Debrecin, DebrcinFolia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (na mađarskom: Debrecen, njemački: Debreczin) je grad na istoku Mađarske, po broju stanovnika drugi najveći grad te zemlje (nakon glavnog grada Budimpešte). Debrecin je važan sveučilišni grad, administrativno središte Hajdú-biharske županije i najvažniji kulturno i industrijsko središte regije Zatisja (prostora istočno od Tise) te statističke regije Sjevernog Alfölda.
mini|Centar grada s Gradskom kućom (prva zgrada lijevo) i Reformatskom malom crkvom (desno) mini|Reformatski kolegij
Geografski položaj Debrecin leži na prostoru Alfölda (mađarski naziv za dijelove Panonske nizine), 193 km istočno od Budimpešte i prilično blizu Rumunjske a i Ukrajine. Travnata pustinja Hortobágy, jedna od najvećih turističkih atrakcija Mađarske prostire se pokraj grada.
Stanovništvo Demografski podaci Površina grada je 462 četvorna kilometra. U njemu po podacima cenzusa iz 2001. godine stalno boravi 211 tisuća ljudi.
Slično općem trendu u Mađarskoj, populacija Debrecina pokazuje znakove starenja (udio osoba ispod 14 godina u odnosu na totalnoj populaciji 2001. godine bio je tek 16%). Grad također ima višak žena (1000 muškaraca na 1145 žena). 2001. godine više od 50% populacije imalo je završeno srednje i nešto manje od 20% visoko obrazovanje. Iste godine stopa zaposlenosti bila je tek 37% (s udjelom neaktivnog stanovništva od skoro 60%). Stopa nezaposlenosti bila je 4%.
Etnički i vjerski sastav Veliku većinu stanovništva čine Mađari. Jedinu brojniju nacionalnu zajednicu grada sem mađarske čine pripadnici romske manjine.
Vjerski sastav grada je sljedeći: reformati (pripadnici kalvinske Reformatske crkve Mađarske) 39%, rimokatolici 15%, grkokatolici 8%, ostali 3%. (Ukupno se 64% građana izjasnilo pripadnikom neke crkve ili vjeroispovijesti). (2001.)
mini|150px|Stara gradska kuća mini|150px|Nova gradska kuća Gradska uprava Debrecin, kao središte županije Hajdu-biharske, ima status tzv. grada s pravom županije. Upravno tijelo grada je gradska samouprava, službeno Samouprava Grada s pravom županije Debrecina. Adresa samouprave je Piac utca 20. (Stara gradska kuća).
Tijela Grada Debrecina jesu:
Gradonačelnik Gradska skupština i njezini odbori Tijelo mjesne samouprave Ured gradske skupštine (Ured gradonačelnika, adresa: Kálvin tér 11.)
Povijest Srednji vijek Naselje koje je pod imenom Debrezun u pisanim dokumentima prvi put spomenuto 1235. godine nastalo je u 12-13. stoljeću ujedinjenjem sela Debrezun, Torna i Szentlászlófalva. Ime Debrezun vjerojatno je turskog porijekla i bilo je osobno ime (sa značenjem "neka živi/neka kreće"). 1361. godine dobije rang opidija od Ludovika Velikog.
Nastanak građanskog Debrecina 1530-ih godina stanovništvo grada prelazi s rimokatoličke vjere na protestantizam te Debrecin ubrzo postaje središte kalvinizma u Ugarskoj. 1538. godine osnovana je ugledna obrazovna ustanova mađarskog protestantizma, Reformatski kolegij. Grad je uspio sačuvati svoju nezavisnost čak i u vrijeme osmanskog osvajanja Ugarske (15-16. stoljeće) istovremeno plaćajući poreze sultanu, Kneževini Transilvaniji a (do početka 17. stoljeća) čak i Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu.
Stanovništvo grada od polovine 16. stoljeća postalo je isključivo protestantske (prvo luteranske pa nedugo zatim kalvinske) vjeroispovijesti. Gradski vođe od 1551. godine zabranjivali su doseljavanje katolika u grad pa je rimokatolički crkveni život praktički prestao, dok katoličke crkve zauzimali su protestanti.
Godine 1693. Leopold I. podiže Debrecin na rang slobodnog kraljevskog grada.
Grad je kroz stoljeća raznim tranzakcijama dolazio do mnogobrojnih oranica, pašnjaka i šuma pa je na kraju stekao površinu od skoro 1000 (!) četvornih kilometara. Golemo područje pašnjaka Hortobágya je nekad u cijelosti pripadalo gradu Debrecinu.
U Debrecinu aristokracije nije bilo pa je zato stekao nadimak cívis város ili "građanski grad".
Pod habsburškim apsolutizmom Tijekom 18. stoljeća Debrecin je zbog seljačko-građanskog karaktera i kalvinske vjere svoga stanovništva bio podvrgnut lošem tretmanu od strane habsburškog apsolutizma. Naredba o carini koju je izdala Marija Terezija ugrožavala je razvijeni obrt grada, dok kalvinska crkva i Kolegij bili su izloženi napadima protureformacije.
1715. godine posljedicom zakona o promaknuću Debrecina za slobodni kraljevski grad, rimokatolička se crkva nakon jednog i pol stoljeća primoranog odsustva vratila u grad. Misionarskog zadatka poduzeli su se franjevci pa je i Crkva Sv. Ana (od 1993. godine katedrala) bila uskoro sagrađena.
U prvoj polovini 19. stoljeća oko današnjeg glavnog trga nicale su monumentalne zgrade, među kojima najznačajnija je Reformatska velika crkva (Református Nagytemplom). Sagrađena u klasicističkom stilu sa svojim dvama tornjevima postala je svojevrsnim zaštitnim znakom grada, a i simbolom mađarskog protestantizma.
1848. – 1849. godine Tijekom burnih događaja mađarske borbe za slobodu protiv Habsburgovaca Debrecin je na kratko vrijeme postao glavnim gradom Mađarske (od siječnja do kraja svibnja 1849. godine). Odluke mađarskog parlamenta 14. travnja 1849. godine o detronizaciji Habsburgovaca, nezavisnosti Mađarske i Transilvanije od Austrije i izabranju Lajosa Kossutha za guvernera Mađarske izrečene su na svom zasjedanju u Reformatskoj velikoj crkvi.
Iz središta države na rub države 1857. godine otvorena je željeznička linija Szolnok - Debrecin koja pospješuje industrijalizaciju. 1876. godine Debrecin postaje županijskim središtem županije Hajdú. 1912. godine grad dobije sveučilište. 1919. – 1920. godine Debrecin trpi invaziju rumunjske intervencijske vojske koja je došla u zemlju ciljem suzbijanja Mađarske sovjetske republike Béle Kuna.
1920. godine posljedicom trianonskog mirovnog ugovora Debrecin postaje pograničnim gradom te prima tisuće izbjeglice mađarske nacionalnosti iz susjednih zemalja. Velika ekonomska kriza (1929. – 1933.) i dugovi zakočili su razvoj grada čiji su dužnosnici izlaz iz tunela pronašli u razvijanju turizma (izgradnja sveučilišnih i rekreacijskih objekata u gradskom parku Nagyerdő, populariziranje Hortobágya kao turističke destinacije itd.)
Drugi svjetski rat 1944. godine tepih-bombardiranja koštaju grad 5 tisuća ljudskih života i oštećenje ili rušenje 70% svih zgrada. (Bitka kod Debrecina u listopadu 1944. godine jedna je od većih bitaka rata). Zasjedanjem mađarskog privremenog sabora u zgradi Reformatskog kolegija 21. prosinca 1944. godine ciljem izabranja članova nove (privremene) vlade Debrecin još jednom nakratko dobije ulogu glavnog grada Mađarske.
Novije doba mini|Sveučilišni park Doba komunizma obilježavaju veliki građevinski radovi (izgradnja stambenih kvartova, industrijalizacija), uglavnom nakon što Debrecin postaje središtem novonastale županije Hajdu-biharske. Poslije 1956. godine dolazi do osnaživanja tradicionalnih industrijskih djelatnosti i uvođenja novih grana industrije. Najveća poduzeća tog razdoblja bila su: Tvornica kotrljajućih ležaja, Tvornica medicinskih naprava "Medicor" i Tvornica lijekova "Biogal".
Preustrojstvom sustava vlasništva ne samo njegovi građani nego je i sam grad veleposjednik izgubio svoje posjede, uključujući čitav prostor Hortobágya.
Od te ere pa do danas, karakter Debrecina određuju industrija, studentski život i razni kulturni događaji.
Gospodarstvo Infrastruktura mini|150px|Tramvaj u Debrecinu
Grad s glavnim gradom Mađarske povezuju suvremene autoceste M3 (Budimpešta - Nyíregyháza) i njen novi ogranak M35 (Görbeháza - Debrecin). (Vožnja od glavnog grada traje oko dva i pol sata). Glavna željeznička linija br. 100 (Budimpešta - Záhony) je djelomično modernizirana. (Dužina puta Budimpešta - Debrecin je 221 km te IC-vlakom traje 2 sata i 31 minutu). Do dva veća grada u okolini Debrecina, Miskolca i Nyíregyháze također je moguće stići autocestom.
Međunarodni aerodrom, drugi najveći aerodrom u zemlji također je moderniziran. U vlasništvu je grada i dosad prima uglavnom charter-letove.
Za gradski javni prijevoz odgovorna su državna dionička društva DKV Zrt. (tramvaji i trolejbusi) te Hajdú Volán Zrt. (autobusi). U Debrecinu ima ukupno 51 autobusna, dvije trolejbusne i jedna tramvajska linija.
Industrija Tijekom promjene režima (demokratizacije) u Mađarskoj 1989. – 1990. godine mnoga velika poduzeća su zatvorena. Velike tvornice koje su zapošljavale tisuće građana bile su privatizirane pa su prestale raditi ili su se preobrazile. Od industrijskih djelatnosti značajne su ostale samo poneke, na primjer proizvodnja lijekova koja se čak razvijala ili mehanička industrija. Građevinska industrija je također došla k sebi.
Danas bitan element u gospodarstvu Debrecina čini Industrijski park.
Kultura mini|100px|Mihály Csokonai Vitéz
Književnost Začetak književnog života u Debrecinu povezan je s reformacijom. Prvu tiskaru u gradu osnovao je protestantski izbjeglica iz Kasse (danas: Košice) Gál Huszár. (Ona je bila prethodnica današnje Alföldske tiskare - Alföldi Nyomda koja je najstarija industrijska jedinica u kontinuiranom radu u Mađarskoj). Za status Debrecina kao kalvinskog centra zaslužan je propovjednik i autor religiozne literature Péter Méliusz Juhász (1536. – 1572.).
Istaknut kulturni značaj Debrecina u Ugarskoj većinom je bila posljedica djelovanja Reformatskog kolegija čiji su nastavnici posjećivali najbolja protestantska sveučilišta u Europi.
Vrhunac svog književnog života Debrecin je postigao u doba prosvjetiteljstva. Najveći mađarski pjesnik tog razdoblja Mihály Csokonai Vitéz rođen je u Debrecinu 17. studenog 1773. godine.
Premještanjem intelektualnog života u Peštu Debrecin u 19. stoljeću počinje gubiti svoju vodeću ulogu u mađarskoj književnosti. Mnogi pisci poput autora mađarske himne Ferenca Kölcseyja (1790. – 1838.) i Endrea Adyja (1877. – 1919.) ipak provode u Debrecinu nekoliko za svoja stvaralaštva važnih godina.
Magda Szabó (1917. – 2007.), velikan novije mađarske proze i drame rođena je u Debrecinu.
Obrazovanje Sveučilište u Debrecinu osnovano je 1912. godine kao Mađarsko kraljevsko sveučilište u Debrecinu. (Nastava je počela dvije godine kasnije). Sveučilište svoje korijene vuče od Reformatskog kolegija (1538.). Ima ukupno 29 tisuća studenata (19 tisuća redovnih).
Muzeji i galerije Muzej Déri ima kolekcije iz područja arheologije, povijesti, likovne umjetnosti i etnologije. Njegova najposjećenija točka je Dvorana "Munkácsy" gdje je izložena tzv. Kristovska trilogija, djelo velikog slikara mađarskog realizma Mihálya Munkácsyja (1844. – 1900.). Značajne su još egipatska i orientološka zbirka muzeja.Spomen-muzej Ferenca Medgyessyja (1881. – 1958.), kipara svjetskoga glasa također je unikat među debrecinskim muzejima.MODEM je druga najveća galerija suvremene umjetnosti u Mađarskoj.
mini|Zgrada Kazališta Csokonai Kazalište Kazalište Csokonai je središte debrecinskog kazališnog života. Ima ansambl drame, plesa i opere.Kazalište lutaka "Vojtina" pripada najboljim ustanovama te vrste u Srednjoj Europi.
Glazba Kollégiumi Kántus, pjevački zbor Reformatskog kolegija osnovan je još 1739. godine. Svjetski poznati Pjevački zbor "Kodály" postoji od 1955. godine. Osim njih u gradu postoji još otprilike čak 50 korova. Debrecinski filharmonički orkestar funkcionira od 1923. godine.
Međunarodno natjecanje pjevačkih zborova Béla Bartók priređuje se od 1961. godine.
Vjerski život Reformatska crkva Debrecin je rodno mjesto kalvinske Reformatske crkve Mađarske koja je osnovana tzv. debrecinskom sinodom 1567. godine. Debrecin je sjedište Reformatskog crkvenog okruga Zatisja (i njegove Debrecinske biskupije). Jedini je veći grad u Mađarskoj koji ima protestantsku većinu.
Debrecin zbog svega ovoga ima nadimak "kalvinski Rim" (kálvinista Róma).
Rimokatolička crkva