mini|275px|desno| mini|desno|250px|Rasprostranjenost slavenskih jezika thumb|400px| Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod: slav) su podskupina Indoeuropskih jezika. Obuhvaćaju 18 živih i izumrlih jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu.Ethnologue (16th)
Ishodište današnjih slavenskih jezika je praslavenski jezik, odnosno stariji rekonstruirani baltoslavenski jezik. U indoeuropske jezike spadaju nadalje s armenskim jezikom, indoiranski jezicima, germanskim jezicima, anatolijskim jezicima ili luvo-hetitskim jezicima †, italskim jezicima, romanskim jezicima, ilirskim jezicima, keltskim jezicima, helenskim jezicima i toharskim jezicima †.
Podjela slavenskih jezika
Kosim su slovima izdvojeni nazivi kojim se više ne koriste ili ih ne priznaje značajan broj govornika.
Zapadnoslavenski jezici Skupina ima 7 živih jezika, dva izumrla i jedan mikrojezik.
a. češko-slovačka jezična skupina (3) a1. češki jezik [ces] 9.490.840. a2. moravski jezik - nepriznat jezik u Češkoj a3. slovački jezik [slk] 5.019.950. a4. knaanski jezik [czk] - izumrli židovsko-slavenski jezik † b. lužičkosrpski jezici (2) b1. gornjolužičkosrpski jezik [hsb] 18.240. b2. donjolužičkosrpski jezik [dsb] 7240. c. lehitski ili lehički (4) c1. polapski jezik [pox] † c2. kašupski jezik [csb] 3.000 dijalekti: slovinački dijalekt - izumro početkom 20. st. c3. poljski jezik [pol] 39.990.670. c4. šleski jezik [szl] 60.000 (2002 census).
Drugi govor: zapadnorusinski mikrojezik (bez kôda)Dubravko Škiljan: Pogled u lingvistiku, 4. izmijenjeno izd., Opatija : Naklada Benja, 1994., , str. 25.
Istočnoslavenski jezici 4 priznata jezika: a1. bjeloruski jezik [bel] 8.618.630 govornika a2. rusinski jezik [rue] 623.960 govornika a3. ruski jezik [rus] 143.553.950 govornika a4. ukrajinski jezik [ukr] 37.029.730 govornika
Drugi govori: suržik - međujezik u Ukrajini trasjanka - međujezik u Bjelorusiji sibirski jezik - umjetni jezik, inačica ruskoga
Južnoslavenski jezici
Osam jezika, oko devetoga, slavomoliškoga, izvori se razlikuju. Zapadni a1. crnogorski jezik [cnr] 232.600 govornika a2. bošnjački jezik [bos] 2.203.800 govornika a3. hrvatski jezik [hrv] 5.546.590 govornika a3.1 čakavskiLangston, Keith, “Čakavian”, in: Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistics Online, Editor-in-Chief Marc L. Greenberg. Consulted online on 18. kolovoza 2020. <http://dx.doi.org/10.1163/2589-6229_ESLO_COM_032011> Prvo objavljeno na mreži 2020. Nadnevak zadnjega uređivanja: 15. srpnja 2020. Pristupljeno 18. kolovoza 2020. [ckm] a3.2 kajkavskiMužek, Matija, “Kajkavian”, in: Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistics Online, Editor-in-Chief Marc L. Greenberg. Consulted online on 18 August 2020 <http://dx.doi.org/10.1163/2589-6229_ESLO_COM_032060> Prvo objavljeno na mreži 2020. Nadnevak zadnjega uređivanja: 15. srpnja 2020. Pristupljeno 18. kolovoza 2020. a3.2.1 kajkavski književni jezik [kjv] a3.3. gradišćanskohrvatski a3.4. moliški hrvatskiBreu, Walter, “Molise Slavic”, in: Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistics Online, Editor-in-Chief Marc L. Greenberg. Consulted online on 18 August 2020 <http://dx.doi.org/10.1163/2589-6229_ESLO_COM_034736> Prvo objavljeno na mreži 2020. Nadnevak zadnjega uređivanja: 15. srpnja 2020. Pristupljeno 18. kolovoza 2020. a4. moliški hrvatski [svm] a5. slovenski jezik [slv] 1.909.050 govornika a6. srpski jezik [srp] 7.020.550 govornika Istočni b1. bugarski jezik [bul] 9.097.220 govornika b2. makedonski jezik [mkd] 2.113.170 govornika (nepriznat u Grčkoj i Bugarskoj) b3. starocrkvenoslavenski [chu] †
Ostali govori i jezici banatskobugarski jezik - jezik katoličkih Bugara u Rumunjskoj i Srbiji crkvenoslavenski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju prekomurski jezik - nepriznat u Sloveniji, ali je književni jezik u časopisima i mediji slavenosrpski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju goranski jezik (?)
Politički projekt nasilnog spajanja jezika, kao međukorak utapanja hrvatskog u srpski jezik: a1. srpsko-hrvatski jezik† koji doista nije ostvaren nikada kao jedan standardni jezik jer su bez obzira na sve nasilne pokušaje unifikacije opstali standardni jezici: hrvatski jezik i srpski jezik, čak i sam kontroverzni naziv jezika u bivšoj SFRJ nikada nije prihvaćen premda se rabio u ustavima pojedinih socijalističkih republika. Od 1. rujna 2008. godine svijet je prihvatio realnost i konačno je prestao postojati kôd i ime za taj neostvareni i nepoželjni hibrid te od tada više ne postoji u međunarodnoj razredbi. Još se ponegdje spominje jedino kao naziv za "srednjojužnoslavensku" skupinu jezika.
Umjetni slavenski jezici međuslavenski jezik slovio lydnevi
Kreolski slavenski jezici russenorsk Po nekim razredbama, i suržik i trasjanka pripadaju ovdje.
Wikipedije na slavenskim jezicima
(složene po broju članaka, stanje 2. veljače 2011.)
pl - poljska ru - ruska uk - ukrajinska cs - češka sr - srpska sk - slovačka bg - bugarska sl - slovenska hr - hrvatska mk - makedonska sh - t.zv. srpskohrvatska be-x-old - bjeloruska (pisana taraškevicom) bs - bošnjačka be - bjeloruska hsb - gornjolužička csb - kašupska szl - šleska rue - rusinska dsb - donjolužička cu - staroslavenska
U fazi "inkubatora" su: ru-lat - ruski latinicom ru-old - ruski po pravopisnoj reformi od 1918. sr-zlatb - srpski zlatiborski ("užička") surzh - suržik sla - slavenoruska (starobjeloruska)
Zatvorene Wikipedije: ru-sib - rusko-sibirska
Izvori
Vanjske poveznice Ethnologue (14th) Ethnologue (15th) Tree for Slavic
Kategorija:Indoeuropski jezici Kategorija:Slavenski jezici Kategorija:Slavistika Kategorija:Jezici po abecedi:S