Kulen Vakuf je naseljeno mjesto u Gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 29. prosinca 2019.
Nalazi se južno od Bihaća, na rijeci Uni.
Povijest
Prije dolaska Turaka bio je u sastavu Hrvatske države i pripadao lapačkoj župi. Iz tog doba na brdu iznad grada nalazi se monumentalna utvrda Ostrovica koju je sagradio hrvatski plemić Mikuličić,Povijesno područje Ostrovica – Ostrovački grad, općina Bihać, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine -Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 69/12 a pokraj grada ostaci srednjovjekovne katoličke crkve. U tursko doba tvrđava je ojačana, te je i sam grad u podnožju dobio utvrđene zidove. Također na drugoj strani Une sagrađena je Havala, utvrda begovske obitelji Kulenovića. Zajedno taj kompleks utvrda prikazan je na austrijskoj vojnoj karti, a zbog svog strateškog prometnog položaja u službenim turskim ispravama 18. stoljeća Kulen-Vakuf se zove Džisrikebir, što u prijevodu znači "Veliki most". U velikom požaru 1903. veći dio Kulen Vakufa je stradao, tako da danas nisu vidljivi ostatci stare arhitekture, osim donekle u urbanističkoj organizaciji grada. Obnovljena je džamija sultana Ahmeda III. Spomenuta džamija nekoliko je puta izgrađivana jer su je rušili četnici. Na Havali su ostaci džamije koja se nalazila unutar havalskog grada, kao i turbe Smail-bega Bajbutovića. Kulen Vakuf je dao veliki broj učenih ljudi od državnog značaja.
Tijekom Drugog svjetskog rata, od 6. do 8. rujna 1941. godine, srpski ustanici željni osvetiti ustaške pokolje do temelja su spalili Kulen Vakuf. Tijekom dva dana svirepo su ubili oko 2000 muslimana, od kojih su većina bili žene i djeca. Njihova tijela su ležala izrešetana mecima uz cestu, poklana pa razbacana po livadi, udavljena u ledenoj Uni koja ih je odnijela dalje, ili nabacana na gomilu u dubokim i mračnim okomitim jamama. U samom gradu bilo je između 900 i 1000 žrtava, u jami Golubnjači blizu Miljuša stradalo ih je 400-420, a u blizini Ćovke iz zasjede pobijeno ih je 300-500. U jamu blizu Ešanovića šume bačeno je 80-130, a u obližnju jamu Dugopolje 70 muslimana.Max Bergholz-Nasilje kao generativna sila (identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici), buybook, Sarajevo/Zagreb 2018., str. 222.-267.
Za vrijeme zadnjeg rata bio je pod srpskom okupacijom, a većina stanovništva prebjegla je u Bihać, da bi se poslije rata vratila.
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991.
Kulen Vakuf godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Muslimani 770 (72,43 %)693 (67,74 %)819 (77,33 %)Srbi 182 (17,12 %) 185 (18,08 %)214 (20,20 %)Hrvati3 (0,28 %)7 (0,68 %)6 (0,56 %)Jugoslaveni99 (9,31 %)135 (13,19 %)7 (0,66 %)ostali i nepoznato9 (0,84 %)3 (0,29 %)13 (1,22 %)ukupno106310231059
Popis 2013.
Kulen Vakuf godina popisa 2013.Bošnjaci426 (93,22%)Srbi5 (1,09%)Hrvati3 (0,66%)ostali i nepoznato23 (5,03%)ukupno457
Poznate osobe
Alan Horić, hrvatski književnik Džaferbeg Kulenović, hrvatski političar i pravnik Osman Kulenović, hrvatski političar i pravnik Muhamed Kulenović, hrvatski političar i pravnik Mustafa Hilmi Hadžiomerović, reisu-l-ulema
Galerija
150px|center<p style="font-size: 85%">Tok rijeke Une kodKulen Vakufa i ruševineutvrde Ostrovicau pozadini 150px|center<p style="font-size: 85%">Ostaci velebnestarohrvatske utvrdeOstrovica iznad grada <p style="font-size: 85%">Pogled na Kulen Vakuf 130px|center<p style="font-size: 85%">Putokaz za Kulen Vakufna obližnjoj cesti
Izvori
Vanjske poveznice
Satelitska snimka
Kategorija:Naselja u Unsko-sanskoj županiji Kategorija:Bihać