mini|Pogled iz zraka
Stari Grad grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Mještani ga zovu Stori Gr(u)od. Također ga zovu i Paiz, iako se taj naziv više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru. Najstariji i u Hrvatskoj najdugovječniji grad koji je 2019. godine proslavio svoj 2403. rođendan. U gradu se nalazi sjedište Hrvatskog saveza daljinskog plivanja (HSDP), čime je Stari Grad jedino otočno mjesto u Hrvatskoj u kojem se nalazi sjedište nekog nacionalnog športskog saveza nekog olimpijskog športa.Povijest Hrvatskog saveza daljinskog plivanja, hsdp.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 6. lipnja 2010.), pristupljeno 18. studenoga 2018.
Svetac zaštitnik ovog gradića je Sveti Rok, kojem je i posvećena jedna crkva u Starom Gradu.
U Starom Gradu održano je Europsko prvenstvo u daljinskom plivanju 2. i 3. rujna 1989. U svijetu nema grada po veličini i broju stanovnika kao što je Stari Grad koji je organizirao jedno seniorsko kontinentalno prvenstvo u bilo kojem sportu.http://www.kdp-primorje.hr/kratka-povijest-hrvatskog-i-svjetskog-daljinskog-plivanja/
Gradska naselja Pet naselja pripada gradu Stari Grad (stanje 2006.), to su: Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada (Sielca), Stari Grad (Stori Grod) i Vrbanj (Varbonj).
Samo naselje Stari Grad čine predjeli Borić, Ivanje Gomile, Njiva, Šiberija, Molo Selo, Dolci, Priko i uža gradska jezgra. Naselje se širi prema Dubokoj, Budinjcu, Starču i prema vrhu brda Glavice.
U gradu Starom Gradu četiri su izborna mjesta: u osnovnoj školi (za sjevernu stranu), u Hrvatskoj čitovnici (za južnu stranu), u selu Dolu i u selu Vrbanju (Varbanju).
Zemljopisni položaj i svojstva Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogrojčice), na 43°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°35' istočne zemljopisne dužine.
Ukupne je površine 55 četvornih kilometara.
Povijest mini|Ulica u starom dijelu grada. Stari Grad je današnje opisno ime za antički starogrčki grad Faros utemeljen na početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Pretpostavlja se da su ga utemeljili grčki doseljenici s otoka Parosa u Egejskom moru.
Po povjesničarskim pretpostavkama, moguće je da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje, ali povijesni izvori pouzdano potvrđuju da je utemeljenjem grada Farosa počela urbana civilizacija u hrvatskim krajevima i da je Faros, nakon Isse, najstariji grad na tlu Hrvatske.
Od osnutka Hvarske biskupije 1147. pa sve do osnivanja Novoga grada Hvara, 1278., na mjestu današnjeg Starog Grada bilo je i njeno sjedište, odnosno, biskup je stolovao u Starom Gradu.
Bio je dijelom starohrvatske države. Nekoliko je stoljeća proveo pod mletačkom vlašću pod kojom je bio sve do Napoleonovih osvajanja. Bio je dijelom Ilirskih provincija. Nakon pada Napoleona, dijelom je Habsburške Monarhije, a nakon austro-ugarske odnosno hrvatsko-ugarske nagodbe našao se u austrijskom dijelu Austro-Ugarske, pokrajini Dalmaciji u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Nakon prvog svjetskog rata bio je nekoliko godina pod talijanskom okupacijom, od 1918. do 1921. godine.Izložbe u Starome Gradu , TZ Stari Grad, 26. kolovoza 2014.
Nakon razgraničenja došao je u Kraljevinu SHS. Bio je dijelom Primorske banovine i poslije Banovine Hrvatske. Politički je u to vrijeme u Starome Gradu vrlo jak bio HSS. U to su vrijeme djelovale njegove organizacije Seljačka sloga, Seljačka zaštita i Hrvatsko srce.Ivica Moškatelo: Odakle naziv Marokanci, Tartajun br. 4 U NDH bio je upravno dijelom velike župe Cetine, kotara Hvara, u dijelu NDH koji je bio pod okupacijom fašističke Italije.
Nakon Drugog svjetskog rata dijelom je NR/SR Hrvatske. Širenjem prema sjeveru preko parka Vorbe Stari Grad spojio se je s Molim Selom koje je danas gradska četvrt. Osamostaljenjem Hrvatske i Stari Grad postaje dijelom samostalne Hrvatske. Velikosrpska agresija nije zaobišla ni Stari Grad: JNA je dvaput (7. studenoga 1991.) bombardirala obližnju poljoprivrednu zračnu luku bombama i raketama, pri čemu je oštećen jedan manji zrakoplov i pista.Na današnji dan, 7. studenoga , Dalmacija News, 7. studenoga 2011. Također je bombardiran i rujna 1991. godine. Na aerodromu je djelovao dobrovoljački vod ZNG od srpnja do rujna 1991. godine, kad je bombardiran. Spomen-obilježje s natpisom podignuto je 2016. godine na sjeveroistočnom kutu aerodroma. Čine ga crna granitna ploča pričvršćena na prirodni kamen.
Gradonačelnici Starog Grada (popis nepotpun) dr. Petar Ružević Antun Maroević (1935. – ) Vinko Pakušić (predsjednik MZ Stari Grad 1974. – 1980.)In memoriam - Vinko Pakušić (1930. - 2010.), Grad Stari Grad, 29. prosinca 2010. Josko Lupi (HDZ), 16. travnja 1993. – 31. listopada 1995.In memoriam - Josko Lupi (1939. - 2013.), Grad Stari Grad, 21. travnja 2014. Mihovio Bogdanić (HDZ), 9. studenoga 1995. – 22. svibnja 1997. Tonči Stančić (HDZ), od 28. svibnja 1997.Službeni glasnik Grada Starog Grada - Rješenje o izboru članova Gradskog poglavarstva Grada Starog Grada – 22. svibnja 1997. (bez) 22. svibnja 1997. – 3. studenoga 1998. Visko Haladić (HSS), 1998. – 2001., 2001. – 2005., 7. lipnja 2005–- 2009. Đurđica Plančić (SDP), 31. svibnja 2009. – 2012.Vinko Maroević izabran za gradonačelnika Grada Staroga Grada, Gradska uprava, 1. lipnja 2013. Vinko Maroević (HDZ), izabran 2. lipnja 2013., stupio na dužnost 6. lipnja 2013.Stari Grad Gradska uprava - Gradonačelnik Antonio Škarpa (Grupa birača), izabran 18. lipnja 2017., stupio na dužnost 23. lipnja 2017.
Stanovništvo Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogrojkama, a postoji i oblik Paizanin/Paizonka.
U gradu je nekoć živjela i talijanska manjina. U 17. je stoljeću oko 20 % stanovništva nosilo talijansko prezime. Manjina je iselila u dva navrata, tj. nakon Prvog i Drugog svjetskog rata.Nevenka Bezić-Božanić, „Popis stanovnika otoka Hvara iz 1673. godine“, Čakavska rič, sv. XIX (1991.), br. 1, str. 37–38.Merdžo, Albert. "O etničkoj slici Rijeke u 19. stoljeću." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2018., str. 33.
Popis 2011. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Stari Grad ima 2781 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,65 %,Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011. a po vjerskom opredijeljenju većinu od 88,53 % čine pripadnici katoličke vjere.Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
Popis 2001. Prema popisu stanovništva iz 2001., od ukupnih 2817 stanovnika, na pojedina naselja otpada (poredano po naseljenosti):
Stari Grad – 1906 Vrbanj – 489 Dol – 348 Rudina – 54 Selca – 20
Podaci za naselje Stari Grad: U popisu iz 1869. sadrži podatke za naselja Rudinu i Selca kod Starog Grada, kao i dio podataka u 1857. za naselje Rudinu.
Kretanje stanovništva mini|Pogled na Stari Grad s brda Glavice Prirodno mu gravitiraju iduća naselja: Dol (lokalno: Duol), Selca kod Starog Grada (lokalno: Sielca), Rudina, Vrbanj (lokalno: Varbuonj), Svirče.
Narječja Stanovnici govore čokavskim (čokavski je vrsta čakavskog) narječja ikavskog govora hrvatskog jezika. No, ne treba zaboraviti da po starogrojsku upitna rečenica glasi 'Ča si učinil?' a ne 'Čo si učinil?', također 'Ča je danas za obid?' a ne 'Čo je danas za obid?'
Nekadašnji se talijanski dio stanovništva pak služio specifičnim starigradskim narječjem venetskoga tipa, koje je danas potpuno izumrlo. Jedno od glavnih obilježja toga govora bila je upotreba ja, jo i ju umjesto gia, gio, giu: nije se dakle govorilo filologia, teologia itd., nego filoloìa, teoloìa, a još češće toloìa.Giovanni Papanti: I Parlari Italiani in Certaldo, Alla Festa del V Centenario Di Messer Giovanni Boccaccio: Omaggio. Livorno, 1875., str. 603–604. Dostupno na: https://archive.org/details/iparlariitalian00villgoog/page/n626/mode/2up
Kultura Hrvatska gradska glazba je osnovana 1876.Hrvatska gradska glazba , TZ Stari Grad (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na zgradi gdje je bilo prvo sjedište). amatersko Gradsko kazalište sljednik je diletanske družine "Petar Hektorović", odnosno Kulturno-umjetničkog društva (KUD) i amaterskog kazališta Amatersko kazalište Petar Hektorović Gradska knjižnica je sljednica "narodne hrvatske čitaonice starogradjanske" utemeljene 1874. Sjedište Gradske knjižnice je u palači "Čitovnici" koju su podigli članovi dioničkog društva "Hrvatski dom" 1893. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na istočno pročelje "Čitovnice") Faroski kantaduri je pjevačko društvo osnovano 1995. s ciljem očuvanja i promoviranja, prvenstveno, sakralne kulturne baštine Staroga Grada. Pjevačko društvo Pučki pjevači iz Starog Grada (Faroski kantaduri, klapa Garmica) nastalo je na temeljima klape Garmica osnovane 1969.g. radi očuvanja i promicanja glazbeno-kulturne baštine Starog Grada, ali i otoka Hvara. Nazivom klapa Garmica služe se u nastupima i izvođenjima svjetovnih napjeva, a kod napjeva sakralnog karaktera Faroski kantaduri. O društvu je scenarist i redatelj Petar Krelja 2003. snimio dokumentarni film Sveti glasovi.Faroski kantaduri u Švedskoj, Grad Stari Grad, 22. ožujka 2007. Pristupljeno 29. svibnja 2016. Od gastronomske kulture, valja spomenuti starogrojske paprenjoke.
Arheološki lokaliteti mini|Arheološko nalazište pored crkve sv. Ivana Sam grad, kao i bliža okolica, prebogati su ostacima iz prošlosti. Područje Starog Grada bilo je naseljeno još od prapovijesti pa nije neobično što dokaze o životu starih ljudi nalazimo "na svakom koraku". Niže su stoga navedeni samo najvažniji lokaliteti jer bi samo nabrajanje svih lokaliteta bilo predugačko (samo Starogradsko polje ima više od 100 lokaliteta!).
Ciklopske zidineNeven Bogdanić: Dobar dan, antički Stari Grade, Naklada Bošković, Split, 2003. Tin Kolumbić: Dobar dan, antički Stari Grade: knjiga Nevena Bogdanića Novosti iz Starog Grada. 11. lipnja 2003. Pristupljeno 26. kolovoza 2020. Faroska hora obuhvaća Starogradsko polje(horaStarogradsko polje Hora, a ne ager, pristupljeno 20. veljače 2011.), Varbovačko, Vrbanjsko i dio Dolskog polja koje je od posebne važnosti zbog na cijelom Sredozemlju najbolje sačuvane starogrčke parcelizacije zemljišta koje je pripadalo gradu Farosu Maslinovik – grčka kula u Starogradskom polju Glavica – ilirska gradina iznad Starog Grada crkva sv. Ivana Villa rustica na Smričiću Austrijska cesta u Starom Gradu Kulturni i povijesni artefakti i arhivi čuvaju se u zbirkama Petra Ruževića i Vladimira Vrankovića.
Sakralna arhitektura mini|Procesija na blagdan sv. Roka, zaštitnika grada U Starom Gradu na Hvaru nalazi se mnoštvo sakralnih spomenika: crkva sv. Ivana crkva sv. Jerolima s hospicijem u renesansnom stilu crkva sv. Roka u renesansnom stilu crkva sv. Petra s dominikanskim samostanom crkva sv. Lucije s ostacima samostana dominikanki trećoretkinja (picokara) crkva sv. Nikole s baroknim oltarom crkva sv. Stjepana (župna) u baroknom stilu kapela Gospojica (kapela Duimičić) u Starogradskom polju kapela sv. Jelene na putu iz Starog Grada u Dol
Dana 7. srpnja 2008. je, na zasjedanju u Quebecu, UNESCO na svoj Popis svjetske baštine stavioJutarnji list (8. srpnja 2008.) Starigradsko polje na popisu UNESCO-a i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije se ističe kako su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale "praktično nepromijenjene" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u starom vijeku.
Profana arhitektura mini|Tvrdalj Petra Hektorovića u Starom Gradu mini|Sklop kuća Galineo BervaldiTvrdalj – renesansni dvorac, dao ga je sagraditi u XVI. stoljeću Petar Hektorović Škor – mali, barokni trg Palača Biankini (Paloc Biankini), u kojoj je smještena galerija Jurja Plančića. Kuća i mauzolej Šime Ljubića Mlin na vjetar Najbolji primjeri gradske arhitekture su kuće Franetović, Politeo i Gelineo-Bervaldi sagrađene u razdoblju od 16. do 18. stoljeća.