Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. – 7. ožujka 1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehničkoj perfekciji i povučenosti kad je bila riječ o njegovim filmovima i obitelji.
Rani život
Stanley Kubrick rođen je 26. srpnja 1928. u židovskoj obitelji u bolnici Lying-In na Manhattanu, kao prvo od dvoje djece u obitelji Jacquesa Kubricka (1901. – 1985.) i njegove žene Gertrude (djevojački Perveler, 1903. – 1985.). Njegova sestra, Barbara, rođena je 1934. Jacques Kubrick, čiji su roditelji bili židovski imigranti austrijskog-rumunjskog i poljskogNa službenoj stranici o Stanleyju Kubricku stoji kako mu je otac poljsko-rumunjskog podrijetla. Nekoliko drugih izvora navode kako su mu roditelji "austrijsko-rumunjskog i poljskog podrijetla" podrijetla, bio je liječnik.
Otac ga je naučio igrati šah kad mu je bilo dvanaest godina; igra mu je ostala životna opsesija.Vincent Lobrutto: Stanley Kubrick: A Biography - str. 524 Kad je Stanleyju bilo trinaest godina, Jacques Kubrick kupio mu je Graflex fotoaparat, što je potaklo Kubrickovu fascinaciju fotografijom. Osim toga, bio je zainteresiran za jazz te je nakratko bio i bubnjar.
Kubrick je od 1941. do 1945. pohađao srednju školu William Howard Taft. Bio je loš učenik. Na maturi, 1945., kad su se vojnici vraćali iz 2. svjetskog rata i počeli popunjavati fakultete, njegove slabe ocjene odnijele su nadu za više obrazovanje. Kubrick je u kasnijem životu prezirno govorio o svojem obrazovanju i obrazovanju općenito, naglasujući kako ga ništa u školi nije zanimalo. Roditelji su ga na godinu poslali rođacima u Los Angeles u nadi da će to pomoći njegovim akademskim vještinama.
U srednjoj školi je jednu godinu bio izabran za službenog školskog fotografa. 1946. je kratko pohađao City College of New York (CCNY), a zatim odustao. Nakon škole počeo je raditi te prodao seriju fotografija časopisu Look u New Yorku. Svoj dohodak je nadomještao igrajući šah za male iznose u Washington Square Parku i po raznim šahovskim klubovima na Manhattanu.Stanley Kubrick: A Biography - str. 32 1946. je postao fotografski šegrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene između 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007.
Dok je radio u časopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenčao s Tobom Metz (rođena 1930.). Živjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je počeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali tečni pokreti kamerom Maxa Ophülsa, čiji će filmovi utjecati na Kubrickov stil.
Filmska karijera i kasniji život
Rani radovi
1951. ga je prijatelj Alex Singer nagovorio da snime kratke dokumentarce za March of Time, dobavljača žurnala koji se distribuiraju u kinima. Kubrick je pristao i nezavisno financirao Day of the Fight (1951.). Iako je distributer te godine bankrotirao, Kubrick je prodao film studiju RKO Pictures za sto dolara.100 Famous People at the Turning Point in Their Lives - str. 84 Inspiriran svojim ranim uspjehom, dao je otkaz u časopisu Look i počeo snimati svoj drugi kratki dokumentarac, Flying Padre (1951.), kojeg je financirao RKO. Treći film, The Seafarers (1953.), prvi Kubrickov film u boji, bio je 30-minutni promotivni film za Seafarers' International Union. Ova tri filma su jedini preostali dokumentarci koje je Kubrick snimio. Vjerovalo se kako je snimio još nekoliko kratkih filmova koji su izgubljeni, od kojih je najpoznatiji World Assembly of Youth iz 1952.Students on the Right Way By Holger Thuss - str. 110 Bio je i pomoćni redatelj na snimanju epizode televizijske serije Omnibus o životu Abrahama Lincolna. Nijedan od ovih filmova nije službeno objavljen, iako se većina epizoda našla u neslužbenoj prodaji, a isječci iz njih korišteni su u dokumentarcu Stanley Kubrick: A Life In Pictures. Osim toga, Day of the Fight i Flying Padre prikazani su na TCM-u kao dio festivala kratkih filmova.
Strah i želja
Kubrickov ciklus dugometražnih pripovjedačkih filmova počeo je sa Strahom i željom (1953.). Film govori o grupi vojnika uhvaćenih iza neprijateljskih linija u izmišljenom ratu. Na kraju, ljudi shvaćaju da su lica njihovih neprijatelja identična njihovima (isti glumci glume sve likove). Kubrick i njegova žena Toba Metz bili su jedina ekipa koja je radila na filmu, koji je napisao Kubrickov prijatelj Howard Sackler, poslije uspješan dramaturg. Strah i želja zaradio je dobre kritike, ali komercijalno nije polučio veći uspjeh. Kubrick se kasnije sramio filma, rekavši kako je to amatersko djelo te nije dopuštao njegovo prikazivanje kad je postao ugledan redatelj.Stanley Kubrick: A Biography - str. 56 Pokupovao je gotovo sve primjerke filma kako ga drugi ne bi vidjeli, ali jedan primjerak ostao je u rukama privatnog kolekcionara pa je film nekoliko puta objavljivan na VHS-u, a poslije i na DVD-u.
Poljubac ubojice
Kubrickov brak s Tobom Metz završio je tijekom snimanja Straha i želje. 1952. je upoznao svoju drugu ženu, plesačicu rođenu u Austriji, Ruth Sobotka. Živjeli su zajedno u East Villageu od 1952. do 1955. sve do vjenčanja 15. siječnja 1955.; par se istog ljeta preselio u Hollywood. Sobotka, koja se pojavila u cameo ulozi u Kubrickovom sljedećem filmu, Poljubac ubojice (1954.), bila je i scenografkinja na filmu Uzaludna pljačka (1956.). Kao i Strah i želja, Poljubac ubojice bio je kraći dugometražni film, a trajao je malo više od sat vremena te nije polučio veći kritički niti komercijalni uspjeh. Film govori o mladom boksaču iz teške kategorije na kraju svoje karijere koji je umiješan u organizirani kriminal. Oba filma financirali su Kubrickova obitelj i prijatelji.Stanley Kubrick: Interviews - str. 190Major Film Directors of the American and British Cinema - str. 127 ]
Uzaludna pljačka
mini|lijevo|Uzaludna pljačka
Alex Singer upoznao je Kubricka s producentom Jamesom B. Harrisom te su dvojica ostala dugogodišnji prijatelji.John Baxter: Stanley Kubrick Njihovo poslovno partnerstvo, Harris-Kubrick Productions, produciralo je tri sljedeća Kubrickova filma. Otkupili su prava na roman Lionela Whitea, Clean Break, koji je Kubrick sa scenaristom Jimom Thompsonom pretvorio u priču o pljački na konjskim utrkama koja je pošla u krivom smjeru. Sa Sterlingom Haydenom u glavnoj ulozi, Uzaludna pljačka je bio prvi Kubrickov film s profesionalnom glumačkom i suradničkom postavom. Film je koristio nelinearnu upotrebu vremena, što je bilo neobično za filmove 1950-ih. Unatoč financijskom neuspjehu, bio je to prvi Kubrickov film koji je kritika hvalila.Cinema, A Critical Dictionary, the Major Film-makers - str. 562
Opće divljenje privuklo je pozornost MGM-a, koji je ponudio Harris-Kubrick Productionsu masu otkupljenih priča za ekranizaciju.The Scribner Encyclopedia of American Lives Izabrali su priču The Burning Secret austrijskog pisca Stefana Zweiga. Kubrick je napisao scenarij s Calderom Willinghamom, ali projekt je propao prije nego što se film počeo snimati.Kubrick: Inside a Film Artist's Maze - str. 260
Staze slave
Kubrickov sljedeći film smješten je u vrijeme Prvog svjetskog rata, a temeljen je na istoimenom antiratnom romanu Humphreyja Cobba iz 1935. Govori o trojici francuskih vojnika koje nadređeni šalju u nemoguću misiju. Nakon što je misija propala, trojicu nevinih vojnika optužuju za kukavičluk kao primjer ostalim vojnicima. Kirk Douglas glumio je pukovnika Daxa, humanog časnika koji pokušava spriječiti pogubljenje vojnika. Douglas je bio ključna karika koja je osigurala potrebna sredstva za produkciju ambicioznog projekta. Staze slave (1957.) nisu postigle veliki komercijalni uspjeh, ali su zato zavrijedile priznanja unutar filmske industrije i učinile Kubricka jednim od najperspektivnijih mladih redatelja. Kritičari su hvalili nepatvorene scene bitki i Kubrickovo snimanje: marš pukovnika Daxa kroz rov u jednom neprekinutom kadru postao je klasični dio filmske povijesti. Steven Spielberg nazvao ga je jednim od njegovih najdražih Kubrickovih filmova.Steven Spielberg, Lester D. Friedman, Brent Notbohm: Steven Spielberg Interviews, - str. 82
Brak s Christiane Harlan
Staze slave snimane su u Münchenu gdje se Kubrick zaljubio u mladu njemačku glumicu Christiane Harlan, koja je glumila jedinu ženu koja progovara u filmu. Kubrick se 1957. razveo od svoje druge žene Ruth Sobotka. Christine Susanne Harlan (rođena 1932. u Njemačkoj) bila je iz filmaške obitelji, a i sama je bila glumica. Ona i Kubrick vjenčali su se 1958. i ostali zajedno do njegove smrti 1999. Tijekom svog braka s Kubrickom, Christiane se koncentrirala na svoju karijeru slikarice. Osim što su odgajali Christianinu mlađu kćer Katharinu (rođena 1953.) iz njezina prvog braka s pokojnim njemačkim glumcem, Wernerom Bruhnsom (umro 1977.), par je imao dvije kćeri: Anyu (rođena 1958.) i Vivian (1960.). Christianin brat Jan Harlan bio je od 1975. Kubrickov izvršni producent.
Spartak
mini|lijevo|Spartak
Vrativši se u Ameriku, Kubrick je šest mjeseci radio s Marlonom Brandom na filmu Jednooki Jack (1961.). Kubrick je kasnije tvrdio kako ga je Brando otjerao s filma jer ga je odlučio sam režirati. Dvojac se sukobio oko niza glumačkih odabira.Vincent Lobrutto: Stanley Kubrick - str. 164 Kubrick je nastavio raditi na neiskorištenim scenarijimaHeartbreak and Vine The Fate of Hardboiled Writers in Hollywood - str. 125 sve dok ga Kirk Douglas nije zamolio da preuzme režiju filma Spartak (1960.) od Anthonyja Manna kojeg je dva tjedna nakon početka snimanja otpustio studio.
Temeljen na istinitoj priči o ustanku rimskih robova, Spartak se pokazao kao teška produkcija. Kreativne razllike javile su se između Kubricka i Douglasa, a dvojica se navodno nisu mogla podnijeti. Frustriran nedostatkom kreativne kontrole, Kubrick se odrekao filma što je razbjesnilo Douglasa.Screening the Male: Exploring Masculinities in Hollywood Cinema - str. 170 Prijateljstvo između dvojice muškaraca stvoreno za vrijeme snimanja Staza slave uništeno je zbog iskustava sa snimanja ovog filma. Godinama kasnije, Kirk Douglas je nazvao Kubricka "talentiranim seronjom".The Philosophy of Stanley Kubrick - str. 170
Produkcijskim poteškoćama unatoč, Spartak je bio veliki komercijalni i kritički uspjeh, a Kubricka je afirmirao kao velikog redatelja. Međutim, teška produkcija je uvjerila Kubricka da zadrži neovisnost kad radi s holivudskim studijima.
Spartak je jedini Kubrickov film na kojem on nije radio na scenariju, nije odlučivao o konačnoj verziji niti o odabiru glumaca. Bio je to velikim dijelom projekt Kirka Douglasa.
Lolita
mini|desno|Sue Lyon u filmu Lolita.
Kubrick se 1962. preselio u Englesku kako bi snimio film Lolita, te ostao tamo do kraja života. Očekivano, Lolita je bio njegov prvi film koji je izazvao velike kontroverze.What They Say About Stanley Kubrick, The New York Times, 4. srpnja 1999. Knjiga Vladimira Nabokova koja govori o vezi srednjovječnog pedofila i dvanaestogodišnje djevojčice već je bila ozloglašena i prije nego što se Kubrick prihvatio projekta. Međutim, bila je i popularna, a teška tema bila je izrugana na naslovu filma, možda kako bi privukao pozornost: "How did they ever make a film of Lolita?" Kubrick je originalno angažirao Nabokova da adaptira roman za filmsku verziju. Pisac je napisao 400 stranica scenarija što je kasnije skratio na 200.Mireia Aragay, str. 113. Books in motion: adaptation, intertextuality, authorship. Rodopi, 2005. KOnačnu verziju scenarija napisao je sam Kubrick, a procjena je bila da je u njemu zadržano 20 posto Nabokovljeva materijala.Wallace Coyle: Stanley Kubrick, a Guide to Izvori and Resources Piščev originalni scenarij kasnije je objavljen pod nazivom Lolita: A Screenplay.