Spašavanje vojnika Ryana (eng. Saving Private Ryan) je američki epski ratni film radnjom smješten tijekom invazije na Normandiju u Drugom svjetskom ratu. Režirao ga je Steven Spielberg, napisao Robert Rodat, a film je najviše poznat po izrazito grafičkom i realističnom prikazu rata pogotovo u svojih prvih 27 minuta trajanja koje prikazuju iskrcavanje saveznika na Plažu Omaha dana 6. lipnja 1944. godine. Nakon toga radnja prati kapetana Johna H. Millera (Tom Hanks) i njegov vod (Tom Sizemore, Edward Burns, Barry Pepper, Vin Diesel, Giovanni Ribisi, Adam Goldberg i Jeremy Davies) koji pokušavaju pronaći padobranca Jamesa Francisa Ryana (Matt Damon), posljednjeg preživjelog od četvorice braće u vojsci.
Film Spašavanje vojnika Ryana pobrao je hvalospjeve filmske kritike te osvojio brojne filmske nagrade kako za film, tako i za njegovu ekipu iza i ispred kamere. Na svjetskim kino blagajnama film je utržio 481,8 milijuna dolara čime je postao drugi najgledaniji film te godine. Dobio je 11 nominacija za prestižnu filmsku nagradu Oscar od kojih je redatelj Spielberg osvojio svog drugog Oscara za najbolju režiju, a sam film osvojio je još četiri dodatne nagrade: za najbolju fotografiju, montažu, zvuk i zvučne efekte. Film Spašavanje vojnika Ryana u službenu video distribuciju krenuo je u svibnju 1999. godine te sveukupno zaradio dodatna 44 milijuna dolara od prodaje. Godine 2014. film je izabran za očuvanje u Nacionalnom filmskom registru zbog svoje "kulturne, povijesne i estetske važnosti".
Radnja
Ranog jutra 6. lipnja 1944. godine, prvog dana invazije na Normandiju, američki vojnici pripremaju se za izlazak na Plažu Omaha. Bore se s njemačkim pješastvom naoružanim strojnicama i drugim ubojitim naoružanjem. Kapetan John H. Miller nekako uspijeva preživjeti početno iskrcavanje te okuplja oko sebe skupinu vojnika kako bi probili njemačku obranu te tako otvorili put ostalima da se što prije maknu s obale. U Washingtonu u američkom ministarstvu obrane general George Marshall biva obaviješten o trojici braće Ryan koji su poginuli u bitkama te da će njihova majka istoga dana primiti sva tri telegrama. Također saznaje da je četvrti brat, padobranac James Francis Ryan, nestao u akciji te da se nalazi negdje u Normandiji. Nakon što pročita staro pismo Predsjednika Abrahama Lincolna upućeno majci petorice braće koja su poginula u Američkom građanskom ratu, Marshall daje naredbu da se Ryan pronađe i odmah vrati kući.
Tri dana nakon Dana-D, Miller prima naredbu da pronađe Ryana i vrati ga s fronte. On formira skupinu od šestorice vojnika iz svog voda - Horvatha, Reibena, Mellisha, Caparza, Jacksona, Wadea i Uphama, kartografa koji razumije francuski i njemački jezik. Miller i njegov vod odlaze prema gradiću Neuville gdje susretnu ostatke 101. zračne divizije te gdje Caparzo pogiba nakon što ga pogodi snajper. U konačnici pronađu vojnika Jamesa Ryana, ali uskoro saznaju da to nije čovjek kojeg traže. Nakon toga pronađu člana Ryanove pukovnije koji im govori da je njihova zona spuštanja bila u Viervilleu te da su njegov i Ryanovi vodov imali isto mjesto okupljanja. Kada dođu na to mjesto, Miller upoznaje Ryanovog prijatelja koji mu govori da se Ryan nalazi na strateški važnom mjestu braneći most preko rijeke Merderet u gradiću imena Ramelle. Na putu za Ramelle, Miller odluči uništiti jedno njemačko uporište unatoč prigovorima ostalih vojnika. U napadu Wade biva smrtno ranjen, ali Miller odluči pustiti posljednjeg preživjelog Nijemca kojeg su zarobili. Sumnjajući u Millerovo vodstvo, Reiben odlučuje napustiti vod i misiju zbog čega dolazi u konflikt s Horvathom. Ipak, Miller uspijeva riješiti konflikt, a Reiben odluči ostati s njima do kraja.
Nakon dolaska u Ramelle, Miller i njegova skupina naiđu na malu grupu padobranaca od kojih je jedan Ryan. Ryanu je rečeno da su mu braća poginula te da su oni došli kako bi ga odveli kući, a na putu su već izgubili dvojicu ljudi. Premda je Ryan vidljivo pogođen viješću o smrti svoje braće, on smatra da nije pošteno da bude pošteđen daljnjih bitaka te iznistira na tome da Miller kaže njegovoj majci da namjerava ostati tu gdje jest "s jedinom braćom koja su mu preostala". Miller nakon toga odlučuje preuzeti vodstvo i obraniti most s nekolicinom ljudi i borbene opreme koje ima na raspolaganju. Uskoro dolaze Nijemci s velikim brojem vojnika i oružja. U bitci koja slijedi, dok Nijemci trpe ogromne vojne gubitke, većina američkih vojnika - uključujući Jacksona, Mellisha i Horvatha - također umire. U pokušaju da most digne u zrak, Millera pogodi i smrtno rani njemački vojnik kojeg je ranije u filmu pustio na slobodu, a koji se u međuvremenu vratio svojima. Prije nego što njemački tenk dođe do mosta, američki P-51 Mustang proleti iznad njega i uništava ga, nakon čega mu se pridružuju američka pojačanja koja poražavaju ostatak njemačkih trupa. U međuvremenu Upham ubija njemačkog vojnika koji je pucao na Millera, a ostalima koje je zarobio dopušta da pokušaju pobjeći.
Reiben i Ryan nalaze se s Millerom koji umire, a posljednje riječi koje izgovara Ryanu su: "James... Zasluži ovo. Zasluži." U današnjem vremenu, ostarjeli Ryan i njegova obitelj posjećuju američko memorijalno groblje na kojem se nalaze nadgrobni spomenici žrtvama Normandije. Ryan stoji iznad Millerovog groba i traži od svoje supruge da mu potvrdi da je vodio dobar život te da je bio "dobar čovjek" kako bi opravdao žrtvu Millera i ostalih za svoj život. Njegova supruga mu odgovara da jest. U tom trenutku Ryan stane mirno i salutira nad Millerovim grobom.
Glavna glumačka postava 200px|mini|Tom Hanks - glumac koji u filmu Spašavanje vojnika Ryana tumači ulogu kapetana Johna H. Millera. Hanks je za ovu ulogu bio nominiran za nagrade Oscar, BAFTA i Zlatni globus u kategoriji najboljeg glavnog glumca. Tom Hanks - satnik John H. Miller Tom Sizemore - narednik Michael Horvath Edward Burns - vojnik Richard Reiben Barry Pepper - vojnik Daniel Jackson Adam Goldberg - vojnik Stanley Mellish Vin Diesel - vojnik Adrian Caparzo Giovanni Ribisi - liječnik Irwin Wade Jeremy Davies - podoficir Timothy E. Upham Matt Damon - vojnik James Francis Ryan
Produkcija Nastanak projekta Godine 1994. Robert Rodat naišao je na spomenik u Putney Cornersu (država New Hampshire) posvećen svim Amerikancima poginulim u razdoblju od Američkog građanskog rata do Vijetnamskog rata. Primijetio je imena osmorice braće koja su poginula u Američkom građanskom ratu. Inspiriran tom pričom, Rodat ju je odlučio istražiti i napisati sličnu priču radnjom smještenu u Drugi svjetski rat. Rodatov scenarij je došao do producenta Marka Gordona kojemu se svidjela priča, ali je prihvatio scenarij tek nakon 11-og prepravljanja. Gordon je finalnu verziju scenarija podijelio s glumcem Tomom Hanskom kojem se isti svidio i koji ga je dalje proslijedio redatelju Stevenu Spielbergu. Snimanje filma započelo je 27. lipnja 1997. godine.
Pretprodukcija Prije početka snimanja filma, nekoliko glumaca uključujući Edwarda Burnsa, Barryja Peppera, Vina Diesela, Adama Goldberga, Giovannija Ribisija i Toma Hanksa prošli su desetodnevnu vojnu obuku koju je vodio veteran Marinac Dale Dye u kompaniji koja se nalazi u Kaliforniji, a čiji je posao trenirati glumce kako bi što realističnije portretirali vojnike u vojnim akcijama na filmu. Glumac Matt Damon namjerno nije došao s ostatkom glumačke postave u kamp kako bi oni prema njegovom liku stvorili što veću otpornost.
Redatelj Spielberg već je od ranije pokazao svoju zainteresiranost za teme Drugog svjetskog rata pogotovo u svojim filmovima 1941., Carstvo sunca, Schindlerova lista te serijal o Indiani Jonesu. Spielberg će kasnije ko-producirati televizijske mini-serije Združena braća i Pacifik skupa s Tomom Hanksom čija se radnja također odvija tijekom Drugog svjetskog rata. Na upit o njegovoj zainteresiranosti za ovu temu, Spielberg je odgovorio: "Smatram da je Drugi svjetski rat najvažniji događaj posljednjeg stoljeća; sudbina generacija baby boom i Generacije X bile su povezane s njegovim ishodom. Uz to, oduvijek me ta tema privlačila. Moji najraniji filmovi koje sam radio kao 14-godišnjak bile su zapravo slike bitaka koje su se odvijale na zemlji i u zraku. Već godinama tražim pravu priču o Drugom svjetskom ratu koju bih mogao snimiti, a kada je Robert Rodat napisao scenarij za Spašavanje vojnika Ryana znao sam da sam ju konačno pronašao."
Snimanje Scene Dana-D snimljene su na obali Ballinesker u Irskoj. Snimanje filma započelo je 27. lipnja 1997. godine i trajalo je puna dva mjeseca. U samoj Normandiji snimale su se scene s grobljem i memorijalnim centrom. Ostale scene snimljene su u Engleskoj, poput bivše tvornice u Hatfieldu, Hertfordshireu, Thame parku, Oxfordshireu i Wiltshireu. Produkcija je također trebala doći i u Seaham, ali tamošnja vlast je to ipak zabranila.
Portret povijesti 200px|mini|Steven Spielberg - redatelj filma Spašavanje vojnika Ryana. Spielberg je za ovaj film osvojio prestižnu nagradu Oscar u kategoriji najboljeg redatelja. Film Spašavanje vojnika Ryana pobrao je hvalospjeve kritičara za realističan prikaz bitaka Drugog svjetskog rata. To se prvenstvno odnosi na sekvencu iskrcavanja na Plažu Omaha na početku filma koju je časopis Empire proglasio "najboljom scenom bitke svih vremena", a na listi "50 najboljih filmskih trenutaka" časpopisa TV Guide scena je također zauzela prvo mjesto. Sveukupno je scena koštala 12 milijuna dolara te je uključivala više od 1500 glumaca i kaskadera od kojih su neki bili pripadnici irskih rezervnih obrambenih postrojbi. Članovi lokalnih rekonstrukcijskih grupa poput Second Battle Group glumili su njemačke vojnike u sceni. Pored toga, dvadeset do trideset stvarnih invalida glume američke vojnike koji su stradali tijekom iskcravanja radi što realističnijeg prikaza bitke. Spielberg nije napravio nacrt sekvence prije snimanja budući je želio postići spontane reakcije glumaca te je želio da "me akcija inspirira kako bih znao gdje postaviti kameru."
Povijesna prezentacija akcije kompanije Charlie koju je predvodio kapetan Ralph E. Goranson prikazana je u uvodnom dijelu filma. Sama sekvenca i detalji događaja vrlo su slični povijesnim napisima uključujući povraćanje mnogih vojnika netom prije iskrcavanja odnosno tijekom približavanja obali, velikog broja žrtava vojnika koji su izlazili iz brodova te otežano povezivanje susjednih jedinica na samoj obali. Kontekstualni detalji akcije kompanije također su prikazani realno, a to se posebno odnosi na točna imena za sektore koje je kompanija napadala te za sektore ponovnog okupljanja jedinica. Osim iskrcavanja, u filmu je također prikazana i misija zauzimanja bunkera na vrhu brda - misija koja nije bila u originalnim planovima kompanije Charlie, ali koju je kompanija svejedno izvršila nakon iskrcavanja.Saving Private Ryan: Company C, 2nd Ranger Battalion. Sproe.com. Preuzeto 8. rujna 2011.
Filmaši su koristili podvodne kamere kako bi što bolje snimili vojnike pogođene metcima u vodi. Također je korišteno četrdeset bačvi lažne krvi kako bi se simulirala krv u moru. Ovakav stupanj realističnosti bilo je puno teže za postići kada su prikazivana njemačka vojna oklopna vozila iz Drugog svjetskog rata budući ih je jako malo ostalo u operativnom stanju. Tenkovi Tiger 1 u filmu bile su kopije napravljene od šasija starih, ali još uvijek funkcionalnih tenkova T-34 iz Sovjetskog Saveza.