Naftna geologija (geologija ležišta ugljikovodika) zasebno je područje unutar geologije kao znanstvene grane. Obuhvaća brojne zasebne discipline razvijane desetljećima, a u cilju boljega opisivanja ležišta nafte i plina, te dobivanja većega konačnog iscrpka iz istih.
Predmet Geologija ležišta ugljikovodika obuhvaća raznovrsne studije koje se bave postojanjem parametara kojima je određeno ležište, a to su postojanje matičnih stijena, migracijskog puta, zamke, izolatora i rezervoara (rezervoarskih stijena, kolektora ili ležišta). Usko je povezana s drugim geološkim ili srodnim disciplinama poput seizmike, regionalne geologije, sedimentologije, paleontologije, geostatistike i drugih.
Matične stijene Predstavljaju pelitne sedimente, bogatije organskom tvari (od 0,5 % naviše) u kojima se djelovanjem temperature i vremena generirala dovoljna količina ugljikovodika (nafte i/ili plina) koja je mogla biti "istisnuta" do potencijalnog rezervoara.
Migracijski put Nakon generiranja ugljikovodika u prirodi (podzemlju) mora postojati migracijski put kroz dovoljno propusne sedimente, gdje će uzgon djelovati na način da ugljikovodici (lakši od vode koja najvećim dijelom zasićuje stijene u podzemlju) mogu migrirati prema površini i na tome putu biti uhvaćeni u rezervoarske stijene.
Zamka Pojam zamke obuhvaća oblik stijena u podzemlju (strukturu) povoljan za nakupljanje i relativno mirovanje kroz duže vrijeme (u geološkom smislu) bilo kojega fluida, u ovome slučaju ugljikovodika. Najpoznatija zamka je antiklinala, struktura zatvorena sa sve četiri strane, odnosno oblika "kupole". Ako zamislimo polovicu "kinder jaja" napunjenu uljem i otvorenim dijelom uronjenim u vodu, približno smo dobili sliku antiklinale. Iz takvoga zatvorena prostora ugljikovodici, lakši od vode, ne mogu pobjeći osim ako sama struktura nije razlomljena nekim poremećajem, recimo rasjedom.
Izolatorske stijene Vrsta stijena, najčešće pelitnih poput lapora, glina, šejlova, koja sprječavaju da fluidi teku kroz njih. Struktura bez izolatorskih stijena ne može biti zamka.
Rezervoarske stijene Vrsta stijena, dobre poroznosti i propusnosti, u kojima se fluidi mogu nakupiti, odnosno kroz njih prolaziti. Struktura bez rezervoarskih stijena ne može biti zamka.
Bibliografija Josipa Velić, Geologija ležišta nafte i plina, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2007. (342 str.), ISBN 9789536923106 Nafta, Tehnička enciklopedija Ivan Dečak, Franjo Ožegović prvi hrvatski naftni geolog, Cris 1/2009. Čedomir Benac, , Građevinski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2016. (194 str.), ISBN 9789536953479
Vanjske poveznice Mrežna mjesta Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Republici Hrvatskoj , Agencija za ugljikovodike Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa
Kategorija: Geologija Kategorija: Rudarstvo