Supovi (lat. Gyps) su rod u potporodici strvinara starog svijeta (Aegypiinae). Dio su porodice Accipitridae. Svi supovi su velike do vrlo velike ptice i smatraju se općenito najvećim grabljivicama. Najveći, himalajski sup (Gyps himalayensis) doseže raspon krila do 2,89 metara i može biti težak do 12 kilograma. Kod svih vrsta glava i vrat pokriveni su gustim, bijelim paperjem. Vrlo snažan kljun je dug i srpolik. uz korijen vrata imaju pernati nabor koji je sprijeda prekinut. Krila su im vrlo dugačka i široka, a rep relativno kratak i ravan ili lagano zaobljen. Ne hvataju živi plijen i hrane se gotovo isključivo strvinom.
Gnijezde se i žive u kolonijama. Imaju vrlo dobar vid, i mogu vidjeti strvinu na udaljenosti od nekoliko kilometara. U Hrvatskoj živi bjeloglavi sup (Gyps fulvus), jedina veća kolonija je na otoku Cresu.
Osam vrsta koliko ih ima u ovom rodu nastanjuju Južnu Europu, Afriku i južni dio istočne Azije.
Vrste Bjeloglavi sup Gyps fulvus Bengalski sup, Gyps bengalensis Rüppellov sup, Gyps rueppelli Indijski sup, Gyps indicus Gyps tenuirostris - ranije je ova vrsta bila uključena u G. indicus Himalajski sup Gyps himalayensis Bjeloleđi sup, Gyps africanus Gyps coprotheres
Drugi projekti
Kategorija:Strvinari starog svijeta Kategorija:Rodovi jastrebova