Orašac je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. siječnja 2020.
Zemljopis
Nalazi se 11 kilometara ispod Kulen Vakufa, ali ne na Uni.
Povijest
Zidine starog grada su na strmom brežuljku podalje od desne obale Une. U tursko vrijeme bio je u sastavu ostrovičke kapetanije. Posadom od 60 nefera i zapovjednika ravnao je dizdar. Grad je sagrađen između 1703. i 1730. godine, uz jednu sredovječnu kulu iz vremena hrvatske srednjovjekovne države, koja je pripadala Humskoj župi. Danas je u ruševnom stanju, i od svega još se najbolje očuvala ta kula. Gradom su upravljali dizdari. Godine 1833. bila su ovdje tri topa.Hamdija Kreševljaković: Stari bosanski gradovi, Naše starine I.: 7-44, Sarajevo, 1953.
Tijekom Drugog svjetskog rata, srpski ustanici željni osvetiti ustaške pokolje 4. i 5. rujna 1941. godine opljačkali su i do temelja spalili selo Orašac, svirepo ubivši veliki broj stanovnika muslimana.Max Bergholz: Nasilje kao generativna sila (identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici), Buybook, Sarajevo/Zagreb 2018., str. 217.
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991.
Orašac godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Muslimani 2.498 (97,04%) 2.479 (97,56%)2.185 (95,79%)Srbi 49 (1,90%)48 (1,88%)69 (3,02%) Hrvati1 (0,03%)04 (0,17%)Jugoslaveni11 (0,42%)11 (0,43%)1 (0,04%)ostali i nepoznato15 (0,58%)3 (0,11%)22 (0,96%)ukupno2.5742.5412.281
Popis 2013.
Orašac godina popisa 2013.Bošnjaci1.347 (99,34%)Srbi1 (0,07%)Hrvati1 (0,07%)ostali i nepoznato7 (0,52%)ukupno1.356
Izvori
Vanjske poveznice
Satelitska snimka
Kategorija:Naselja u Unsko-sanskoj županiji Kategorija:Bihać