desno|mini|250px|Zastava Republike Kosovo Kosovo je neovisnost od Srbije proglasilo 17. veljače 2008. godine. Na izvanrednoj svečanoj sjednici kosovskog parlamenta, za Deklaraciju o neovisnosti izjasnilo se svih 109 prisutnih zastupnika.Kosovo proglasilo neovisnost Kosovo je još od 1999. godine, nakon što je Sjevernoatlanski savez bombardirao Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) zbog rata na Kosovu, bilo pod upravom UN-a, ali se još uvijek smatralo kao dio SRJ, tako da je ta deklaracija bila prvi korak k neovisnosti. Još u srpnju 2007. su Sjedinjene Američke Države dale do znanja kako će priznati novonastalu državu: nakon sastanka kosovskoga izaslanstva s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice u Washingtonu, kosovski premijer Agim Ceku je izjavio kako su dobili američka jamstva da će nakon novih 120 dana pregovora s Beogradom, Kosovo dobiti neovisnost: "Pokazali smo dobru volju da razgovaramo i s Beogradom kako bi izgradili normalne odnose, i kako bi svi pridonijeli miru, stabilnosti i sigurnosti", kazao je kosovski premijer. Neovisnost Kosova je uvjet stabilnosti u regiji i u jugoistočnoj Europi, dodao je.

Vlada Srbije još je iste večeri donijela odluku o poništenju te deklaracije kao protupravnog čina privremenih institucija u Prištini, a potom je sazvala izvanrednu sjednicu Skupštine Srbije. Sjednica je održana 18. veljače i na njoj je 225 zastupnika glasovalo za potvrdu odluke Vlade o poništenju jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova. Nije bilo suzdržanih ni glasova protiv, dok zastupnici Liberalno-demokratske partije, Lige socijaldemokrata Vojvodine i Stranke vojvođanskih Mađara nisu glasovali.

Neovisnost Kosova je podijelila međunarodnu zajednicu: većina zapadnih demokracija podržala je taj čin, dok su Rusija i Kina oštro osudile takav postupak. Kineski veleposlanik Wang Guangwya je izrazio zabrinutost zbog kosovskog poteza rekavši kako on predstavlja "izazov temeljima međunarodnog prava", te pozvao na nastavak pregovora Prištine i Beograda o statusu Kosova.

U svibnju 2016. godine Kosovo je postalo punopravnim članom nogometnih organizacija UEFA i FIFA.www.24sata.hr, "Kosovo primljeno u Fifu: Moglo bi igrati u skupini s Hrvatskom", objavljeno 13. svibnja 2016., pristupljeno 14. svibnja 2016.

Reakcije u svijetu

Prve reakcije iz svijeta stigle su još istog dana, 17. veljače. Sean McCormack je za State Department izjavio da su SAD „primile k znanju“ ovu odluku kosovskog parlamenta, dok je Rusija oštro osudila ovu jednostranu odluku i hitno sazvala sastanak Vijeća sigurnosti UN-a.

Sjednica Vijeća sigurnosti održana je 18. veljače u 15 sati po lokalnom vremenu (New York, SAD). Veleposlanik Rusije pri UN, Vitalij Čurkin, rekao je da će Rusija inzistirati na poštovanju rezolucije UN-a br. 1244, prema kojoj se jamči teritorijalni integritet Srbije. Nakon dvosatne rasprave, u kojoj je Rusija podržala zahtjev Srbije da Vijeće potvrdi teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, sjednica je završena bez donošenja rezolucije zbog različitih stavova Kine i Rusije s jedne strane, i SAD-a, nekih zemalja EU, ali i Hrvatske koja je tada bila nestalna članica Vijeća sigurnosti, s druge strane.

Prva zemlja koja je priznala neovisnost Kosova bila je Kostarika, koja je to napravila još 17. veljače, a potom i Afganistan. Sutradan, 18. veljače 2008., priznanje su objavile i SAD, Francuska, Velika Britanija, Albanija i Turska. Nakon izjave Condleeze Rice, premijer Srbije Vojislav Koštunica najavio je povlačenje veleposlanika iz SAD. Mnogi su branili svoju odluku o priznanju tezom da je Srbija nakon nasilnog rata na Kosovu i masovnog kršenja ljudskih prava izgubila pravo na vladanjem tom regijom.

Europska unija također je održala sastanak ministara vanjskih poslova 18. veljače u Bruxellesu. Kao i UN, zbog nemogućnosti zauzimanja zajedničkog stava, EU je objavila da ostavlja odluku svakoj od svojih članica da samostalno odluči hoće li priznati neovisnost Kosova ili ne. Većina članica EU već je priznala ili je najavila priznanje Kosova. S druge strane, Španjolska, Cipar, Rumunjska, Slovačka i Grčka isprva su odbile priznati jednostranu odluku kosovskoga parlamenta (kasnije će Grčka zauzeti neutralan stav i izraziti veliku zabrinutost za mir području jugoistočne Europe).

Iako je više od stotinu od 193 države članica UN-a priznalo Kosovo, među njima i SAD i Britanija, mnoge su se usprotivile takvom postupku. Neke od najvećih država svijeta; Rusija, Kina, Indija, Brazil, Alžir i Iran kategorično su odbile takav čin i najavile da neće priznati Kosovo.

Među zemljama koje su objavile da neće priznati Kosovo bila je i Venezuela. Predsjednik Hugo Chavez kritizirao je neovisnost Kosova zato što je "ostvarena pritiskom SAD-a".Chavez: U.S. encouraging Tibet violence

Reakcija Srbije desno|mini|250px|Slavlje Albanaca u Švicarskoj povodom neovisnosti Kosova Predsjednik Srbije, Boris Tadić, na izvanrednoj sjednici UN-a održanoj 18. veljače 2008. rekao je da je Deklaracija o neovisnosti Kosova protuzakonit čin kosovskog parlamenta i da predstavlja otvoreno kršenje UN-ove rezolucije br. 1244 iz 1999. godine kojom se jamči suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije. Tadić je podsjetio da je "nakon 1999. godine 250.000 Srba i drugih nealbanaca protjerano s Kosova, a 17. ožujka 2004. spaljeno 35 crkava i samostana, 800 kuća i još 5.000 Srba i drugih nealbanaca napustilo je svoje domove", pitajući retorički je li neovisnost nagrada Albancima za to nasilje. Na inzistiranje nekih zemalja da je za situaciju na Kosovu kriv Slobodan Milošević, Tadić je rekao da Milošević više nije nazočan u političkom životu Srbije, a da su Albanci i prije Miloševićevog dolaska na vlast tražili samostalnost.Tadić: "Nemojte kažnjavati Srbiju davanjem nezavisnosti Kosovu zbog tragičnih grešaka Slobodana Miloševića"

Srbijanski ministar vanjskih poslova, Vuk Jeremić, u skladu s akcijskim planom usvojenim na sjednici Vlade Srbije, povukao je veleposlanike Srbije iz SAD, Francuske i Turske. U svim zemljama koje su priznale neovisnost Kosova, veleposlanicima je naloženo uručiti prosvjednu notu dotičnim vladama. Odlučeno je, međutim, da prekida diplomatskih odnosa neće biti. Ministar Jeremić također je pozvao Stalno vijeće OESS-a da osudi jednostranu odluku kosovskog parlamenta i da ne dozvoli priključenje Kosova ovoj organizaciji, kao ni UN-u. Tadić je na izvanrednoj sjednici UN-a pozvao glavnog tajnika UN-a dati naputak svom predstavniku na Kosovu za poništenje ove odluke kosovskog parlamenta i raspustiti Skupštinu Kosova zbog nepoštovanja Rezolucije UN-a br. 1244.

Skup "Kosovo je Srbija" lijevo|mini|200px|Prosvjed protiv neovisnosti Kosova u Beogradu 2008. Vlada Srbije i Savez studenata Beograda pozvali su sve građane Srbije na miting protiv jednostranog proglašenja neovisnosti koji je održan 21. veljače u 17 sati u Beogradu. Prethodnog dana već su bili održani prosvjedi u drugim gradovima širom Srbije (Niš, Kragujevac, Bor). Tijekom poslijepodneva u središtu Beograda okupili su se građani iz cijele Srbije. Skup je počeo u 17 sati na trgu kod Doma Narodne Skupštine, a završio molitvom za Kosovo u beogradskom hramu sv. Save na Vračaru. Gotovo sve institucije, banke i brojne trgovine u užoj jezgri grada zatvorene su od 14 sati, a odlukom Ministarstva prosvjete četvrtak je neradni dan za sve osnovne i srednje škole u Srbiji.

Tijekom prijepodneva iz brojnih gradova krenuli su autobusi koje su za prijevoz građana organizirali lokalni odbori političkih stranaka, a Željeznice Srbije također su već ranije najavile besplatan prijevoz za one koji iz pravca Niša i Novog Sada žele doći u Beograd te su organizirani i izvanredni vlakovi. Prema podatcima koje je objavila Televizija B92, iz unutrašnjosti Srbije prema Beogradu krenulo je petstotinjak autobusa s oko 23 tisuće ljudi. Prosvjednicima su se obratili i premijer Republike Srpske Milorad Dodik, rektori prištinskog i beogradskog Sveučilišta Zdravko Pitošević i Branko Kovačević, predstavnici srpskih stranaka u Crnoj Gori Andrija Mandić i Predrag Popović, ali i športaši, tenisač Novak Đoković i košarkaš Dejan Bodiroga, kao i redatelj Emir Kusturica.

Paralelno s mitingom pod imenom „Kosovo je Srbija“, dogodili su se i neredi čiji je rezultat jedan mrtav, 200 ozlijeđenih (od kojih 35 policajaca), 192 uhićenih, spaljene i demolirana veleposlanstva država koje su priznale Kosovo, ali i veleposlanstvo Republike Hrvatske koja tada još nije bila priznala neovisnost Kosova, a opljačkan je i demoliran veliki broj trgovina, banaka, objekata McDonaldsa, razbijeni su izlozi i semafori. Ukupna šteta na imovini grada Beograda procjenjuje se na osam milijuna dinara.Gore ambasade, a Beograđanke pljačkaju trgovine

Reakcija vlade i medija Nakon što su Sjedinjene Države u ponedjeljak priznale nezavisnost Kosova, s programa Radio televizije Srbije nestale su američke serije i filmovi koje su zamijenile ruske i srbijanske serije izvučene iz naftalina, piše Blic. Međutim, Aleksandar Tijanić, direktor RTS-a, tvrdi da na nacionalnoj televiziji nema cenzure, kao i da su s programa, zbog velikog broja izvanrednih emisija posvećenih Kosovu, skinute sve serije i filmovi, ne samo američke proizvodnje. Prema njegovim riječima, u narednih nekoliko dana RTS će se vjerojatno vratiti na redovnom programu.Nacionalna srpska televizija skinula s programa sve američko

Dana 29. veljače 2008., Unatoč brojnim nemirima i incidentima na granici, srpski državni vrh dokazao je kako misli ozbiljno i najavio tužbu protiv SAD-a i svih država koje su priznale 'lažnu državu Kosovo'. Savjetnik premijera Koštunice je najavljujući tužbu zatražio od SAD-a poništenje svoje 'protupravne odluke': "Ako SAD ponište svoju protupravnu odluku, Srbija će onda povući tužbu koja će biti podnesena protiv Amerike. Ako SAD ne ponište svoju protupravnu odluku, onda ćemo se suditi pred svim mogućim međunarodnim sudovima" – zaključio je Branislav Ristivojević.

Istodobno, vlada Srbije podnijela je 18. veljače 2008. kaznene prijave protiv Hashima Thaçija, Fatmira Sejdiua i Jakupa Krasniqia pod optužbom za veleizdaju zbog osnivanja lažne države na srbijanskomu državnom prostoru. Srbija podnela krivične prijave protiv Tačija, Sejdijua i Krasnićija MUP Srbije: Krivične prijave protiv Tačija, Sejdiua i Krasnićija zbog proglašenja "lažne države" na tlu Srbijeveljače 2008./rts/krivicna-prijava-protiv-tacija-sejdijua-i-krasnicija/576991 Krivična prijava protiv Tačija, Sejdijua i Krasničija

Dana 8. ožujka 2008. Vojislav Koštunica podnio je ostavku vladi i raspisao izbore u Srbiji zbog podijeljenosti koalicije oko Kosova.PM Dissolves Serbia's Government

Posljedice desno|mini|250px|Večernje demonstracije protiv neovisnosti Kosova u Beogradu Mađarska koalicija u Vojvodini 28. ožujka 2008. je predstavila svoju koncepciju autonomije u kojoj se zauzima za personalnu i teritorijalnu autonomiju po etničkom načelu, te političku autonomiju – koja predviđa razmjernu zastupljenost Mađara u svim parlamentima, punu autonomiju Vojvodine, reorganizaciju lokalne samouprave i novu organizaciju državne uprave i pravosuđa. Dokument predviđa uspostavu etničke autonomije zasnovane na teritorijalnom načelu u općinama u kojima većinu predstavljaju Mađari, ali i naseljima u kojima su pogrešno povučene granice ili je u njima kolonizacijom namjerno promijenjen etnički sastav stanovništva, priopćili su čelnici Mađarske koalicije. Žigmanov ističe da je isticanje takvoga programa mađarskih stranaka u izborno vrijeme razumljivo i opravdano, to prije što manjinsko pitanje u Srbiji nije sukladno riješeno.Vojvodina: Mađarska manjina traži teritorijalnu autonomiju