Rumunjska je država u jugoistočnoj Europi. Na istoku izlazi na Crno more, a na jugu graniči s Bugarskom, na jugozapadu sa Srbijom, na sjeverozapadu s Mađarskom, na sjeveru s Ukrajinom te na sjeveroistoku s Moldavijom. Rumunjska je član NATO saveza i Europske unije.
Zemljopis
mini|Šuma u okolini Brașova Rumunjsku siječe 25. meridijan i 45. paralela. Krajnje su joj točke između 43 stupnja i 37 minuta do 48 stupnjeva i 16 minuta N, te između 20 stupnjeva i 16 minuta do 29 stupnjeva i 16 minuta E.
Današnja Rumunjska može se podijeliti na nekoliko zemljopisnih cjelina: Delta Dunava, Dobruđa, Moldavija, Vlaška (koja se djeli na Olteniju i Munteniju), Transilvanija, Maramureș, Crișana i Banat (istočni).
Najviši vrh je Moldoveanu s 2543 m. Najduža je rijeka Dunav, a najveće jezero Razelm. Najduža je granica ona s Ukrajinom, dok je granica na moru duga oko 245 km, dok je ukupna granica Rumunjske sa ZND-om oko 1320 km.
Reljef
lijevo|mini|Topografska karta Rumunjske
U reljefu Rumunjske predstavljena su sva tri reljefna oblika: nizine, brijegovi i planine. Na površini od 238.391 kvadratnih km smjestila su se tri značajnija gorska sustava. To su: Karpati, Transilvanske alpe (još se nazivaju i južnim Karpatima) i Bihor. Nizine zauzimaju 33 % zemlje, brda i gore do 750 m 37 %, a planine 30 %. Iz ovoga je vidljiva jednakost u ukupnoj teritorijalnoj obuhvatnosti.
Nizine su gospodarska osnova Rumunjske i najvrijednija su područja Rumunjske. U Rumunjskoj je najvažnija dolina Vlaška. Ona je pravi centar Rumunjske i cijelom se površinom nalazi u Rumunjskoj.
Rumunjska je bogata spiljama. Tri najznačajnije su Valea Rea, Movila i Piatra Altarului.
Klima
mini|Klimatska mapa Rumunjske
Rumunjska se može podijeliti u nekoliko klimatskih zona. Većina zemlje ima umjerenu kontinentsku klimu. Klima je suša nego u Hrvatskoj, a razlog tome je kontinentalnost koja također utječe i na temperaturne amplitude. Dobar dio Rumunjske daleko je od mora, a samo Crno more nema velikog utjecaja na količinu padalina pa se s udaljavanjem na istok količina padalina smanjuje, a kontinentalnost povećava. Crno more okruženo je velikim kopnenim masama pa je njegov utjecaj minimalan i sveden na uski obalni pojas.
Klima je u Rumunjskoj uglavnom umjerna i povoljna ako izuzmemo Transilvaniju i Karpate. Odlikuju je nešto hladnije zime i vruća ljeta nego npr. u Slavoniji. Tome je kriva kontinentalnost koja uzrokuje nešto oštriju klimu. Transilvanska klima slična je klimi u Lici, ali i takva klima ima određenih prednosti.
Vode
Rumunjska je zemlja u kojoj jedna tekućica ima daleko veću važnost od bilo koje druge; Dunav, jedna od najvećih Europskih, ali i svjetskih rijeka. Protječe s oko 1075 km kroz Rumunjsku što čini oko 38 % ukupnog njegovog toka, a čitavim svojim tokom rijeka Dunav je plovna, što joj daje velik ekonomski značaj. Rijeke su važne i za energetiku Rumunjske tako su na Dunavu izgrađene brojne hidrocentrale. Sve rijeke većinom utječu u rijeku Dunav. Važnije rijeke su: Samoš (Someș), Moriš (Mureș), Crisul, Timiš, Jiu, Olt, Argeș, Ialomița, Siret i Prut. Rumunjska ima i izlaz na Crno more. Jezera su uglavnom planinska, iako ima i kratkotrajnih koje naprave nizinske rijeke.
Biljni pokrov mini|Delta Dunava
U Rumunjskoj prevladava nekoliko vrsta biljnih pokrova, to su:
Bjelogorična i mješovita šuma; uglavnom u nizinama; najzastupljenija; Lesostepa; dio Banata, južni dio Vlaške, Dobrudža (radi lesa raširene su pješčane plaže), jugoistok Moldavije. Lesostepa je «šumska stepa», to jest mješavina (izmjena) šuma i travnatih zajednica; Crnogorična i brezina šuma zastupljena je na planinskim predjelima; Gorska vegetacija; na najvišim vrhovima. To su goleti s manjim površinama pod klekovinom i zajednicama lišaja; Močvarna vegetacija; u delti rijeke Dunav. U ovu zajednicu spadaju trstika, šaš, perunike, lopoči i sl.
Šume su jako važne u gospodarstvu Rumunjske. Njihovom eksploatacijom puni se rumunjski proračun, ali nekontrolirana sječa mogla bi imati opasne posljedice.
Većina lesnog i bjelogoričnog područja sada su obrađene površine. Najviše se uzgajaju pšenica i kukuruz.
Povijest
mini|Dacija, rimska provincija
Pretpovijesno razdoblje Kontinuitet naseljenosti na području Rumunjske može se pratiti od kamenog doba.
Stari vijek U starome vijeku današnje područje Rumunjske bilo je znano pod imenom Dacia. To su kraljevstvo u 2. stoljeću osvojili Rimljani. 270. poslije Krista rimski je car Aurelijan pod pritiskom Gota donio odluku o povlačenju kolonista i rimske vojske. No unatoč tome dio je civila odlučio ostati.
Srednji vijek Sljedećih nekoliko stoljeća Rumunjsku napadali su Huni, Avari, Slaveni i Bugari. Kršćanstvo se raširilo u 3. stoljeću. Rumunjskom tada vladaju Bugari i Bizant. Početkom 11. stoljeća Mađari su okupirali sjeverozapadni dio Rumunjske, Sedmogradsku (Erdelj, Transilvaniju).
Vlaška je bila do 1417. pod hrvatsko-ugarskom okupacijom u mađarskom dijelu kraljevstva kada se Mađari polako povlače.
Rani novi vijek 1526. Vlaška definitivno potpada pod Osmanlijsko carstvo. Moldavijom su prvo vladali Poljaci, a zatim Mađari, da bi to područje u 15. stoljeću potpalo pod Osmansku vlast.
Devetnaesto stoljeće lijevo|mini|Karlo I., rumunjski kralj mini|Kraljevina Rumunjska, 1939
Bukureštanskim ugovorom 1812. Rusija priključuje Besarabiju (otprilike današnji prostor republike Moldove). 1821. počinje nacionalni revolt protiv Osmanlija, nakon kojeg je zavladala domaća vlastela. Rusi 1829. dobivaju protektorat nad Vlaškom i Moldavijom.
1857. vijeća Moldavije i Vlaške odlučile su se za zajedničko ime: Rumunjska, za autonomiju i za postavljanje princa. 1862. zemlje su se ujedinile. Konačno 1877. Rumunjska je proglasila nezavisnost, čime je okončana gotovo 500 godina duga dominacija Osmanlijskog carstva. Rusija je opet uzela Besarabiju ali je Rumunjskoj dodijeljena Dobrudža, prije dio Bugarskog Carstva.
Dvadeseto stoljeće U Balkanskim ratovima Rumunjska je zajedno s ostalim balkanskim državama ratovala protiv Osmanlijskog Carstva u prvom i Bugarske u drugom ratu, kada je anektirala Južnu Dobrudžu. Kad je izbio Prvi svjetski rat, Rumunjska se deklarirala kao neutralna država, ali je 1916. ušla u rat na strani sila Antante. Kako je iz prvog svjetskog rata izišla kao pobjednik, Rumunjska je od Austro-Ugarska Monarhije dobila Bukovinu, Transilvaniju, dio Banata te još neka područja u sastavu Mađarske. Od Rusije je dobila Besarabiju. mini|Diktator Nicolae Ceaușescu
Rumunjska je između dva rata bila velika zemlja s parlamentarnim sustavom, ali se tijekom tridesetih godina preobrazila u fašističku diktaturu. U 2. svjetskom ratu. borila se na strani Njemačke, ali 1944. Sovjeti ulaze u zemlju, koja prelazi na stranu saveznika. Drugi svjetski rat Rumunjskoj je na čelu bio kolaboracionistički diktator Ion Antonescu.
Mirovnim ugovorom Rumunjskoj je vraćen dio Transilvanije, a oduzeti su joj Besarabija i sjeverna Bukovina. 30. prosinca 1947. monarhija je ukinuta, a proglašena je Narodna Republika Rumunjska na čelu s komunističkom partijom. Sve je preorganizirano na sovjetski način.
Nakon Staljinove smrti 1953. Rumunjska se polako udaljava od SSSR-a. 1965. na vlast je došao Nicolae Ceaușescu, koji je vladao kao diktator do 1989., kad je krvava revolucija srušila komunistički režim.
U svibnju 1990. održani su prvi slobodni izbori. Za predsjednika je izabran Ion Iliescu, a njegova stranka Nacionalni front spasa pobijedila je na izborima. U prosincu 1991. donesen je novi ustav prihvaćen referendumom. U rujnu i listopadu su održani novi izbori gdje se vlast samo potvrdila. Izbori su u studenom 1996. bili prvi s mirnom promjenom vlasti; umjesto dotadašnje došla je na vlast koalicija, a novi predsjednik i premijer su bili Emil Constantinescu i Victor Ciorbea (popularni gradonačelnik Bukurešta). Uskoro su provedene i brojne gospodarske reforme uz pomoć MMF-a. Tijekom 1997. još su sređeni i odnosi s Ukrajinom oko nekih teritorijalnih razmirica te je zemlju posjetio i mađarski predsjednik.
Suvremena Rumunjska 1. siječnja 2007. godine Rumunjska je postala članicom Europske unije.
Stanovništvo
mini|Katedrala u Iași jedno od najpopularnijih mjesta hodočašća pravoslavnih na Balkanu, posvećena Svetoj Petki, najveća je crkva u uporabi u Rumunjskoj
Stanovništvo Rumunjske vrlo je složen pojam zbog kompleksne etnogeneza Rumunja. Utjecaji susjednih zemalja još su vrlo prisutni, a u nekim dijelovima Rumunjske etnička slika je pravi mozaik, iako je u načelu Rumunjska relativno homogena država. Slična je situacija i s vjerskom strukturom.
Razvoj ukupnog broja stanovnika Rumunjske može se pratiti u tri etape. Prva je od ujedinjenja i osamostaljenja pa do dolaska komunista kada broj stanovnika rapidno raste (utjecaj na ovo imala su i teritorijalna proširenja). Druga etapa je ona za vrijeme komunizma kada se postupno smanjuje stope rasta broja stanovnika. U osamdesetima emigrira veliki broj Nijemaca. Treća etapa je ona postkomunistička u kojoj je počeo pad broja stanovnika uzrokovan prijašnjim smanjenjem te teškim procesima tranzicije.
Promjena broja stanovnika Rumunjske:
1869. – 8 600 000, 1930. – 14 280 000, 1948. – 15 872 000, 1956. – 17 489 000, 1960. – 19 105 000, 1975. – 21 245 000, 1981. – 23 052 000, 1991. – 23 181 000, 2002. – 21 698 000, 2006. – 22 303 000 (procjena). mini|Narodnosni sastav Rumunjske prema popisu 2002. godine. mini|Narodnosni sastav Rumunjske prema popisu 2011. godine. Rumunjska je srednje gusto naseljena zemlja. Najgušće su naseljene doline i zavale, a najrjeđe brdsko-planinski prostori i delta rijeke Dunava. Najgušće je naseljena Vlaška dolina gdje broj stanovnika varira između 100 i 250 stanovnika na kvadratni kilomtar. Kao gusto naseljena ističe se i Moldavija između 100 i 150 stanovnka na kvadratni km; najviše između ravnica i pobrđa. Značajnije su naseljeni još dijelovi Transilvanije gdje broj stanovnika premašuje 100 na jedan kvadratni kilometar. Najrjeđe naseljeni prostori su delta Dunava i planine, gdje gustoća pada ispod 25.
Kao i u ostalim tranzicijskim zemljama ovdje je prisutno iseljavanje stanovništva iz nerazvijenih i ruralnih područja u gradove što dodatno pogoršava sliku i ujednačenost naseljenosti u zemlji. Stupanj urbanizacije 2006. iznosio je 53 %.
Veći gradovi u Rumunjskoj su: Bukurešt (1.926.334),http://www.edrc.ro/recensamant.jsp?regiune_id=2959&judet_id=3000&localitate_id=3001 Iași (391.500), Temišvar (386.089), Constanța (370.526), Galați (364.571), Craiova (334.142), Cluj (323.027), Brașov (283.901), Ploiești (252.224), Brăila (223.000), Oradea (217.732), Bacău (210.469), Arad (169.065), Pitești (168.700), Târgu Mureș (165.500), Sibiu (Hermannstadt) (154.892), Baia Mare (138.763), Botoșani (135.800), Buzău (134.627), Suceava (117.666), Satu Mare (115.100), Piatra Neamț (114.401), Râmnicu Vâlcea (107.330), Drobeta-Turnu Severin (102.163), Focșani (101.206).
Rumunjsko stanovništvo relativno je homogeno, ali ima značajan broj vjerskih i nacionalnih manjina. Ekonomska slika društva ukazuje na to da se u Rumunjskoj ne živi dobro. Prosječna plaća profesora na fakultetu 2001. je iznosila nešto više od 150 $. Ovakvo stanje daje plodnu zemlju za brojne socijalne probleme kao i lošu demografsku sliku (u susjednoj Bugarskoj demografsko stanje je još gore).
Narodnosni sastav Etničke skupine u Rumunjskoj su: Rumunji (89,5 %), Mađari (6,6 %), Romi (2,5 %) i ostali (1,4 %). Procjene govore da ima 2 mil. Mađara, 1-2 mil. Roma, 50 tis. Čeha, 10-15 tis. Hrvata, 40 tis. Srba, 60 tis. Nijemaca.
Vjerski sastav Većina stanovništva Rumunjske pripada Rumunjskoj pravoslavnoj Crkvi (86,8 %), a ostali su uglavnom ateisti ili katolici (13,2 %).
Jezici
U Rumunjskoj je službeni jezik rumunjski (romanska skupina jezika), u nekim dijelovima i mađarski, a govore se i bugarski, njemački, hrvatski, srpski i drugi.
Politički ustroj Vlast je ustrojena kao višestranačka dvodomna parlamentarna demokracija s glavnim gradom Bukureštom.