Koprivnički Bregi su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Grb Grb prikazuje žutu školjku Jakobovu kapicu – simbol zaštitnika mjesta, sv. Roka. Školjka stoji iznad trobrijega koji simbolizira ime Bregi.

Na zastavi općine grb se nalazi na žutoj podlozi.

Zemljopis Odmah uz Koprivnicu u smjeru prema Virovitici. Selo je iznimno dobro povezano. Do njega se može doći s Podravske magistrale i iz smjera Koprivnice.

Naziv mjesta je Koprivnički Bregi. U genitivu se deklinira kao – Koprivničkih Bregi. Stanovnici se nazivaju "Bregovci" i "Bregovke".

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Koprivnički Bregi imala je 2403 stanovnika, raspoređenih u 3 naselja:

Glogovac – 941 Jeduševac – 117 Koprivnički Bregi – 1345

Uprava Zgrada općine nalazi se u središtu Koprivničkih Bregi.

Povijest Po obližnjem polju Seče – sjeverozapadno od današnjih Koprivničkih Bregi nazvana je eneolitička Seče-kultura (3500. – 3200. godine prije Krista). Ime Bregi dolazi od imena "bereki", što na kajkavskom lokalnom govoru znači močvara i obilježavalo je ovo nekad močvarno područje. Nema autentičnih podataka o srednjovjekovnoj povijesti sela, ali se 1334. spominje u bilješci Zagrebačke biskupije o položaju župa, a 19. siječnja 1424. kao selo uz potok Koprivnica kao "Bereg". Srednjovjekovno selo razorili su Turci i ponovno je uspostavljeno tek oko 1638. Područje naselja bilo u posjedu zagrebačkih biskupa, a od 17. stoljeća sastavni je dio političkog teritorija slobodnog kraljevskog grada Koprivnice.

Kraljevski sud u Požunu (današnja Bratislava) je 19. prosinca 1628. godine na temelju dokaza dosudio staroj vlasteli imanja što su ih zaposjeli vlaški naseljenici. Zagrebačkom biskupu je tom prigodom priznato pravo na tri mjesta: Brege (koje još nije bilo naseljeno), Sv. Ladislav i Komarnicu (Bregh, Szent Laszlo et Komarnicza). Kako se 1659. godine u Bregima spominje 40 kuća, možemo zaključiti da je selo najvjerojatnije imalo nekoliko stotina stanovnika. Selo još nije bilo naseljeno 1638. godine, a 1659. godine pouzdano postoji i ima stanovnike.

U zapisniku kanonskog pohoda iz 1671. spominje se da je selo Bregi bilo pod upravom grada Koprivnice («in pago Bregi sub juridictione civitatis Capronchensis»), no izgleda da su još 1701. zagrebački biskupi polagali pravo na Brege. Bregi su u drugoj polovici 17. stoljeća imali status sela (villa) i mjesnu samoupravu na čelu koje je bio seoski sudac. Bregi su se sastojali od ulica «Polanczy», «Sztara vulicza» i «Novoszelczy». Prema Stjepanu Krivošiću «u kasnijim se popisima Bregi uvijek nabrajaju kao dio grada Koprivnice». Pripadnost Bregi gradskoj jurisdikciji pravno je ostala bez značenja, pa su 1781. godine Bregovci tražili priznanje svojih prava, na osnovi čega jeHrvatsko kraljevsko vijeće dalo naredbu gradskom magistratu da im se priznaju puna građanska prava s razmjernim učestvovanjem u radu magistrata. 1787. u 159 kuća u selu živjelo je 698 stanovnika.

Na prostoru starog groblja, već je 1686. postojala drvena kapela, koju je između 1733. i 1750. zamijenila nova drvena kapelica. Godine 1790. u naselju je osnovana nova župa, a 1798. započela je izgradnja crkve u blizini kapelice. Do 1805. izgrađena je nova barokna župna crkva svetog Roka koju je 3. kolovoza posvetio zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec.

Godine 1810. u mjestu se već spominje 1.501 stanovnik. Novo groblje osnovano je 1817. Crkvena škola počela je s radom 1798. godine., 1804. proširena je na dva razreda, a 1858. izgrađena je nova školska zgrada. 1911. osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo. Željeznička pruga Koprivnica-Kloštar, otvorena 1912. godine, priključila je naselje na željezničku mrežu. Od 1924. u selu je postojao klub esperanta. Pošta je otvorena 1928., a 1935. radila je i knjižnica i čitaonica te amatersko kazališno društvo.

Općina Koprivnički Bregi ustanovljena je 1993. godine.

Gospodarstvo

Poljoprivreda ima veliku zastupljenost, a poznato je bregovsko zelje. Veliki broj privatnih poduzetnika (stolari, parketari...)

Poznate osobe Vlado Dolenec Ilija Puhalo Željko Matiša Boris Šprem

Spomenici i znamenitosti Spomenici; "borcima NOB-a" u centru mjesta, "poginulima za domovinu Hrvatsku 1941. – 1945." na mjesnom groblju Bregi, "vitezovima poginulima u Domovinskom ratu" na groblju u Glogovcu. Crkva sv. Roka u Bregima Kapelica sv. Ivana Krstitelja u Jeduševcu "Bregovska pita" – kolač (kao što samo ime govori) nastao u Kop. Bregima

Obrazovanje Osnovna škola Koprivnički Bregi s Područnom školom u Glogovcu. Prva četiri razreda u OŠ Kop. Bregi pohađaju djeca iz Koprivničkih Bregi i Jeduševca, a razrede 5. – 8. pohađaju i djeca iz Glogovca.

Kultura Klub prijatelja kulture "Vlado Dolenec", "Društvo žena" Kop. Bregi, KUD "Rudar" Glogovac. Svake godine u Kop. Bregima tradicionalno se održavaju "Dani Zelja" .

Šport NK Mladost Koprivnički Bregi NK Rudar Glogovac

Ekipe dobrovoljnih vatrogasnih društava Koprivnički Bregi i Glogovac, nastupaju na vatrogasnim natjecanjima na međuopćinskoj i županijskoj razini.

Izvori

Literatura Hrvoje Petrić, Koprivnica u 17. stoljeću, Samobor-Koprivnica 2005. Hrvoje Petrić, Koprivnica na razmeđu epoha (1765-1870), Zagreb-Koprivnica 2000. Leander Brozović, "Građa za povijest Koprivnice", crteži i skice Stjepan Kukec, Koprivnica 1978. Rudolf Horvat, "Povijest slob. i kr. grada Koprivnice", Zagreb, 1943.

Kategorija:Općine u Koprivničko-križevačkoj županiji