čega se loža odvojila od Velike lože Luksemburga. Prvo razdoblje djelovanja Velikog orijenta Luksemburga završilo je 1968., kada je velika loža bila prisiljena obustaviti svoje aktivnosti. Loža "Nada" nastavila je s radom u jesen 1969. kao autonomna loža pod nazivom "Europska radionica" (Loge Atelier Européen). Veliki orijent Luksemburga obnovio je svoje djelovanje 2. listopada 1982. kao mješovita velika loža, i to s trima ložama. Iz Lože "Nada" 17. listopada 1987. nastala je Loža "Tradicija i napredak". Godine 1990. Lože "Nada" je napustila Veliki orijent Luksemburga, a 1999. pristupila je Velikom orijentu Belgije.
Godine 1982. u Luksemburgu je osnovana i prva loža Međunarodnog reda slobodnog zidarstva za muškarce i žene "Le Droit Humain", pod nazivom Loža "Drvo i kristal", sa sjedištem u Frisangeu.
Regularna velika loža mini|135px|desno|Velika loža Luksemburga, osnovana 1844.
Velika loža Luksemburga (fran. Grande Loge de Luxembourg), skraćeno GLL, regularna je luksemburška slobodnozidarska velika loža. U 2026. godini pod okriljem ove velike lože radi šest loža slobodnih zidara, uključujući Ložu "Djeca utvrđene suglasnosti" – najstariju aktivnu ložu u Luksemburgu. Sve lože su smještene u Gradu Luksemburgu.
Ovu veliku ložu kao regularnu priznaju Ujedinjena velika loža Engleske te druge dvije matične velike lože – Velika loža Irske i Velika loža Škotske.
Liberalne velike lože U Luksemburgu danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom) ustroju.
Veliki orijent Luksemburga (luks. Grootoosten van Luxemburg; fran. Grand Orient de Luxembourg) skraćeno GOL, je liberalna velika loža osnovana 1959. godine. Danas pod svojim okriljem ima 10 loža, od toga je pet u samom Luksemburgu, tri su u Belgiji te po jedna u Nizozemskoj i Njemačkoj. Lože u Luksemburgu su: Loža "Sloboda" (Loge Liberté) br. 2, Loža "Tolerancija" (Loge Tolérance) br. 3, Loža "Tradicija i napredak" (Loge Tradition et Progrés) br. 4, Loža "La Fayette" (Loge La Fayette) br. 11 te Loža "Europa i bratstvo" (Loge Europe et Fraternité) br. 12. Loža "Nada" (Loge L'Espérance) br. 1, jedna od triju osnivačkih loža, napustila je Veliki orijent 1990. godine. Veliki orijent u Belgiji ima tri lože, dvije u Flandriji i jednu u Valoniji. Loža "Gruba kaldrma" (Loge De Ruwe Kassei) br. 9 u Gentu osnovana je 2004. a pod okrilje Velikog orijenta prešla je 2005. Loža "Diogen" (Loge Diogenes) br. 10 iz Turnhouta, Antwerpen, priključila se 2005. Loža "Sokrat" (Loge Socrate) br. 10 iz Liègea se priključila 2016. U Nizozemskoj ima jednu ložu i to Ložu "Fiat Lux" br. 8 u Leeuwardenu. Ova loža je osnovana 1939. pod okriljem Reda "Le Droit Humain" a pod okrilje Velikog orijenta prešla je 2005. U Njemačkoj ima također jednu ložu i to Ložu "Svjetlo i istina" (njem. Loge Licht und Wahrheit) br. 5 u Bonnu. Ova loža je osnovana 1985. a pod okrilje Velikog orijenta prešla je 1991. Ranije su imali i jednu ložu u Heidelbergu, Njemačka. Veliki orijent Luksemburga je član Alijanse masone Europe, Međunarodne liberalne masonske unije te CLIPSAS-a (od 1961.; suosnivač) – sve međunarodni savezi velikih loža. Takočer, bila je članica saveza SIMPA.
Luksemburška pionirska federacija "Le Droit Humain" (Fédération pionnière luxembourgeoise du Droit Humain) je luksemburška nacionalna organizacija istoimenog međunarodnog reda za muškarce i žene. Ovaj međunarodni red u Luksemburgu, kojemu je primarni obred Drevni i prihvaćeni škotski obred, djeluje kao pionirska federacija od 1919. godine, dok je prva loža pod njegovim okriljem osnovana još 1982. Danas pod okriljem Luksemburške pionirske federacije djeluju dvije lože, i to Loža "Drvo i kristal" (Loge L'Arbre et le Cristal) br. 1327 osnovana 1982. te Loža "Libertas Labor Lux" br. 1944 osnovana 2011. godine. Budući da je "Le Droit Humain" u Luksemburgu brojčano premalen za potpuno samostalno djelovanje, u svojem se radu oslanja na belgijsku i francusku federaciju.
Inozemne velike lože u Luksemburgu Pored luksemburških velikih loža, u Luksemburgu djeluju i lože koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: Veliki orijent Belgije (GOB) ima jednu mušku ložu u Luksemburgu. Loža "Nada" (Loge L'Espérance) je napustila Veliki orijent Luksemburga 1990. gdje je bila loža br. 1, a 1999. pristupila je belgijskom Velikom orijentu pod br. 120. Velika loža Francuske (GLdF) ima jednu mušku ložu u Luksemburgu. Velika ženska loža Francuske (GLFF) ima dvije ženske lože u Luksemburgu koje se sastaju u hramu Velikog orijenta Luksemburga.
Vidi još Slobodno zidarstvo u Belgiji Slobodno zidarstvo u Nizozemskoj
Bilješke
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Slobodno zidarstvo u Luksemburgu Luksemburg