HP-Hrvatska pošta d.d. jest dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet. Nacionalni je poštanski operator Republike Hrvatske te ima vodeću poziciju na tržištu poštanskih usluga u zemlji, a za svoje poslovanje osvojila je i niz nagrada. Kao sadašnje dioničko društvo osnovana je 1999. godine.
S 1017 poštanskih ureda i 300 paketomata Hrvatske pošta je jedna od najvećih uslužno-maloprodajnih mreža u zemlji. Uz poštanske i logističke usluge, nudi i financijske usluge te usluge maloprodaje, na cijelom teritoriju Hrvatske. Jedna je od suosnivača i punopravna članica Udruge javnih europskih poštanskih operatora (PostEurop), a Republika Hrvatska članica je Svjetske poštanske unije (UPU).
Hrvatska pošta također izdaje poštanske marke Republike Hrvatske.
mini|270x270px|Vozilo Hrvatske pošte mini|270px|Novouređeni poštanski ured
Imena kroz povijest Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta (1848. 1919.) Hrvatska direkcija Pošte, telegrafa i telefona (1919. 1945.) PTT-promet RH (1945. 1990.) Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) (1990. 1999.) Hrvatska pošta (HP) (1999. danas)
Povijest
Osnivanje Odlukom bana Josipa Jelačića i Banskoga vijeća 1848. osnovana je prva nacionalna poštanska uprava u Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu, pod nazivom Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta, s ciljem da u poštanskome prometu ujedini cjelokupno područje Trojedne kraljevine. Smjestila se u nekadašnjem samostanu klarisa u Opatičkoj ulici (danas Muzej grada Zagreba), gdje se od 1831. nalazio prvi državni poštanski ured. Ubrzo nakon osnutka upraviteljstva, u Banske dvore dovedena je telegrafska žica, te je Zagreb spojen na brzojavnu mrežu s Bečom. Odande je banski namjesnik Mirko Lentunaj 28. rujna 1850. poslao prvi brzojav (»telegraf je u redu«) banu Josipu Jelačiću koji se zatekao na službenom putu u Beču. Stalno povećanje poštanskoga prometa nametnulo je potrebu izgradnje nove poštanske zgrade. Prva državna zgrada podignuta je 1901. uz Glavni kolodvor, a prva poštanska zgrada u Hrvatskoj izgrađena je 1904. u Jurišićevoj ulici u Zagrebu. Građevinske radove izveli su zagrebački obrtnici (Greiner i Warroing) te neka ugarska poduzeća. Tijekom prve polovice 20 st. obavljeno je nekoliko adaptacija i rekonstrukcija, a 1958. zgrada je dobila današnji izgled.
U daljnjem razvoju pošte nije bilo većih promjena sve do osnutka Kraljevine SHS 1918. Ministarstvo pošta i telegrafa Kraljevine SHS započelo je 1919. s radom u Beogradu, a državni teritorij bio je podijeljen na devet poštansko-telegrafskih direkcija. Sjedište hrvatske direkcije bilo je u Zagrebu. Do početka Drugog svjetskog rata provedeno je nekoliko reorganizacija u prometu Pošte, telegrafa i telefona (PTT). Godine 1929. ukinuto je Ministarstvo pošta, telegrafa i telefona Kraljevine SHS, a PTT-promet došao je pod upravu Ministarstva građevina; od 1930. bio je pod upravom Ministarstva prometa, a 1935. ponovno je uspostavljeno Ministarstvo pošta, telegrafa i telefona. Tada je donesena i nova Uredba o organizaciji Ministarstva pošta, telegrafa i telefona, koja je osim nove organizacijske sheme donijela i propisani ograničen broj osoba za prijam u službu (numerus clausus). Prema toj uredbi, u PTT-struci nisu mogle raditi fakultetski obrazovane žene, s nižom stručnom spremom moglo je biti 30% ukupnog broja zaposlenih radnika, a sa srednjom stručnom spremom do 25%.
Razdoblje od kraja Drugog svjetskog rata do osamostaljenja Hrvatske
Odlukom Nacionalnoga komiteta oslobođenja Jugoslavije u sastavu Povjereništva za saobraćaj 1944. utemeljena je Glavna uprava PTT-a u Beogradu, a 1945. privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije osnovala je Savezno ministarstvo PTT-a s područnim direkcijama. Ministarstvo je 1947. osnovalo Glavnu direkciju pošta i Glavnu direkciju telegrafa i telefona. Godine 1949. uspostavljena je Glavna direkcija PTT-a s direkcijama u Beogradu, Zagrebu, Splitu, Novome Sadu, Ljubljani, Sarajevu, Skoplju i Cetinju. Direkcija PTT-a Zagreb obuhvaćala je područje cijele kontinentalne Hrvatske, a Direkcija PTT-a Split područje Dalmacije. Tijekom 1950-ih započeo je ubrzani razvoj PTT-sustava, koji je prije svega uključivao izgradnju novih poštanskih objekata te modernizaciju prijevoznih sredstava.
Godine 1971. u SFRJ je uvedeno korištenje poštanskoga broja na svim pošiljkama i žigovima, što je imalo višestruke prednosti, primjerice brže i jednostavnije dijeljenje i usmjeravanje pošiljaka. Nagli razvoj telefonije u prvoj polovici 1980-ih doveo je do stagnacije obujma poštanskih usluga, koji je od tada u stalnom padu.
Razdoblje od osamostaljenja Hrvatske
Sabor RH utemeljio je 1990. javno poduzeće Hrvatsku poštu i telekomunikacije (HPT), s osnovnom djelatnošću obavljanja poštanskih i telekomunikacijskih usluga. Poduzeće je bilo pravni sljednik bivših 13 poduzeća PTT-prometa u Hrvatskoj te je preuzelo njihova prava i obveze. Sastojalo se od Zajedničkih službi (Ured direktora, Sektor gospodarskih poslova, Sektor pravnih, kadrovskih i općih poslova, Služba unutarnje kontrole i revizije) te Direkcije pošta i Direkcije telekomunikacija, koje su bile posebno organizirane zbog organizacijskog i tehnološkog odvajanja poslova poštanskoga i telekomunikacijskoga sustava. HPT je 1990. imao 1094 pošte, s 2153 šaltera, 5730 poštanskih kovčežića i 3744 dostavna područja.
S obzirom na različitost djelatnosti i tada već tehnološki odvojenoga funkcioniranja Direkcije pošta i Direkcije telekomunikacija, a u skladu sa svjetskim trendovima, 1999. HPT se razdvojio na HP – Hrvatsku poštu i HT – Hrvatske telekomunikacije (od 2010. Hrvatski Telekom) te od tada Hrvatska pošta posluje kao samostalno dioničko društvo, nastavljajući tradiciju i razvojni kontinuitet poštanske djelatnosti na području RH.
Hrvatska pošta je 1. srpnja 2019. postala članica International Post Corporationa (IPC), međunarodne organizacije koja okuplja vodeće poštanske operatore Europe, Sjeverne Amerike i Australije. Da bi se postalo članom IPC-a, treba ispuniti stroge kriterije - od zadanog visokog postotka uručenja pošiljaka i kvalitete do dobrih financijskih rezultata.
U listopadu 2019. Hrvatska pošta preuzela je tvrtku Locodels koja je specijalizirana za gradsku dostavu istog dana.
Početkom 2020. godine Hrvatska pošta je uspješno testirala mogućnosti dostave dronom od zadarske luke Gaženica do Preka na otoku Ugljanu. Dio je to pilot-projekta s hrvatskom tvrtkom AIR-RMLD koja se bavi razvojem komercijalnih i industrijskih usluga korištenjem bespilotnih letjelica. Nova će testiranja pokazati mogućnosti korištenja drona u dostavi pisama i paketa između poštanskih ureda te ukazati na potrebe Hrvatske pošte za ovakvom vrstom tehnologije.
Od 8. rujna 2023. sjedište Hrvatske pošte je nakon 120 godina premješteno iz Zagreba u Veliku Goricu gdje je izgrađen suvremeni objekat.
Nova infrastruktura U svibnju 2017., polaganjem kamena temeljca, počela je gradnja 350 milijuna kuna vrijednog Novog sortirnog centra u Velikoj Gorici. Novi sortirni centar svečano je otvoren u rujnu 2019. i najveća je investicija u povijesti Hrvatske pošte. Ukupna površina objekta iznosi 32 000 četvornih metara, dok se hortikulturno uređene površine prostiru na 16 000 četvornih metara.
U kompleksu radi više od 1500 radnika (sortirnica, poštanska i paketna logistika, prijevoz i vozni park, IT i podatkovni centar, podrška poslovanju). Visoko regalno skladište ima kapacitet 8000 paletnih mjesta te je ukupne nosivosti 6400 tona. Kapacitet stroja za automatsku razradu paketa je 15 000 pošiljaka po satu, mase paketa od 100 grama do 30 kilograma. Šest strojeva za automatsko sortiranje pošiljaka pomaže u sortiranju pismovnih pošiljaka regularnih veličina. Brzinom od 230 000 pošiljaka na sat i s iznimnom točnošću strojevi za automatsko sortiranje pošiljaka osiguravaju pravovremenu dostavu na adrese korisnika. Pet strojeva nalazi se u Novom sortirnom centru, dok je jedan stroj za sortiranje pošiljaka instaliran u Splitu. Stroj za pismovne pošiljke razvrstava po područjima za dostavu brzinom od 45 000 omotnica na sat.
U srpnju 2021. počela je gradnja poslovne zgrade uredske namjene čime je započela 2. faza gradnje Novog sortirnog centra kojom će se taj kompleks u cijelosti završiti. Ukupna brutopovršina nove poslovne zgrade je 6223 četvorna metra, a netopovršina 5600 četvornih metara. Objekt će imati prizemlje i četiri kata u kojima će biti uredski prostori, dvorane za sastanke te pomoćne i tehničke prostorije.
U industrijskoj zoni Bakar-Kukuljanovo u ožujku 2022. svečano je otvoren novi poslovni objekt Hrvatske pošte vrijedan 60 milijuna kuna. Na površini od 4200 četvornih metara nalaze se prostori za sortiranje, prijevoz i dostavu pošiljaka, distribucijski centar i radionice, a na novoj lokaciji radi više od 300 radnika Hrvatske pošte. Otvorenjem Poslovnog objekta Kukuljanovo završen je najveći investicijski ciklus u povijesti Hrvatske pošte vrijedan milijardu kuna, a Istarska županija i Primorsko-goranska županija dobile su jednu od četiriju najmodernijih točaka u mreži objekata za sortiranje u Hrvatskoj, koja još uključuje objekte u Zadru i Osijeku te Novi sortirni centar u Velikoj Gorici.
Kriptomarke U rujnu 2020. Hrvatska pošta izdala je prvu hrvatsku kriptomarku. Kriptomarka se sastoji od fizičkog i digitalnog dijela. Fizički dio kriptomarke može se odlijepiti i koristiti za plaćanje poštarine, dok digitalni dio u obliku NFT-a (kriptografski zaštićena digitalna imovina) ostaje za korištenje na blockchainu.
Prva hrvatska kriptomarka izdana je u pet kategorija s pet različitih motiva koji prikazuju prijevozna sredstva: kombi (60 000 primjeraka), vlak (25 000 primjeraka), brod (10 000 primjeraka), zrakoplov (4000 primjeraka) i dron (1000 primjeraka). Kriptomarka je osmišljena u suradnji s hrvatskom blockchain-zajednicom, a digitalni token Postereum izradila je hrvatska tvrtka Bitx. U paketu s fizičkom kriptomarkom su i svi podatci potrebni za aktivaciju ili prijenos digitalne kriptomarke. Za 16 sati prodano je svih 500 kriptomaraka koje su se mogle kupiti kriptovalutama.
Drugo izdanje kriptomarke, Kriptomarka 2, pušteno je u optjecaj u prosincu 2020. te je izdano u bloku s jednom samoljepljivom markom i otisnuto u nakladi od 30 000 primjeraka. Na marki se nalazi pet digitalnih motiva na temu prijenosa poštanskih pošiljaka kroz povijest: austrougarski listonoša, postiljon na konju, poštanska kočija, dostavljač brzojava na biciklu te poštar na mopedu.
Treća kriptomarka predstavljena je 9. rujna 2021. s motivom potpuno električnog hiperautomobila Rimac Nevera. Motiv Rimac Nevere pojavljuje se u pet različitih kategorija: zlatna Rimac Nevera u 2000 primjeraka, srebrna u 4000, brončana u 6000, siva u 8000 te plavozelena u 10 000 primjeraka, što čini ukupnu nakladu od 30 000 primjeraka. Prvih 1500 izdanih kriptomaraka koje su se mogle kupiti samo kriptovalutama rasprodano je za malo više od tri dana.
Četvrtka kriptomarka puštena je u optjecaj 20. prosinca 2022. Motiv na kriptomarki je hrvatski znanstvenik Nikola Tesla i njegov toranj za Svjetski bežični sustav.
Zeleno poslovanje i električna vozila Hrvatska pošta u voznom parku trenutačno ima 619 električnih vozila koja uključuju kombije, osobna vozila, bicikle, četverocikle i mopede. Hrvatska pošta razvija vlastitu mrežu punionica za električna vozila. Više od 75 punionica nalazi se u 18 gradova, od Osijeka do Dubrovnika čime su osigurani preduvjeti za širenje flote električnih vozila diljem Hrvatske. mini|Električna vozila Hrvatske pošte