Kamen iz Rosette je stela od granodiorita u koju su upisane tri jezične inačice dekreta kralja Ptolemeja V. Epifana, izdanog 196. g. pr. Kr. za egipatske dinastije Ptolemejevića. Tekstovi na vrhu i u sredini stele pisani su na staroegipatskome jeziku, hijeroglifima i demotskim pismom, dok je tekst na dnu pisan starogrčkim jezikom. Dekret se u tri inačice neznatno razlikuje, zbog čega je služio kao ključ za dešifriranje egipatskih pisama.
Kamen je isklesan u helenističkome razdoblju i smatra se da je izvorno bio postavljen u hramu, potencijalno u Saisu. Odande je vjerojatno uklonjen u kasnoj antici ili za razdoblja mamelučkog sultanata, nakon čega je upotrebljen za izgradnju utvrde Julien kod grada Rosette (arapskoga imena Rashīd), pri delti Nila. Ondje ga je 1799. godine pronašao Pierre-François Bouchard tijekom Napoleonove invazije Egipta. To je bio prvi dvojezični staroegipatski tekst pronađen u moderno doba, što je zbog potencijala dešifriranja tada misterioznih hijeroglifa pobudilo velik interes javnosti. Litografske i gipsane kopije nedugo su nakon počele kružiti europskim muzejima i posjedima znanstvenika. Kada su britanske snage u Egiptu porazile francuske, kamen je pod uvjetima Kapitulacije iz Aleksandrije 1801. godine odvezen u London, gdje gotovo besprekidno ostaje u izlogu Britanskog muzeja do danas. Ondje je do danas i najposjećeniji izložak.
Proučavanje dekreta započelo je još prije objave prijevoda grčkoga teksta s kamena 1803. godine. Jean-François Champollion objavio je svoj uspjeh u transliteraciji egipatskih pisama na njemu u Parizu 1822. godine, no to je bio tek početak razumijevanja staroegipatskih tekstova. Značajnija otkrića za dešifriranje bila su da je isti tekst bio pisan trima pismima (1799.), da je tekst pisan demotskim pismom strana imena pisao fonetski, jedinstvenim znakom za svaki fonem, (1802.), da je isto vrijedilo za tekst na hijeroglifima, koji je ujedno imao sličnosti s demotskim pismom (1814.) te da su fonetski znakovi bili uporabljeni i za zapisivanje riječi na egipatskome jeziku (1822. – 1824.).
Kasnije su pronađeni fragmenti triju kopija istoga dekreta, kao i slični dvo- ili trojezični napisi na egipatskome. Neki od njih uključuju starije dekrete iz dinastije Ptolemejevića: dekret iz Aleksandrije (243. pr. Kr.), dekret iz Kanopusa (238. pr. Kr.) i dekret iz Memfisa kojeg je dao napisati Ptolemej IV. (218. pr. Kr.). Iako je danas poznato da kamen iz Rosette nije jedinstveni primjerak, bio je ključan za istraživanja staroegipatske književnosti i civilizacije.
Opis Kamen iz Rosette u katalogu artefakata francuske ekspedicije, predanog britanskim snagama 1801. godine, opisan je kao »kamen od crnog granodiorita koji nosi tri napisa … pronađen u Rosetti«.Bierbrier 1999. str. 111–113 U nekom trenu poslije transporta u London, napisi su obojani kredom kako bi bili čitljiviji, a ostatak površine kamena premazan je palminim voskom za zaštitu od dodirivanja.Parkinson et al. 1999. str. 23 Taj je premaz kamenu dao tamnu boju, zbog koje je kasnije zabunom identificiran kao kamen od crnog bazalta.Synopsis 1847. str. 113–114 Ipak, i kreda i vosak uklonjeni su 1999. godine pri čišćenju kamena, što je razotkrilo njegovu izvornu, sivu boju, odsjaj njegove kristalne strukture i ružičastu žicu koja prolazi kroz kamen u gornjem lijevom dijelu.Miller et al. 2000. str. 128–132 Poredbene analize s Klemmovom kolekcijom egipatskog kamena pokazale su velike sličnosti s primjercima iz malenoga granodioritnog kamenoloma. Taj se kamenolom nalazi na planini Gabal Tingar na zapadnoj obali Nila, zapadno od Elefantine blizu Asuana, a ružičaste žice karakteristične su za kamen iskopan ondje.Middleton & Klemm 2003. str. 207–208
Kamen je visok 1123 milimetara (1,12 metara), širok 757 milimetara (75,7 centimetara) i debeo 284 milimetra (28,4 centimetra). Težak je otprilike 760 kilograma.The Rosetta Stone Na sebi ima tri napisa: gornji je pisan staroegipatskim hijeroglifima, namijenjenim učenjacima, središnji egipatskim demotskim pismom, novijim pismom rabljenim u svakodnevici Egipćana toga doba, a donji na starogrčkome jeziku i alfabetu, službenom jeziku i pismu u tom razdoblju.Ray 2007. str. 3 Usprkos čestoj zabludi, kamen nije pisan na tri različita jezika. Prednja je površina kamena glatka, a napisi tek blago urešeni u nju. Bočne stranice također su glatke, no stražnja je tek grubo obrađena, vjerojatno zbog toga što nije trebala biti vidljiva.Parkinson et al. 1999. str. 28
Izvorna stela
Kamen iz Rosette zapravo je komad stele, no ostatak stele nije pronađen na nalazištu u Rosetti tijekom kasnijih potraga.Parkinson et al. 1999. str. 20 Zbog načina na koji se kamen slomio, niti jedan od tri inačice teksta nije cjelovit. Gornji, hijeroglifski tekst sadrži najmanji dio izvornoga teksta. Tek je posljednjih 14 redaka teksta opstalo, a dijelovi svakog su odlomljeni s desne strane, dok su s lijeve strane odlomljeni dijelovi njih 12. Središnji tekst na demotskome pismu najcjelovitiji je s 32 retka, od kojih je tek 14 odlomljeno s desne strane. Donji tekst na grčkome sastoji se od 54 retka, od kojih je samo početnih 27 cjelovito. Donjoj polovici nedostaje dijagonalno odlomljeni komad kamena.Budge 1913. str. 2–3
Duljina izvornoga hijeroglifskog teksta i veličina cjelovite stele mogu se aproksimirati prema sličnim, opstalim stelama iz istog razdoblja, kao i prema kopijama dekreta. Nešto raniji dekret iz Kanopusa, postavljen 238. g. pr. Kr. za vladavine Ptolemeja III. i slične duljine teksta, visok je 2190 milimetara (2,19 metara), širok 820 milimetara (82 centimetra) te sadrži 36 redaka hijeroglifa, 73 retka demotskog teksta i 74 retka grčkoga.Budge 1894. str. 106 Sudeći prema takvim, usporedivim tekstovima, gornjem tekstu kamena iz Rosette nedostaje 14 ili 15 redaka, s kojima bi bio oko 300 milimetara viši.Budge 1894. str. 109 Osim teksta, na steli bi se vjerojatno nalazila scena kralja pred bogovima i iznad nje krilato sunce, kao i na steli iz Kanopusa. Ove paralele između dekreta, kao i hijeroglif značenja 'stela' urešen na kamenu: O26
nalažu da je izvorna stela imala zaobljen vrh.Parkinson et al. 1999. str. 26 Procjenjuje se da je bila visoka oko 149 centimetara.
Izvori
Literatura
Kategorija:Drevni Egipat Kategorija:Arheološki artefakti u Ujedinjenom Kraljevstvu Kategorija:Arheologija u Egiptu