Juraj Lončarević (Srijemska Mitrovica, 3. ožujka 1930. – Zagreb, 1998.) je bio hrvatski kritičar, esejist, putopisac, povjesničar i istraživač hrvatske narodne baštine.Vladimir Lončarević, Juraj Lončarić - "Široka narodna duša", Glas Koncila, rubrika "katolički oblikovatelji kulture", objavljeno 3. travnja 2016., broj 15 (2016.), str. 21 Po struci je bio srednjoškolski profesor, a radio je i u pedagoškim i odgojiteljskim ustanovama.
Životopis
Rodio se 1930. u Srijemskoj Mitrovici. U rodnom gradu je završio osnovnu školu, a u istom gradu je pohađao realnu gimnaziju. Nakon 5. razreda je bio isključen iz svih škola u Kraljevini Jugoslaviji za sva vremena, jer je pripadao tajnoj mladeškoj proturežimskoj organizaciji. Ipak, potajno je 6. razred završio u Zagrebu, a nakon što je bio amnestiran, preostale razrede je završio u Zagrebu neskriveno, normalnim putem. Studirao je hrvatski jezik i književnost s ruskim jezikom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlio se u đakovačkoj gimnaziji 1954., a potom je 1955./56. radio u Subotici u ijekavskim odjelima Ekonomske škole. Ti ijekavski odjeli su zapravo bili hrvatski odjeli, a ta školska godina je bila posljednja u kojoj se takav program održavao. Nakon toga se vraća u Zagreb gdje godinu dana radi kao knjižničar u JAZU, a nakon povratka iz vojske je radio u Omladinskom muškom prihvatilištu te kasnije u posebnim pedagoškim ustanovama, a od 1969. do 1972. je radio u Centru za dopisno obrazovanje. Od 1969. je članom Društva hrvatskih književnika.
1970-ih je, kao dio progona proljećara, bio u Subotici osuđen na zatvorsku kaznu, kao i drugi ugledni Hrvati iz Bačke i Srijema kao što su Ante Sekulić, Matija Poljaković, Grgo Bačlija i Jakov Kopilović.Hrvatska riječ, "Posljedice nećemo nikad ukloniti", objavljeno 13. ožujka 2009. Robijao je od 1972. do 1973., a do 1975. nije mogao naći posao. Posao je uspio naći u zagrebačkom Zavodu za kulturu, a dobio ga je ponajviše zahvaljujući tadašnjoj direktorici prof. Lili Antonijević, koja je, prema Lončarevićevom svjedočenju, "imala hrabrosti uposliti ga unatoč kampanji koju su vlasti tada već proti njoj počele". U Zavodu je radio kao profesor do 1990., kada se privremeno umirovio.
Tematski se najviše bavio Hrvatima s istoka Hrvatske i susjednih panonskih područja izvan Hrvatske (Srijemu, Mađarskoj).
1980-ih je istraživao Hrvate u okolici Körmenda (sela Hrastinu i Hrvatsku Nadalju)Sanja Vulić Najjugozapadniji hrvatski govori u Mađarskoj
Idejni je začetnik utemeljenja Društva pisaca "August Šenoa" u Zagrebu (današnja istoimena Udruga umjetnika), kasnije utemeljenog 23. siječnja 1989.
Djela Leksikon srijemskih pisaca (zajedno s Branom Crlenjakom, Dubravkom Horvatićem i Matom Borovićem) Moja Mitrovica : prilog hrvatstvu Srijema , 1997. Hrvatske vojne postrojbe u Srijemu tijekom drugog svjetskog rata , 1996. Srijemska kalvarija Hrvata (zajedno sa Zlatom Gvozdić-Filjak), 1995. Baranja : vjekovna hrvatska pokrajina , 1994. Hrvati u Mađarskoj i Trianonski ugovor , 1993. Majka Božja Kamenita , 1993. Slučaj publicista, urednika listova, književnika i znanstvenika Tiasa Mortigjije (1912. – 1947.), 1993. Slučaj Tome Jančikovića (1899-1951.), 1992. Hrvati u Srijemu , 1990. Pravi Merz nadohvat ruke (zajedno s Vitom Ciprišem), 1988. Unatoč svemu ostati vedar, 1984. Kutjevo : mala monografija Župe Kutjevo i okolice , 1981. Hrvatski književnik iz "Bajskog trokuta" – Ante Karagić, 1980.Dnevnik odgojitelja , 1971.Kulturne ustanove i kulturna tradicija Hrvata u Mađarskoj, 1971.Knjiga za koju bi bilo bolje da je nema : Alba Kuntić, "Počeci borbe za preporod bačkih Bunjevaca" , 1970.Kultura Hrvata u Mitrovici – Šokački i bunjevački književni portreti , 1969.Dr. Josip Andrić : 1894-1967 , 1969.Našem jubilarcu Jakovu Kopiloviću, 1968.Srijem u hrvatskoj književnosti, 1967.
Bio je urednikom izdanja:Bistrička spomenica u slici i riječi , 1995.Ivan Đudajek : život i slikarsko djelo , 1995.Hrvatska Kostajnica i Zrin : stradanja hrvatskoga naroda u Pounju i razaranje njegove kulturno povijesne baštine , 1992.Marija Bistrica : hodočasnički i župni vodič , 1987.
Uređivao je Zrin, časopis za povijesna, kulturna i gospodarska pitanja Hrvatskog Pounja.Institut za etnologiju i folkloristiku Dr. sc. Tvrtko Zebec
Velik broj svojih radova je objavio u franjevačkoj reviji Veritas, hrvatskoj književnoj reviji Marulić i Glasu Koncila, ali i u Crkvi u svijetu, Subotičkoj Danici, Kolu, gradišćanskim Hrvatskim novinama, Blagovijesti, Veritasu, Večernjem listu i Obnovljenom životu.
Izvori
Juraj Lončarević: Hrvati u Mađarskoj i Trianonski ugovor'', Školske novine, Zagreb, 1993.,
Vanjske poveznice Hrvatska matica iseljenika Predstavljanje knjige Đure Vidmarovića: "Bio-bibliografija" Juraj Lončarević Kolo Kulturni (neo)monumentalizam Radio Subotica S predstavljanja V. sveska Leksikona podunavskih Hrvata, 12. studenog 2006.
Kategorija:Hrvatski povjesničari Kategorija:Hrvatski esejisti iz Vojvodine Kategorija:Hrvatski putopisci iz Vojvodine Kategorija:Hrvatsko proljeće Kategorija:Životopisi, Srijemska Mitrovica