mini|Zastupljenost ćirilice u svijetu

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji. Ćirilicu koriste sljedeći slavenski jezici (neki isključivo, a neki ravnopravno uz latinicu):

ruski ukrajinski bjeloruski bugarski makedonski srpski, uz latinicu crnogorski, uz latinicu bošnjački, uz latinicu.

Ćirilicu rabe i mnogi neslavenski jezici na području bivšeg Sovjetskog Saveza (kazaški, kirgiski, tatarski, baškirski, čečenski) i njegovih satelitskih država (Mongolija). Do 1860. godine ćirilica se rabila i u Rumunjskoj, a do 1990. i u Moldaviji. Na latinicu su prešli i neki drugi jezici država koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza, npr. azerski, turkmenski i uzbečki.

Ulaskom Bugarske u EU 1. siječnja 2007., ćirilica postaje treće službeno pismo EU, uz latinicu i grčko pismo. Prema podatcima iz 2011. godine 252 milijuna ljudi u Euroaziji rabi ćirilicu kao službeno pismo za svoj narodni jezik.

Ćirilica je pismo koje se pojavilo nakon glagoljice, slavenskog pisma koje su u 9. st. razvili Ćiril i Metod, da bi približili Sveto Pismo slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. U 12. st. ćirilica je glavno pismo u pravoslavnih Slavena, a uporaba glagoljice zadržala se uglavnom kod Hrvata u nekim djelovima Hrvatske i Slovenije. Kod Hrvata se javlja posebna hrvatska redakcija ćirilice koja je bila u uporabi do polovice 19. stoljeća, a u nekim krajevima u lokalnoj komunikaciji i u 20. stoljeću. Svojim imenom ćirilica odaje počast sv. Ćirilu koji je stvorio glagoljicu, a time posredno i ćirilicu. Ćirilicu je prema jednom mišljenju izmislio Kliment Ohridski, Ćirilov i Metodov učenik, ali ova tvrdnja je sporna.

Slova ćirilice Poput abecede u hrvatskom jeziku, ćirilična abeceda u srpskom jeziku (azbuka) ima 30 slova. Slova azbuke poredana su drugim redoslijedom.

+азбука – azbukared. br.  Ћирилица Latinica1А, а A, a2 Б, б B, b3 В, в V, v4 Г, г G, g5 Д, д D, d6 Ђ, ђ Đ, đ7 Е, е E, e8 Ж, ж Ž, ž9 З, з Z, z10И, и I, i11Ј, ј J, j12К, к K, k13Л, л L, l14Љ, љ Lj, lj15М, м M, m16Н, н N, n17Њ, њ Nj, nj18О, о O, o19П, п P, p20Р, р R, r21С, с S, s22Т, т T, t23Ћ, ћ Ć, ć24У, у U, u25Ф, ф F, f26Х, х H, h27Ц, ц C, c28Ч, ч Č, č29Џ, џ Dž, dž30Ш, ш Š, š

Ruska ćirilica ima dodatna slova, koja su nastala iz staroslavenskih glasova, najviše slova "jat". To su:

Ё, ё – "jo" Й, й – kratko "i" (čita se slično kao "j") Щ, щ – "šč" Ъ, ъ – tvrdi znak Ы, ы – jeri (tvrdo "i") Ь, ь – meki znak Э, э – E, e Ю, ю – "ju" Я, я – "ja"

Dodatna ukrajinska slova: Ї, ї – "ji" Є, є – "je" Ґ, ґ – G, g І, і – I, i

Dodatna bjeloruska slova: Ў, ў – kratko "у"

Dodatna makedonska slova: Ѓ, ѓ – Đ, đ Ѕ, ѕ – Dz, dz Ќ, ќ – Ć, ć

Crnogorska ćirilica ima dodatna dva slova – Ć i З́, čiji su latinični ekvivalenti Ś i Ź.

Pretvorbe Ćirilica se najčešće može pretvoriti u latinicu automatiziranim računalnim alatima. Uvjet je postojanje teksta u digitaliziranom obliku. Neki oblici ćirilice se mogu čak pretvoriti skoro 1:1, to jest svako slovo, ali poneka posebna slova ne postoje u drugim pismima (posebno latinici) najčešće izvedena iz staroslavenskog slova jat.

Izvori

Kategorija:Ćirilica Kategorija:Staroslavenski jezik Kategorija:Pismo