Logistika proizvodnje je dio mikrologistike koji se bavi koordinacijom unutarnjih tokova materijala, do i unutar proizvodnih mjesta.
Ciljevi Cilj logistike proizvodnje je opskrba proizvodnih mjesta: s pravim materijalima u potrebnoj količini u pravo vrijeme uz što niže troškove
Zadaci odlučiti "proizvesti ili nabaviti" strukturiranje proizvodnje prema logističkim aspektima planiranje i upravljanje proizvodnjom uobličavanje fizičkog i informacijskog toka kroz proizvodnju
Planiranje proizvodnje Uz planiranje proizvodnje vežemo dvije stvari: utvrđivanje potrebne količine materijala i opisivanje kvalitete materijala.
Metode utvrđivanja potrebne količine materijala Deterministički: prema planu proizvodnje prema normativima utroška materijala prema narudžbama prema planu investicija i investicijskog održavanja Stohastički: na temelju prošle proizvodnje Subjektivno: na temelju iskustva
Metode opisivanja kvalitete materijala navođenjem zaštitnog znaka odnosno robnog žiga na temelju uzorka navođenjem tržišne kvalitete → određena je trgovinskom praksom pozivanjem na standarde specifikacijom
Organizacijski tipovi proizvodnje Tipovi prema mjestu rada radionička proizvodnja → diskuntinuirani transport sirovina, pomoćnih materijala i poluproizvoda do sljedećih mjesta obrade → potreba za međuskladištenjem. lančana proizvodnja → pojedinačna proizvodna mjesta se ulančavaju pa je potrebno osigurati stalnu raspoloživost dobara koja se ulažu.
Tipovi prema količini proizvoda i učestalosti ponavljanja masovna proizvodnja → zadatak je opskrbiti proizvodna mjesta ulaznim materijalima u dugim vremenskim rasponima. serijska proizvodnja → zadatak je opskrbiti proizvodna mjesta serijama pojedinih vrsta materijala i poluproizvoda. pojedinačna proizvodnja → zahtijeva se fleksibilnost, tj. opskrbljivanje uvijek drugim materijalima.
Proizvesti ili nabaviti Najvažnije pitanje kod logistike proizvodnje je da li neki proizvod proizvoditi u vlastitoj režiji ili ga jednostavno nabaviti od nekog dobavljača. Ovo pitanje je zapravo pitanje ekonomičnosti. Da bi se mogla donijeti ispravna odluka o tome da li proizvesti ili nabaviti potrebno je razmotriti nabavnu cijenu i cijenu koštanja vlastite proizvodnje. Ako su potrebe manje tada se u većini slučajeva odluka donosi u korist nabave.
Nabavna cijena Fakturna cijena dobavljača- rabat, bonifikacija, skonto i drugi popusti+ PDV± kamate= Neto nabavna cijena+ ovisni troškovi (troškovi naručivanja, pakiranja, osiguranja, transporta, skladištenja i zaliha)= Bruto nabavna cijena
Prednost nabave standardizirani i tipizirani dijelovi za čiju proizvodnju dobavljač ima više iskustva i bolje uvjete i načine proizvodnje tehnički zahtjevi predstavljaju velike investicije ili su teško izvedivi za vlastitu proizvodnju veća elastičnost proizvodnog programa ne dovodi se u opasnost likvidnost poduzeća
Cijena koštanja vlastite proizvodnje Materijal izrade+ ovisni troškovi materijala= Troškovi materijala+ osobni dohodci izrade+ amortizacija+ opći troškovi proizvodnje= Troškovi proizvodnje+ škart ili naknadna obrada zbog grešaka= Cijena koštanja vlastite proizvodnje
Prednosti vlastite proizvodnje kontrola proizvodnje s jednog mjesta zbog tajnosti načina izrade (zbog konkurencije) renomirano poduzeće s visoko cijenjenim proizvodima na tržištu i očekuje se vlastita proizvodnja intenzivna suradnja na raznim stupnjevima procesa proizvodnje povjerenje u rad osoblja i sigurnost održavanja rokova
Mentalna mapa mini|središte|500px|Mentalna mapa: Logistika proizvodnje
Kategorija:Logistika