Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Opis Obuhvaća zapadni dio Ličkog polja. Grb Općine ima oblik štita, gdje se u plavom polju nalazi zlatni lav koji drži srebrno pero. Zastava je svijetlo-plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Nastanak Perušića kao organiziranog naselja datira iz ranog novog vijeka 16. i 17. stoljeća, kada se taj prostor nalazio na graničnoj crti između Osmanskog Carstva i Europe. Prvi put se Perušić spominje 1487. godine. Osnivaju ga braća Dominik i Gašpar Perušić. Poljodjelstvo i nešto industrije (ponajviše drvna) osnovne su gospodarske grane. Među najpoznatijim znamenitostima su: crkva Uzvišenja Sv. Križa, Pećinski park Grabovača, Kosinjski most, Jela car i Pisani kamen.
Zemljopisni položaj Urbano naselje Perušić smješteno je u jugoistočnom dijelu Like na nadmorskoj visini od 575 do 600, na prostoru udoline – polja između željezničke pruge istočno od Gradine (starog grada Perušića na mjestu današnje Kule) i brda Klisa zapadno, uz glavnu komunikaciju (Otočac – Gospić).
minijatura|lijevo|Mlakva Perušić ima dobar zemljopisni položaj između najvećih hrvatskih gradova. Udaljen je 15 km od Gospića, 110 km do Zadra, 186 km do Zagreba, 191 km do Rijeke, 232 km do Splita, a u blizini se nalaze tri nacionalna parka: NP Plitvička jezera, NP Sjeverni Velebit i NP Paklenica te Park prirode Velebit. Najvažniji su prometni pravci zahvaljujući kojima je Perušić dobro prometno povezan: državna cesta D50 između Otočca i Gospića, autocesta Zagreb-Split (izlaz s autoceste u Perušiću) i magistralna željeznička pruga MP 11, koja povezuje Zagreb i Split. Kroz željezničku postaju Perušić svakodnevno prometuju putnički i teretni vlakovi. Perušić je povezan autobusnim linijama s Gospićem, Zadrom, Zagrebom i Rijekom.
Klima Prema Köppenovoj podjeli klime u Hrvatskoj, područje Like pa tako i Perušić, pripada tipu Cfb – umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom. Modifikatorski utjecaj reljefa i nadmorske visine na temperature zraka i raspored padalina vrlo su veliki. Velebit ograničava toplinski utjecaj Jadranskog mora, ali ne može spriječiti prodor vlage s mora duboko u unutrašnjost.http://pp-grabovaca.hr/klima/ Preuzeto 17. listopada 2015.
Trajanje perioda iznad 5 stupnjeva srednje temperature kada je moguća vegetacija trave i žitarica, iznosi 210 – 250 dana, a s temperaturom iznad 10 stupnjeva 140 – 180 dana (jedan do dva mjeseca kraće nego u umjerenoj kontinentalnoj klimi). Stoga ne mogu uspijevati kulture s toplim i umjerenim rastom. Količine padalina su velike, maksimum je zimi i u jesen, a minimum ljeti. U Lici može doći do ljetne suše. Snijega ima mnogo i dugo se zadržava na tlu.Prostorni plan uređenja Općine Perušić, Urbanistički institut Hrvatske d.d., Zagreb 2003.
Vlažna snježno-šumska klima sa svježim ljetom (Dfc) zastupljena je samo u najvišim dijelovima općine. Zime imaju obilne snježne padaline. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca je niža od 18°C, a najhladnijeg niža od –3°C. Samo 2 – 4 mjeseca u godini imaju prosječnu temperaturu zraka višu od 10°C.
Općinska naselja Općina Perušić ima 20 naselja:
Bakovac Kosinjski, Bukovac Perušićki, Donji Kosinj, Gornji Kosinj, Kaluđerovac, Klenovac, Konjsko Brdo, Kosa Janjačka, Kvarte, Krš, Lipovo Polje, Malo Polje, Mezinovac, Mlakva, Perušić, Prvan Selo, Rudinka, Studenci, Sveti Marko, Vukelići.
Stanovništvo 270px|minijatura|desno|Park u Perušiću 270px|minijatura|Pećinski park Grabovača Općina Perušić po popisu stanovništva iz 2001. godine imala je oko 3500 stanovnika. Nacionalni sastav: Hrvati 89 %, Srbi 9 %, ostali 2 %. Po popisu iz 2011. godine, Općina je imala 2638 stanovnika, Hrvata: 2380 (90,22 %), a Srba 224 (8,49 %).http://www.likaplus.hr/ls_zupanija/politika/sto_pokazuje_zadnji_popis_stanovnistva/default.aspx Preuzeto 17. listopada 2015.
Perušić (naseljeno mjesto) 2011. – 852 2001. – 957 1991. – (Hrvati – , Srbi – 54, Jugoslaveni – 11, ostali – 17) 1981. – (Hrvati – , Srbi – 53, Jugoslaveni – 51, ostali – 12) 1971. – (Hrvati – , Srbi – 70, Jugoslaveni – 10, ostali – 24)
O strahovitoj depopulaciji ovog kraja govori činjenica da je 1910. godine područje kotara Perušić imalo stanovnika.http://tz-perusic.hr/index.php?content=O_nama Preuzeto 3. kolovoza 2015. Neki od razloga su: Prvi i Drugi svjetski rat, potom iseljavanje stanovništva u razvijenija područja, napadi u Domovinskom ratu, starenje stanovništva te učestale poplave u Kosinjskom polju. Općina Perušić je među najslabije naseljenim općinama u Hrvatskoj.
Izvor CD rom: Naselja i stanovništvo RH od 1857. – 2001. godine, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Uprava minijatura|Područje Općine Perušić (crveno) unutar Ličko-senjske županije.|230px|desno Prostor uprave općine Perušić obuhvaća zapadni dio Ličkog polja.
Grb Općine ima oblik štita, gdje se u plavom polju nalazi zlatni lav koji drži srebrno pero.
Zastava Općine je svijetlo-plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2.
Institucije na području Općine su: Općina Perušić, Turistička zajednica Općine Perušić (u zgradi Općine), Matični ured (u zgradi Općine), Javna ustanova Pečinski park Grabovača i Šumarija Perušić, poštanski uredi u Perušiću i Gornjem Kosinju.
Povijest Počeci U šumi Begovača kod Kosinja nalazi se Pisani kamen, rimski natpis iz 1. st. uklesan na monolitnoj stijeni. To je rimska presuda u sporu ilirskih plemena Ortoplina iz Stinice kod Karlobaga i Parentina iz Kosinja oko pristupa vodi. Na potezu prema Otočcu pronađeni su tragovi iz kamenog doba, dok više nalaza potječe iz brončanog doba. U blizini Kosinja pronađen je ilirski grob s prijelaza iz 8. u 9. st. pr. Kr.http://www.turistplus.hr/hr/peru%C5%A1ic__srce_like_za_moderne_lutalice/22/ Preuzeto 20. listopada 2015.
Lasco de Kosin, u kome stolovahu knezovi kosinjski spominje se ljeta Gospodnjega 1071. u listini kralja hrvatskoga Petra Krešimira IV.http://tz-perusic.hr/index.php?content=Kosinj Preuzeto 23. listopada 2015.
250px|minijatura|desno|Stari grad Perušić Nastanak Perušića kao organiziranog naselja datira iz ranog novog vijeka 16. i 17. stoljeća, kada se taj prostor nalazio na graničnoj crti između Osmanskog Carstva i Europe. Prvi put se Perušić spominje 1487. godine. Osnivaju ga braća Dominik i Gašpar Perušić, iz plemićke obitelji koja dolazi iz Kolunića, župa Pset, teritorija današnjeg Bosanskog Petrovca.Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić -Klaić, 1928, 1-12 Po njihovom prezimenu mjesto dobiva ime, a na uzvisini obitelj gradi obrambenu utvrdu koja u literaturi ima različite nazive- Perušićki stari grad, Gradina, a u narodu najčešće samo Perušićka kula. Kada su Turci pokorili Liku i Krbavu, Perušić, kao dio Ličkog sandžaka, postaje glavno tursko uporište Like. U zidu crkve sv. Vida u Kosinjskom Bakovcu ugrađene su tri vapnenačke pločice s glagoljskim natpisima iz 1517. Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. bilježi da u Perušiću i Kaluđerovcu živi 56 hrvatskih, 33 novo kršćanske (ranije muslimanske), 6 bunjevačkih, 15 vlaških obitelji.http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19
230px|minijatura|lijevo|Misal po zakonu rimskog dvora tiskan u Kosinju.
Za vrijeme Turaka Turcima je u istom razdoblju pripadao i čitav kosinjski kraj. Stalno su naseljavali opustjela područja kako bi utvrdili svoj granični pojas prema Veneciji i Habsburškoj Monarhiji. To je granično područje između triju velikih imperija (Habsburške Monarhije s ostatcima Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Mletačke Republike i Otomanskog Carstva) bilo poprište stalnog ratovanja. Oslobađanje od turske vlasti u Lici je počelo 1685. g. Perušićko područje oslobađa vojska otočke pukovnije, narod pod vodstvom popa Marka Mesića i senjski uskoci.
150px|minijatura|desno|Mađarska poštanska marka sa žigom pošte u Perušiću 14. travnja 1900. godine. Prema povijesnim dokumentima Perušić možemo nazvati i kolijevkom hrvatske pismenosti. Nedugo nakon što je izumljen tiskarski stroj u naselju Kosinj u blizini Perušića tiskan je Misal po zakonu rimskoga dvora ili Kosinjski misal (Katolička crkvena knjiga), jedna od najstarijih tiskanih knjiga u Hrvatskoj i Europi s mnogobrojnim ilustracijama i uresima. Kosinj kao simbol hrvatske kulture ima svoje mjesto i u Gutenbergovom muzeju u Mainzu gdje na karti prvih tiskara ponosno stoji njegovo ime.http://demo.ctk-rijeka.hr/Kosinj/Povijest.htm Preuzeto 24. kolovoza 2015.
Novije doba Šume na području Perušića u 16. stoljeću bile su pod upravom Austrijske državne komore. Razvojačenjem Vojne krajine postaju dio Otočke imovne općine u čijem sastavu je i Šumarija Perušić. Nakon 1945. godine šume postaju općenarodna imovina i njima u ime države upravljaju Okružni narodni odbori. Šumarija Perušić ponovno upravlja šumama od 1957. godine. Sadašnja zgrada Šumarije podignuta je 1970. godine.
Osnovna škola Perušić je osnovana 1773 godine. Školu trenutno pohađa 106 učenika u 8 razrednih odjeljenja.http://os-perusic.skole.hr/skola/povijest Preuzeto 20. listopada 2015.
Poštanski ured je otvoren 1857., a 1874. djevojačka škola. U Perušiću je 1886. godine osnovan „Odbor za uređenje Samogradske pećine“ te se smatra prvim speleološkim društvom u Hrvatskoj.
minijatura|lijevo|Prva fotografija špilje u Hrvatskoj, špilja Samograd 1897. Dana, 5. kolovoza 1889. god. špilja Samograd je prvi put osvijetljena. Odbor je na svečan način otvorio Samograd za posjetitelje i o tom događaju pisao je list Obzor. To je ujedno i prva novinska vijest u Hrvatskoj o otvorenju neke špilje za posjetitelje. Putevi i stube kroz Samograd spominju se još 1889. god., a temeljito su uređeni 1903. god. kada je, prema zapisanim povijesnim podacima, u Liku trebao doći ban Khuen-Héderváry.http://pp-grabovaca.hr/spilje-parka/samograd/ Preuzeto 20. listopada 2015.
Godine 1920. izrađena je željeznička postaja Perušić na Ličkoj prugi, kada je otvorena i dionica pruge Vrhovine – Gospić u dužini 47,38 kilometara, 23. ožujka 1920. godine.
Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, prije i neposredno poslije njega, bilo je mnogo stradanja. Prema Zborniku Hrvatske žrtve s područja bivše Općine Gospić za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, II. svjetskog rata i Druge Jugoslavije, s područja Perušića evidentirano je 792 stradalih ljudi, a s područja Kosinja 363 žrtava. Od bombardiranja zrakoplovima stradalo je četvero ljudi u Kosinju, a osamnaest u Perušiću. Uračunate su žrtve stradale od savezničkih i partizanskih zrakoplova.Ranko Šimić, “Hrvatske žrtve”, Gospićki spomen zbornik, Gospić 1995.
Godine 1970. kod sela Kruščica (koje je tada potopljeno) izgrađena je Hidroelektrana Sklope, a nedaleko od ponora u Rudinki probijen je kroz brdo – tunel koji vodu što je propušta brana dalje provodi do Brloškog jezera i do Hidroelektrane Senj. Poplave u Kosinju traju stoljećima, još od naseljavanja prvih hrvatskih plemena koncem 8. stoljeća koja su u pitomoj dolini našli svoj novi dom. Vode im je često bilo na pretek, jer se vodostaj rijeke Like za jesenskih kiša i proljetnog topljenja snijega dizao i nosio sve pred sobom. Zato su se kuće uvijek gradile na brdašcima.http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1586/Kosinj-umire-i-bez-poplava Preuzeto 21. listopada 2015. Posljednje velike poplave, koje su vrlo česte bile su početkom 2010. i 2013., kada je gotovo potpuno paraliziran taj kraj i oko stanovnika danima bili odsječeni od vanjskoga svijeta. Po nekim se selima, među njima i Gornjim Kosinjom, moglo kretati samo čamcima.http://arhiva.portalnovosti.com/2013/02/vodeni-zig-na-kosinju/ Preuzeto 21. listopada 2015.
U vrijeme velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku, Perušić se našao u blizini crte bojišnice. Vojarna JNA u Perušiću osvojena je 14. rujna 1991., kao prva osvojena vojarna u samostalnoj Hrvatskoj oružanom borbom.