mini|400px|Hore, Meyersov leksikon, 1888.
Hore (grč. , Hórai) u grčkoj mitologiji boginje su životnog reda i godišnjih doba, Zeusove i Temidine kćeri, polusestre Mojra.
Etimologija
Grčko ime Hora doslovno znači "sati".
Mitologija
Prvi naraštaj
U prvom naraštaju Hora bile su boginje godišnjih doba (Grci su imali samo proljeće, ljeto i jesen).
Prikazivane su kao mlade i privlačne žene okružene raznobojnim cvijećem i vegetacijom te ostalim simbolima plodnosti. Štovali su ih ruralni zemljoradnici u Grčkoj.
Talo (grč. , Thallô = "ona koja donosi cvat") ili Talata bila je boginja proljeća, pupoljaka i cvjetanja, donositeljica cvijeća, zaštitnica mladosti. Aukso (grč. , Auxô = "ona koja povećava") ili Auksezija bila je boginja koja je poticala rast bilja, štovana u Ateni kao jedna od Harita. Karpo (grč. , Karpώ = "ona koja donosi hranu"/"koja vene") bila je boginja jeseni, žetve i dozrijevanja, a također je i čuvala Olimp te okruživala planinu oblacima kad bi ga neki bog napustio. Služila je Perzefonu, Afroditu i Heru, a povezivana je s Dionizom, Apolonom i Panom.
Hore u Argu
U Argu su dvije Hore štovane (vjerojatno ljeto i zima): Damija (moguće da je to drugo ime za Karpo) i Auksezija. Prikazivane su kao kretske djeve štovane kao boginje, pošto su bile kamenovane nasmrt.
Drugi naraštaj
mini|Irena s malim Plutom, rimska kopija prema Kefizodotovu izvorniku, 370. pr. Kr., Atena
U drugom naraštaju bile su Eunomija, Dika i Irena, boginje životnog reda koje su održavale društvenu stabilnost. Štovane su u atenskim gradovima, Argu i Olimpiji.
Dika (grč. , Díke = "pravda") bila je boginja moralne, ljudske pravde, a njezina je majka Temida vladala božanskom pravdom. Budući da joj je bilo nemoguće održavati ljude pravednima, Zeus ju je postavio kraj sebe na Olimp. Eunomija (grč. , Eunomía) bila je boginja zakona i zakonodavstva. Moguće je da je bila kći Hermesa i Afrodite. Irena (grč. , Eirếne = "mir") bila je boginja i personifikacija mira i bogatstva. Prikazivana je kao prekrasna mlada žena koja nosi rog izobilja, žezlo, baklju ili riton.
Treći naraštaj
Neki izvori opisuju i treći naraštaj Hora:
Ferusa je bila boginja imanja i zemljoposjeda Euporija je bila boginja bogatstva Ortozija je bila boginja blagostanja i napretka.
Četvrti naraštaj
Non u svom epu Dionysiaca spominje četiri Hore:
Iar Ter Himon Ftinoporon
Sati
Postojalo je i dvanaest Hora kao dvanaest sati (izvorno deset) koje su bile boginje danjeg vremena, od izlaska do zalaska sunca.
Auga, prvo svjetlo Anatola ili Anatolija, izlazak sunca Muzika, jutarnji sat glazbe i učenja Gimnastika ili Gimnazija, jutarnji sat vježbe Nimfa, jutarnji sat kupanja Mesembrija, podne Sponda, žrtve nakon ručka Eleta, molitva, prva od popodnevnih radnih sati Akta ili Kiprida, jelo i užitak Hesperida, večer Dizida, zalazak sunca Arkta, posljednje svjetlo.
Literatura
Apolodor: Biblioteka Heziod: Teogonija Homer: Ilijada Pauzanije: Opis Grčke Ovidije: Metamorfoze
Vanjske poveznice
Hore, boginje godišnjih doba i reda, u klasičnoj literaturi i umjetnosti Hore, boginje danjeg vremena, u klasičnoj literaturi i umjetnosti
Kategorija:Grčki bogovi