Planinarstvo obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima. Planinarstvo nije besciljno lutanje po brdima i osvajanje već osvojenih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzo morati sići; naprotiv, planinarstvo je način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim i nadasve ljepšim. Biti planinar znači obilaziti i upoznavati ljepote Zemlje, uživati u prekrasnim gorskim vidicima, stjecati nove prijatelje. Planinarstvo u osnovi nije sport, jer tu nema natjecateljske borbe, koja je bitno obilježje svakog sporta.
Odlazak u prirodu i kretanje na čistom gorskom zraku predstavlja aktivan način odmora, koji unatoč uloženom fizičkom naporu, čovjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom.
Planinarstvo u Hrvatskoj Vidi Hrvatske planine.
Povijest planinarstva 1336. prvi poznati uspon iz planinarskih pobuda: Francesco Petrarca penje se na Mount Ventoux u Francuskoj 1536. prvo hrvatsko književno djelo nadahnuto planinama: Petar Zoranić Ninjanin piše Planine 1555. Konrad Gessner objavljuje opis uspona na Pilatus u Švicarskoj, klasično djelo planinarske književnosti 1778. prvi uspon na Triglav (2863 m ); Slovenci L. Korošec, M. Kos, Š. Rožić i L. Willomitzer 1786. prvi uspon na Mont Blanc (4807 m); M.G. Paccard i J.J. Balmat 1800. prvi uspon na Grossglockner (3797 m); sudjeluje i Slovenac Valentin Stanič 1843. prvi poznati alpinistički uspon u Hrvatskoj: ilirkinja Dragojla Jarnević penje se krzo stijenu Okića 1852. prvi planinarski putopis u hrvatskoj književnosti: Zora na Učki u zagrebačkom 'Nevenu' (autor A.Ć.) 1857. prva planinarska organizacija u svijetu: Alpine club, osnovan u Londonu 1865. prvo osvajanje Matterhorna (4477 m): Edward Whimper i prijatelji 1870. prvi hrvatski planinarski objekt: nekoliko zagrebačkih građana postavlja drvenu piramidu na Sljemenu 1874. osnovano Hrvatsko planinarsko društvo, prva planinarska organizacija u Hrvatskoj; Hrvati su 9. narod u svijetu s planinarskom organizacijom 1896. osnovano u Pazinu Istarsko planinarsko društvo (Societa alpina dell' Istria) 1878. prva planinarska kuća u Hrvatskoj: »Gradska kuća« na Sljemenu iznad Zagreba 1879. ilirac Ljudevit Vukotinović otkriva runolist na Risnjaku 1892. osnovano Slovensko planinarsko društvo 1898. počinje izlaziti »Hrvatski planinar«, glasilo HPD-a (od 1949. do 1991. »Naše planine«), danas glasilo Hrvatskog planinarskog saveza 1899. lugar Jakob Mihelčić iz Begovog Razdolja otkriva Dragutinu Hircu prilaz na vrh Bijelih stijena 1899. U Zadru osnovano Planinarsko turističko društvo LIBURNIJA 1912. prvi penjački uspon u Klekovoj stijeni: tri člana HPD nepoznatim smjerom 1925. na Plitvičkim jezerima osnovan Savez planinarskih društava Jugoslavije 1924. osnovano planinarsko društvo u Dalmaciji, PD "Svilaja", Sinj 1924. osnovano planinarsko društvo Kalnik u Križevcima(4. rujna s 18 osnivača) 1924. Alojz Knafelc razvio je Knafelčevu planinsku markaciju, koja se i danas koristi u Hrvatskoj i okolnim zemljama. 1925. proširenjem »Gradske kuće« na Sljemenu nastao Tomislavov dom (izgorio 1934.) 1926. prvi priznati alpinistički uspon u Hrvatskoj: Cepinaški smjer u Kleku (Badovinac s prijateljima) 1927. izgrađen prvi dom na Zavižanu (Krajačeva kuća) 1928. osnovan Međunarodni savez planinarskih organizacija (UIAA) 1930. prvi hrvatski uspon na Mont Blanc bez vodiča: Dušan Jakšić i Franjo Draženović 1933. završena izgradnja uzdužne planinarske staze kroz sjeverni i srednji Velebit (Premužićeva staza) 1935. osnovana prva hrvatska alpinistička organizacija: Alpinistička sekcija u HPD-u (poslije: Alpinistički odsjek) 1944. Zagrepčanin Tibor Sekelj penje se na Aconcaguu u Andama, naš prvi uspon na šesttisućnjak 1948. osnovan Planinarski savez Hrvatske i PD »Zagreb« (poslije »Zagreb-Matica«) 1950. osnovana Gorska služba spašavanja PSH 1950. osvojen prvi 8-tisućnjak: Maurice Herzog popeo se na Annapurnu I (8078 m) 1952. osnovana u okviru PSH Referada za speleologiju (poslije Komisija) 1953. prvo osvajanje Mount Everesta (8848 m): Edmund Hillary i Tenzing Norgay pod vodstvom Johna Hunta 1953. PSH je 24. lipnja u Delfima primljen u Međunarodni savez planinarskih organizacija (UIAA) 1956. osnovana Komisija za speleologiju HPS 1956. otvorena planinarska zbirka u okviru Samoborskog muzeja 1956. održano prvo orijentacijsko prvenstvo Hrvatske na Dinari 1969. otvorenje »Velebitskog planinarskog puta« Zavižan-Paklenica 1970. otvorenje planinarske transverzale »Po planinama Hrvatske« 1972. otvoren Dom HPS u Zagrebu 1974. proslava 100. obljetnice organiziranog planinarstva (organizirani: slet planinara na Platku, simpozij, zasjedanje Generalne skupštine Međunarodne planinarske organizacije u Delnicama, akademija u Zagrebu) 1974. izlazi prvo izdanje Poljakovog vodiča »Planine Hrvatske« 1975. izlazi zbornik »Hrvatsko planinarstvo« autora Željka Poljaka i V. Blaškovića 1977. silaz u Bunovac na Velebitu do tada najdublju poznatu jamu u Hrvatskoj (-534 m) 1978. prvi uspon bez kisika na Mount Everest: tirolski alpinist Reinhold Messner 1983. speleološka ekspedicija PSH u Maroko 1984. proslava 110. obljetnice organiziranog planinarstva, otvorena alpinistička zbirka u Zavičajnom muzeju u Ogulinu 1985. otkriven najveći špiljski kompleks u Hrvatskoj: Đulin ponor - Medvednica kod Ogulina (16.396 m) 1991. na Skupštini 13. travnja Planinarski savez Hrvatske mijenja ime u Hrvatski planinarski savez, a glasilu »Naše Planine« vraća se staro ime »Hrvatski planinar« 1991. osnovana Planinska satnija Velebit, poslije specijalna postrojba Glavnog stožera HV, sa 103 člana, koja u Domovinskom ratu brani južni Velebit 1991. 28.rujna Hrvatski planinarski savez je po drugi puta primljen u Međunarodni savez planinarskih organizacija (UIAA) 1993. speleološka ekspedicija u Lukinu jamu na Hajdučkim kukovima u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, jama je istražena do dubine -1355 m, prva jama dublja od 1000 m u Hrvatskoj 1994. druga speleoška ekspedicija u Lukinu jamu, spajanjem Trojame s Lukinom jamom i ronjenjem u sifonu na dnu jame, konačna dubina jamskog sustava Lukina jama-Trojama je -1392 m 1994. svečano obilježena 120. obljetnica hrvatskog planinarstva 1998. organiziran prvi pohod na najviši vrh Hrvatske - Dinaru 1998. obilježena stoljetnica izlaženja časopisa »Hrvatski planinar« 1999. otvorene web-stranice Hrvatskog planinarskog saveza 2003. predstavnik HPS sudjelovao na skupu europskih planinskih saveza u Europskom parlamentu u Bruxellesu 2004. u povodu 130. obljetnice hrvatskog planinarstva izdana »Zlatna knjiga hrvatskog planinarstva« Željka Poljaka
Hrvatske ekspedicije
Hrvatsko planinarstvo ima dugu tradiciju. S osnivanjem Hrvatskog planinskog društva (HPD) godine 1874. Hrvati su se uvrstili među prvih devet naroda na svijetu s planinarskom organizacijom.
1958. PD 'Platak' Rijeka organizira uspon na Kilimandžaro, prvi hrvatski pohod ekspedicijskog stila 1964. PDS 'Velebit' Zagreb organizira alpinističku ekspediciju u Norvešku 1965. hrvatski alpinisti sudjeluju u ekspediciji na Kavkaz 1969. članovi PD 'Zagreb' uspinju se na Demavand, najviši vrh Irana 1970. članovi riječke ekspedicije i PD 'Vihor' Zagreb uspinju se na Ararat 1971. prva hrvatska alpinistička ekspedicija PSH - Grenland 1971. zastava Hrvatske prvi put na Himalaji (Željko Poljak na Bezimenom vrhu u masivu Annapurne) 1973. prva splitska alpinistička ekspedicija - Spitsbergen (Norveška) 1974. Hrvatski alpinisti sudjeluju u ekspediciji na Kavkaz 1975. druga hrvatska alpinistička ekspedicija - Aconcagua (Ande) 1975. druga splitska alpinistička ekspedicija - Noshak (Hindukush) 1978. druga velebitaška alpinistička ekspedicija - Mount McKinley (Aljaska) 1979. prvi hrvatski uspon na Mount Everest: Stipe Božić iz Splita kao član jugoslavenske ekspedicije 1979. treća hrvatska alpinistička ekspedicija – Mt. Kenya (Kenija) 1981. treća velebitaška alpinistička ekspedicija – Alpamayo (Peru) 1981. hrvatski ženski visinsk rekord: Splićanka Ana Mažar na Vrhu Komunizma (7495 m) u Pamiru 1981. četvrta hrvatska alpinistička ekspedicija – Elbrus (Kavkaz) 1982. prva zagrebačka himalajska ekspedicija – Annapurna IV 1982. skijaška himalajska ekspedicija GSS stanice Zagreb – Kang Guru (Himalaja) 1982. Delnička alpinistička ekspedicija – Huascaran (Peru) 1983. treća splitska alpinistička ekspedicija – Manaslu (Himalaja) 1983. četvrta velebitaška alpinistička ekspedicija – Mount St. Elias (Kanada) 1983. prva slavonska planinarska ekspedicija – Huascaran (Peru) 1984. planinarsko-skijaška ekspedicija PDS 'Velebit' Zagreb – Patagonija (Čile) 1984. Splitsko-ljubljanska alpinistička ekspedicija na Manaslu (Himalaja) 1984. Riječka alpinistička ekspedicija – Alpamayo (Peru) 1984. peta hrvatska alpinistička ekspedicija – Fanske gore (Pamir) 1985. druga zagrebačka alpinistička ekspedicija – Huandoy (Peru) 1985. ekspedicija PDS 'Velebit' na Mjesečeve planine – Ruwenzori i Kilimandžaro (Uganda, Kenya) 1986. treća zagrebačka alpinistička ekspedicija – Ama Dablam (Himalaja) 1986. Zadranin Bogdan Brakus uspinje se na šesti vrh na svijetu – Cho Oyu (Himalaja) 1987. četvrta zagrebačka alpinistička ekspedicija – Ngozumba Kang (Himalaja) 1989. Splitski alpinist Stipe Božić drugi puta na Mount Everestu 1989. peta zagrebačka alpinistička ekspedicija – Mount Everest s kineske strane 1990. prva zimska zagrebačka ekspedicija na Annapurnu I (Himalaja) 1991. Splitski alpinist Stipe Božić uspinje se na treći po visini vrh na svijetu Kangchenjunga 1993. Splitski alpinist Stipe Božić uspinje se na drugi po visini vrh na svijetu K2 1995. Hrvatska himalajska ekspedicija osvaja šesti vrh na svijetu Cho Oyu (Himalaja); s vrha skija Branko Šeparović, a malo niže D. Petrin skače padobranskim jedrom 1996. Hrvatska alpinistička ekspedicija penje prvenstveni smjer u neosvojenoj stijeni Igdlorssuit Havn towera na Grenlandu ( B.Čujić,D.Dular,V.Paušić,I.Kalan,M.Kajzelj) 1997. Hrvatska alpinistička ekspedicija penje se na Mount Everest, i to s tibetanske strane, i na vrh po prvi puta stavlja državnu zastavu. 1997. Stipe Božić zaključio je sve uspone na najviše vrhove svih 7 kontinenata 1998. Ekspedicija HPS usponom na Shishapamgmu (8027 m) zaokružuje uspone na osamtisućnjake u Tibetu (NR Kina) 2000. Ekspedicija na Hiunchuli u Nepalu pod vodstvom D. Berljaka 2000. Ekspedicija Saveza gorskih vodiča Hrvatske na Mt. Cameroon pod vodstvom Željka Gobeca 2000. I.ekspedicija Riječkog alpinističkog kluba - Aconcagua (vrh D.Boštjančić) 2001. Prvi hrvatski uspon skijama na Mt. Logan, najviši vrh Kanade (Branko Šeparović, M. Rodeš, Stipe Božić i Joško Božić) 2001. II. ekspedicija Riječkog alpinističkog kluba - Cordillera Blanca - nevado Uros, nevado Alpamayo, nevado Huascaran; uspone izveli: M.Pecić, F. Tomc, D.Boštjančić, I.Prebeg, A.Regent i vođa E.Sulić 2004. III. ekspedicija Riječkog alpinističkog kluba - Mt.Kenya i Kilimanjaro; uspone izveli: R.Ivančan, M.Krpešić i I.Prebeg 2005. uspon na Mt. Fuji, najviši vrh Japana, uspon izveli Ivana i Damir Gobec 2005. IV. ekspedicija Riječkog alpinističkog kluba - Cordillera Blanca - n.Uros, n.Ishinca, Tocllaraju, Artesonraju; uspone izveli: D.Pajić,R.Linić,D.Behlić,I.Ladavac,M.Kolanović,D.Pavić,E.Sindičić,V.Simičević,D.Veljković,M.Krpešić,D.Kršanac i vođa Z.Vikić 2006. Ekspedicija Saveza gorskih vodiča Hrvatske na Mera peak (6476m) u Nepalu. Vođe ekspedicije Vladimir Mesarić i Željko Gobec 2006. V. ekspedicija Riječkog alpinističkog kluba - Yosemite - napravljeno prvo hrvatsko ponavljanje smjera Muir Wall u stijeni El Capitana (L.Labinjan i Z.Vikić) te drugo hrvatsko ponavljanje smjera The Nose također u stijeni El Capitana (E.Sindičić i M.Krpešić)
Poveznice Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode Hrvatski parkovi prirode Komisija za speleologiju HPS
Vanjske poveznice Hrvatski planinarski savez Planinarski savez Zagreba Hrvatski speleološki poslužitelj