Obična mrkva (lat. Daucus carota) pitoma ili obična mrkva, vrsta je zeljaste biljke iz porodice štitarki. Kultivirani oblici uzgajaju se zbog zadebljalog jestivog korijena, dok se divlji oblici javljaju na otvorenim staništima Europe, sjeverne Afrike i Azije te su uneseni u mnoge dijelove svijeta . Povrtna biljka (Daucus carota L. ssp. sativus) ima nekoliko narodnih naziva merlin, korijen, žuta repa, mrkvač.
Morfologija mini|left|mrkva 200px|thumb|lijevo|Cvat mrkve Daucus carota je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki. Divlji oblici obično imaju tanji korijen, dok kultivirani oblici razvijaju zadebljali, mesnati korijen koji se uzgaja kao povrće. Biljke su visoke od 15 cm do oko 1,2 m, a u povoljnim uvjetima i više. Stabljika je uspravna, najčešće pojedinačna i razgranata, gola do dlakava, često s unatrag okrenutim krutim dlačicama.WFO, pristupljeno 24. lipnja 2026.
Listovi su naizmjenični, peteljkasti, duguljasti u obrisu, dvostruko do trostruko perasto razdijeljeni. Završni odsječci su uski, linearni do lancetasti, najčešće šiljasti i s kratkim vršnim šiljčićem. Donji listovi su veći i jače razdijeljeni, dok su gornji listovi manji, sjedeći i rukavčasti.
Cvatovi su sastavljeni štitci na dugim stapkama. U cvatu su razvijene brojne, često perasto razdijeljene brakteje, koje mogu biti raširene ili unatrag savijene. Zrake štitca su brojne i nejednake; vanjske su često dulje. Nakon cvatnje zrake se savijaju prema unutra, pa zreli štitac poprima zbijen, gnijezdast oblik.
Cvjetovi su najčešće bijeli, rjeđe žućkasti, ružičasti ili purpurni. Vanjski cvjetovi u štitićima često imaju povećane latice i daju cvatu zrakast izgled. U središtu štitca često se nalazi jedan tamnopurpurni do gotovo crni sterilni cvijet. Latice su obrnuto srcolike, nejednako urezane, s prema unutra savijenim vrhom. Stilopodij je čunjast, a vratovi su kratki.
Plod je jajast do duguljast, leđno spljošten, obično dug 3–4 mm i širok oko 2 mm. Merikarpi imaju niska primarna rebra s kratkim čekinjama, dok su sekundarna rebra krilata i nose redove kukastih ili glohidijastih bodlji. Uljne cjevčice nalaze se po jedna ispod svakog sekundarnog rebra, a dvije su na komisuri. Karpofor je cijel ili pri vrhu dvodijelan.
Vrsta cvjeta najčešće od svibnja do srpnja u umjerenim područjima, a u toplijim krajevima i u drugim dijelovima godine. Prirodno je vezana uz Europu, sjevernu Afriku i umjerene dijelove Azije, a danas je široko rasprostranjena i unesena u mnoge dijelove svijeta. Divlji oblici rastu na livadama, uz putove, na rubovima polja, zapuštenim mjestima, travnjacima i drugim otvorenim staništima.
Kultivirani oblici vrste Daucus carota uzgajaju se zbog jestivog zadebljalog korijena, poznatog kao mrkva. Korijen se koristi svjež, kuhan, pirjan, pečen, u juhama, varivima, salatama, sokovima i drugim jelima. Narančasta boja mnogih kultivara potječe od karotenoida, osobito beta-karotena, preteče vitamina A. Postoje i kultivari bijelog, žutog, crvenog i ljubičastog korijena.
U narodnom i prehrambenom smislu mrkva je jedna od najpoznatijih povrtnih biljaka umjerenog pojasa. Botanički, pitoma mrkva nije zaseban rod, nego kultivirani oblik vrste Daucus carota, iste vrste kojoj pripadaju i divlji oblici.
Povijest i rasprostranjenost mini|210px|lijevo|Mrkve raznih boja
Divlja mrkva u Hrvatskoj raste u više oblika, a vrlo je rasprostranjena po livadama i poljima, uz puteve, obale rijeka, na svjetlijim mjestima u šumama. Hranjive tvari i zdravstvene prednosti
Mrkva je bogata hranjivim tvarima i ima mnoge zdravstvene prednosti. Najznačajnija hranjiva tvar u mrkvi je beta-karoten, kojeg tijelo pretvara u vitamin A. Vitamin A je važan za održavanje zdravlja vida, rasta i razvoja stanica, kao i za jačanje imunološkog sustava. Mrkva također sadrži vlakna koja podržavaju probavu i održavanje zdrave tjelesne težine. Također je izvor vitamina C, vitamina K, kalija i drugih važnih hranjivih tvari.
Redovita konzumacija mrkve može pružiti brojne zdravstvene koristi, uključujući smanjenje rizika od krvožilnih bolesti, poboljšanje vida i zdravlja kože te jačanje imunološkog sustava. Antioksidanti prisutni u mrkvi pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjenju upala u tijelu.
Upotreba i priprema Mrkva se može konzumirati na razne načine, a najčešće se jede sirova ili kuhana. Sirova mrkva je popularan zalogaj i često se koristi u salatama ili kao dodatak raznim umacima i jelima. Kuhane mrkve su sastojak mnogih jela, uključujući variva, juhe i priloge. Mrkva se također koristi za pripremu sokova, kašastih sokova (tzv. smoothieja) i kolača.
Ovaj rod štitarki raširen je po svim kontinentima.Plants of the World online Pristupljeno 20. studenog 2018. U Hrvatskoj postoje dvije vrste D. carota i D. dentatus.FCD Pristupljeno 20. studenog 2018. Ljekovito djelovanje U Starom vijeku mrkva je bila korištena kao ljekovita biljka, i najčešće se koristio vretenasto zadebljenje vrsta koje su bile crvene ili žućkaste boje: ovi korijeni sadržavaju znatne količine vitamina A, B, i C te raznih minerala. Mrkve još sadrže: alkaloide, eterična ulja, masna ulja, organske kiseline. Listovi mrkve sadrže manita, daucina, eterična ulja i pirolidina. Ovo povrće osnažuje psihu, sprječava bolesti srca, karcinom, makularnu degeneraciju i pomaže u kontroli dijabetesa.http://vijestigorila.jutarnji.hr/gorilopedija/lifestyle/zdravlje/mrkva_kao_lijek Preuzeto 25. ožujka 2013.
Podvrste
Daucus carota var. abyssinicus A.Braun Daucus carota subsp. annuus (Bég.) Mart.Flores, D.M.Spooner & M.B.Crespo Daucus carota subsp. azoricus Franco Daucus carota subsp. cantabricus A.Pujadas Daucus carota subsp. capillifolius (Gilli) Arbizu Daucus carota subsp. caporientalis Reduron Daucus carota subsp. carota Daucus carota subsp. commutatus (Paol.) Thell. Daucus carota subsp. corsoccidentalis Reduron Daucus carota subsp. drepanensis (Tod. ex Arcang.) Heywood Daucus carota subsp. fontanesii Thell. Daucus carota subsp. gadecaei (Rouy & E.G.Camus) Heywood Daucus carota subsp. gummifer (Syme) Hook.f. Daucus carota subsp. halophilus (Brot.) A.Pujadas Daucus carota subsp. hispanicus (Gouan) Thell. Daucus carota subsp. major (Vis.) Arcang. Daucus carota subsp. majoricus A.Pujadas Daucus carota subsp. maritimus (Lam.) Batt. Daucus carota subsp. maximus (Desf.) Ball Daucus carota var. meriensis Reduron Daucus carota subsp. otaportensis Reduron Daucus carota subsp. rupestris (Guss.) Heywood Daucus carota subsp. sativus (Hoffm.) Schübl. & G.Martens Daucus carota subsp. tenuissimus (A.Chev.) Mart.Flores, D.M.Spooner & M.B.Crespo Daucus carota subsp. valeriae Reduron
Sinonimi Homotipski: Caucalis carota (L.) Crantz in Cl. Umbell. Emend.: 113 (1767) Daucus communis subsp. carota (L.) Rouy & E.G.Camus in G.Rouy & J.Foucaud, Fl. France 7: 234 (1901), nom. illeg. homonym. post.
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Mrkva Kategorija:Povrće