Županija Zapadnohercegovačka osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Županija je utemeljena 1996. Županijsko središte je grad Široki Brijeg.
Županija je prema popisu stanovništva iz 2013. imala 94 898 stanovnika što je čini četvrtom županijom po broju stanovnika. S gustoćom stanovništva od 69,67 stanovnika/km2, peta je županija po gustoći naseljenosti. Ukupna površina županije iznosi 1362,2 km2, što čini 5,21 % površine Federacije BiH i 2,66 % teritorija Bosne i Hercegovine.
Zemljopis Županija Zapadnohercegovačka nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Na sjeveru graniči s Hercegbosanskom županijom, na sjeveroistoku i istoku s Hercegovačko-neretvanskom županijom, a na zapadu s Republikom Hrvatskom.
Područje županije je brežuljkasto i brdovito, osobito oko Posušja gdje postaje i planinsko, te sjeverno od Širokog Brijega. Županija je isprepletena krškim poljima kojima se planine zapadne i sjeverne Hercegovine spuštaju prema moru. Dugo polje (1150 – 1250 m) prva je stuba, dalje slijede Rakitno polje (870 – 910 m), Posuško polje (580 – 610 m), Imotsko polje (260 – 300 m), Mostarsko blato (220 m) i Ljubuško polje (80 – 100 m) kojim se spuštanje završava. Zapadnom Hercegovinom teku rijeke Lištica i Tihaljina, Posuškim poljem ponekad proteče Ričina, Kočerinskim poljem Ugrovača. Kroz županiju također teče rijeka s četiri imena od koja se tri koriste u ovoj županiji (Tihaljina, Trebižat i Mlade). Županija cjelokupno pripada slivu Neretve odnosno Jadranskoga mora. Najviše planine su: Čvrsnica. Čabulja, Štitar, Zavelim, Kušanovac i Radovanj.
U županiji se nalazi Park prirode Blidinje.
Klima U svim gradovima Županije Zapadnohercegovačke prevladava submediteranski tip klime osim u Ljubuškom gdje prevladava mediteranska klima. Znatna je razlika između submediteranske klime u Posušju u odnosu na onu submediteransku u Širokom Brijegu i Grudama. U Posušju se sudara planinski i mediteranski utjecaj, pa je submediteranska klima u Posušju oštrija te je bliska s umjerenom planinskom klimom koja prevladava na području Tribistova, Radovnja itd. Ljeta su u zapadnohercegovačkim gradovima vruća i temperature prelaze preko 35 °C. Zimi snijeg ni u Ljubuškom nije nemoguć, ali je češći i uobičajeni u sjevernijim gradovima, osobito u Posušju gdje ponekad obilato padne i dugo se zadrži.
Stanovništvo minijatura|Kameni križ u središtu Širokog Brijega Županija Zapadnohercegovačka prema popisu stanovništva iz 2013. imala je 94 898 stanovnika. Prema tim podatcima, 98,81 % stanovništva su Hrvati. Prevladavajuća religija je katoličanstvo.Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013., pristupljeno 3. listopada 2022.
Godine 2016. udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika županije iznosio je 13,3 %, udio radnog kontingenta stanovništva 66,7 % i udio osoba između 0 i 14 godina 20 %.
Godine 2013. ukupan broj domaćinstava u županiji iznosio je 25 081, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,77. Najveći osoba živi u domaćinstvu s četiri člana (4716 ili 18,8 %), dva člana (4584 ili 18,28 %) i tri člana (3831 ili 15,27 %).
Općina Narodnost Ukupno Hrvati % Bošnjaci % Srbi % Ostali % Grude 17.206 99,46 3 0,01 10 0,05 11 0,06 17.308 Ljubuški 27.327 96,95 689 2,44 23 0,08 556 1,96 28.184 Posušje 20.424 99,74 2 0,01 5 0,02 12 0,05 20.477 Široki Brijeg 28.814 99,60 6 0,00 45 0,20 64 0,20 28.929 Županija 93.725 98,76 700 0,75 83 0,26 354 1,11 94.898
Uprava mini|Podjela županije na dvije općine (Grude, Posušje) i dva grada (Ljubuški, Široki Brijeg) Županija Zapadnohercegovačka je prema zakonu jedna od deset županija Federacije Bosne i Hercegovine, koja je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
Županija Zapadnohercegovačka ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaka od županija u FBiH, posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i županijske vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).
Građani Županije Zapadnohercegovačke svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 23 zastupnika u županijskoj skupštini. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu županije sačinjava koalicija Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).
Na lokalnoj razini građani Županije Zapadnohercegovačke svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u dvije općine (Grude, Posušje) i dva grada (Ljubuški, Široki Brijeg). OpćinaBroj naseljaBroj stanovnika (2013.)Gustoća (km2)Površina (km2)Grude1317.30878,4220,8Grad Ljubuški3528.18496,3292,7Posušje2020.47744,4461,1Grad Široki Brijeg3428.92974,6387,6Županija Zapadnohercegovačka10294.89869,71362,2
Županijska skupština Godine 2014. birano je 23 zastupnika u županijsku skupštinu. Broj registriranih glasača je bio 69.788,Odluka o zaključivanju i potvrđivanju izvoda iz Centralnog biračkog spiska sa stanjem na dan 28. augusta 2014. godine u 24:00 a od toga je na izbore izašlo 35.709 (51,17 %). Broj važećih glasova bio 33.958 (95,19 %), a nevažećih 1751 (4,81 %).Zvanični rezultati Općih izbora u Federaciji BiH za kantonalne skupštine Tada je najviše mandata, njih 14, dobio HDZ BiH.
stranka broj zastupnika 1996. 1998.Rezultati izbora 1998., pristupljeno 3. listopada 2022. 2000.Rezultati izbora 2000., pristupljeno 3. listopada 2022. 2002.Rezultati izbora 2002., pristupljeno 3. listopada 2022. 2006. 2010. 2014. HDZ BiH HDZ 1990 HSP BiH NSRzB HSP dr. A. S. BiH HKDU BiH HS HKDU – HRAST Hrvatski pravaški blok Hrvatski kršćanski domovinski preporod Nezavisni pravaši
Županijska vlada mini|250px|Zgrada županije u Širokom Brijegu Županijsko sjedište je Široki Brijeg. Županijska vlada podijeljena je na sljedeća ministarstva: Ministarstvo unutarnjih poslova, sjedište: Ljubuški Ministarstvo pravosuđa i uprave, sjedište: Široki Brijeg Ministarstvo financija, sjedište: Ljubuški Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša, sjedište: Posušje Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, sjedište: Široki Brijeg Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi, sjedište: Grude Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, sjedište: Grude Ministarstvo gospodarstva, sjedište: Posušje
Neustavni grb i zastava županije Grb i zastavu županije, koji su identični obilježjima Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim, jer predstavljaju samo jedan konstitutivni narod, Hrvate, čime je povrijeđen princip nacionalne ravnopravnosti naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Unatoč tome, županijske vlasti i dalje koriste ta obilježja.
Povijest
minijatura|Zemlje u posjedu Šubića u 14. stoljeću Prije stvaranja ujedinjenog Hrvatskog Kraljevstva, najveći dio županije nalazio se u Zahumlju s dijelovima u Paganiji (Neretvanskoj Kneževini). Nakon stvaranja Hrvatskog Kraljevstva pod Tomislavom, najveći dio županije nalazio se u hrvatskoj državi. Ulaskom u personalnu uniju s Mađarskom područjem županije ovladali su Šubići koji u sukobu s Kotromanićima gube ova područja koja ulaze u sastav Kraljevine Bosne. Područje županije nalazilo se u Humu, jednoj od pokrajina kraljevine Kotromanića. Vlast nad ovim područjem imali su Hrvatinići i Kosače. U ranom 15. stoljeću Hum je pod Kosačama postao praktično neovisna državica koja se uspješno branila od napada Turaka sve do 1483. Sama Bosna je pala dvadeset godina ranije. Po tituli herceg koju je nosio Stjepan Vukčić Kosača ova zemlja nazvana je Hercegovinom i kao takva, nakon turskog osvajanja, nastavila je postojati u obliku Hercegovačkog sandžaka. Hercegovački sandžak uspostavljen je još 1462. u vrijeme turskih napada, a kao takav je podređen Bosanskom pašaluku 1580. Nakon ugušenja ustanka Huseina-kapetana Gradaščevića 1833. Hercegovački pašaluk ponovo je izdvojen iz Bosanskog, a njime sve do 1851. vlada Ali-paša Rizvanbegović.
Područje županije ostalo je pod turskom vlašću sve do austrougarske okupacije 1878. kada je ušlo u sastav Bosne i Hercegovine, jedne od zemalja Austro-Ugarske. Nakon okončanja Prvog svjetskog rata, područje županije bilo je u sastavu Primorske banovine sa sjedištem u Splitu u sklopu Kraljevine Jugoslavije. Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske 1941. područje županije bilo je u sastavu novostvorene župe Hum. Nakon poraza Sila Osovina, područje županije ulazi u sastav Mostarskog kotara u sklopu SR Bosne i Hercegovine, jedne od republika SFR Jugoslavije. Nakon prvih demokratskih i višestranačkih izbora održanih u Bosni i Hercegovini 1990. u općinama ove županije, Posušju, Grudama, Širokom Brijegu i Ljubuškom, pobijedila je, kao i u svim većinskim hrvatskim općinama Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine. Nedugo poslije, u studenome 1991. uspostavljena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (od 1993. Hrvatska Republika Herceg-Bosna), u čiji sastav ulaze i ove općine. Stvaranjem hrvatsko-bošnjačke Federacije Bosne i Hercegovine u ožujku 1994. stvorena je Županija Zapadnohercegovačka 1996.
Gospodarstvo Glavni čimbenici gospodarskog razvoja Županije Zapadnohercegovačke je povoljan geoprometni položaj na paneuropskom koridoru Vc i blizina Republike Hrvatske, to jest Europske unije), mnoštvo prirodnih resursa (energetski izvori vjetra i sunca, mnoštvo prirodnih ljepota za razvoj turizma) i velike količine obradivih površina za razvoj poljoprivrede.
Iako je prostorno mala, Županija Zapadnohercegovačka ima značajne poljoprivredne površine. Od ukupnih 1362,2 km², 30.000 hektara otpada na poljoprivredu, a na šume i šumska zemljišta 84.000 ha. Oko 6000 ha obradivih površina nalazi se u povoljnim klimatskim uvjetima s nadmorskom visinom ispod 100 metara. Županija ima velike mogućnosti za proizvodnju u povrtlarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu. U županiji postoje prerađivački kapaciteti za preradu mlijeka i mesa. Zbog prisutne poduzetničke inicijative, u županiji postoji veliki broj radnih mjesta. Najveći broj poduzetnika bavi se uslužnom djelatnošću, a značajan je i proizvodni sektor.Poljoprivreda . Vlada Županije Zapadnohercegovačke. Preuzeto 15. listopada 2013.
Županija Zapadnohercegovačka od PDV-a prikuplja između 200 i 250 milijuna konvertibilnih maraka, a u proračun se vrati svega 35 do 38 milijuna konvertibilnih maraka. Ovakva politika Federacije Bosne i Hercegovine uvelike šteti razvoju županije jer sedam puta više novca preda središnjim vlastima nego što ga dobije natrag. Ovakvo stanje prouzročeno je velikim dugom Federacije BiH koja novcem županija vraća taj dug, a dio odlazi i na slabije razvijene županije.R.I., Sarajevska politika: ZHŽ uplaćuje sedam puta više novca nego što joj se vrati . Dnevno.ba, objavljeno 14. listopada 2013., pristupljeno 15. listopada 2013.
Obrazovanje U Županiji Zapadnohercegovačkoj postoji ukupno 12 srednjih škola, osam državnih i četiri privatne, dok na području Širokog Brijega djeluje Akademija likovnih umjetnosti kao sastavnica Sveučilišta u Mostaru.
Kultura Najvažniji kulturni događaji u Zapadno-hercegovačkoj županiji su: Šimićevi susreti, Mediteran Film Festival, West Herzegovina Fest, Okusi s kamena, Revija turističkog filma, Dječji festival „Na jedrima glazbe” i mnogi druge.
Šport mini|Stadion Pecara, igralište NK Široki Brijeg U nogometnoj Premier ligi trenutačno se natječu NK Široki Brijeg i HŠK Posušje. NK Široki Brijeg dvaput je osvojio tu ligu (2003./04., 2005./06.), tri puta kup (2006./07., 2012./13., 2016./17.) i pet puta Prvu nogometnu ligu Herceg-Bosne (1993./94., 1994./95., 1995./96., 1996./97., 1997./98.).
HKK Široki je s 11 osvojenih naslova prvaka BiH najuspješniji košarkaški klub u državi. Zadnji put je bio prvak u sezoni 2021./22.
RK Izviđač Ljubuški je s 8 osvojenih naslova prvaka BiH najuspješniji rukometni klub u državi. Zadnji put je bio prvak u sezoni 2021./22.
Blagdani u županiji