mini|desno|Pokrajine Kraljevine SHS 1918. – 1922.
Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji bila je skup mjera kojima su vlasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno od 1929. Kraljevine Jugoslavije, nastojale urediti zemljišne odnose i preraspodijeliti dio poljoprivrednog zemljišta. Reforma je započela 1919. i provodila se tijekom gotovo cijeloga međuratnog razdoblja.
Zemljišni odnosi znatno su se razlikovali među pojedinim dijelovima nove države. U nekim krajevima postojali su veliki zemljišni posjedi, dok su u drugima brojni seljaci obrađivali zemlju u vlasništvu drugih i za to imali različite obveze prema vlasnicima. U užoj Srbiji prevladavala su mala seljačka gospodarstva, pa je reforma u različitim dijelovima države imala različite oblike.
Početak i pravni okvir
Regent Aleksandar Karađorđević u proglasu od 6. siječnja 1919. najavio je provođenje agrarne reforme i promjene postojećih zemljišnih odnosa.
Prethodne odredbe iz 1919.
Vlada je 25. veljače 1919. donijela Prethodne odredbe za pripremu agrarne reforme, prvi opći pravni akt kojim su utvrđena osnovna načela reforme.
Prethodnim odredbama predviđeno je ukidanje odnosa u kojima su seljaci obrađivali zemlju u vlasništvu drugih i za to vlasnicima davali dio uroda, novac ili imali druge obveze (kmetski, čifčijski i kolonatski odnosi), kao i oduzimanje dijelova velikih zemljišnih posjeda.
Tijekom 1920-ih pojedina pitanja reforme uređivana su nizom dodatnih propisa, pa je njezina provedba dugo imala privremeni karakter.
Zakon iz 1931.
Nova faza započela je donošenjem Zakona o likvidaciji agrarne reforme na velikim posjedima 19. lipnja 1931. godine. Njime se pristupilo konačnijem uređivanju vlasništva nad zemljom obuhvaćenom reformom. Zakon je izmijenjen i dopunjen 1931. i 1933. godine.
Ciljevi reforme i kolonizacija
Agrarna reforma trebala je omogućiti većem broju seljaka pristup zemlji, ukinuti stare oblike ovisnosti seljaka o zemljoposjednicima i smanjiti velike zemljišne posjede. Kao poželjan oblik vlasništva isticalo se manje seljačko gospodarstvo na kojem zemlju obrađuje sam vlasnik.
S reformom je bila povezana i kolonizacija, odnosno naseljavanje ljudi na zemlji dodijeljenoj u sklopu reforme. Među kolonistima bili su ratni dobrovoljci, seljaci bez dovoljno zemlje i druge skupine kojima je država dodjeljivala zemljište.
U pojedinim nacionalno mješovitim i pograničnim područjima kolonizacija je imala i politički cilj jačanja stanovništva koje su vlasti smatrale nacionalno poželjnim.
Regionalna provedba
Slovenija
U Sloveniji agrarna reforma bila je usmjerena ponajprije na velike zemljišne posjede. Dio njihove zemlje izdvojen je za seljake s malo ili bez vlastite zemlje, a provedba reforme nastavila se tijekom 1920-ih i 1930-ih godina.
Hrvatska
Na području nekadašnje Hrvatske i Slavonije reforma je zahvatila velike zemljišne posjede, osobito u Slavoniji. Dio njihove zemlje oduzet je i dodijeljen seljacima bez zemlje ili s premalo zemlje te drugim korisnicima predviđenima propisima.
Dalmacija
U Dalmaciji reforma je bila usmjerena ponajprije na rješavanje kolonatskih i sličnih odnosa, u kojima su seljaci obrađivali zemlju u vlasništvu drugih osoba. Rješavanje tih odnosa trajalo je tijekom većeg dijela međuratnog razdoblja.
Propisima početkom 1930-ih mnogi su obrađivači postali vlasnici zemlje koju su obrađivali, dok je dotadašnjim vlasnicima bila predviđena naknada.
Vojvodina
U Vojvodini je reforma zahvatila brojne velike zemljišne posjede. Dio zemlje dodijeljen je seljacima bez dovoljno vlastite zemlje, ratnim dobrovoljcima i drugim korisnicima.
Srbija
U užoj Srbiji agrarna reforma imala je vrlo malen učinak jer ondje nije bilo velikih zemljišnih posjeda usporedivih s onima u sjevernim dijelovima države.
Bosna i Hercegovina
U Bosni i Hercegovini agrarna reforma bila je ponajprije usmjerena na ukidanje kmetskih odnosa. Seljaci koji su obrađivali zemlju postupno su postajali njezini vlasnici, dok je za dotadašnje zemljoposjednike bila predviđena naknada. Važni propisi doneseni su 1921. godine, ali rješavanje zemljišnih odnosa nastavilo se i poslije, osobito u vezi s beglučkim zemljištem.
Crna Gora
U Crnoj Gori reforma je imala ograničeniji doseg. Obradive zemlje bilo je malo, a zajedničko vlasništvo bilo je rašireno osobito na pašnjacima, pa nije postojao velik fond zemljišta za preraspodjelu kao u područjima s velikim posjedima.
Kosovo i Makedonija
Na Kosovu i na području današnje Sjeverne Makedonije reforma je obuhvatila zemljišne odnose naslijeđene iz osmanskog razdoblja. Dio zemlje dodijeljen je dotadašnjim obrađivačima, a dio je korišten za naseljavanje kolonista iz drugih krajeva države.
Rezultati i posljedice
Agrarnom reformom ukinuti su ili izmijenjeni različiti stari zemljišni odnosi, a dio velikih posjeda podijeljen je novim vlasnicima. Reforma je tako znatnom broju seljaka omogućila pristup zemlji, ali nije riješila sve probleme poljoprivrede i sela.
Mnoga gospodarstva ostala su vrlo mala, a agrarna prenapučenost i zaduženost seljaštva ostale su važan problem do Drugoga svjetskog rata.
Vidi također
Kraljevina SHS Kraljevina Jugoslavija
Izvori
Kategorija:Povijest prve Jugoslavije Kategorija:Poljoprivreda u Jugoslaviji