Tetrijebi () su rod šumskih ptica iz reda kokoški (Galliformes) koji obuhvaća četiri vrste. Znanstvena zajednica nije jedinstvena o statusu porodice, pa se tako u starijim sistematikama svrstava u porodicu Tetraonidae, dok ju danas veći dio zajednice smatra potporodicom (Tetraoninae) porodice fazanki, Phasianidae.
Tetrijebi uglavnom naseljavaju vrhove planina. Ženke tetrijeba imaju perje crvenkastostosive boje s crnim prugama, dok su mužjaci različito obojeni i imaju znatno bogatije perje. Nastanjuju najčešće mirnija staništa, a hrane se pupoljcima, sjemenkama, šumskim voćem, različitim vrstama kukaca i sl.
Sezona parenja ovih ptica obuhvaća period od sredine ožujka do kraja svibnja. Mužjaci vode borbu za ženke i nastoje skupiti što veće jato ženki. Nakon parenja jedinke se razilaze. Ženka snese 4-12 jaja i na njima leži 28 dana.
Prirodni neprijatelji tetrijeba su lisica, sove, divlja mačka i dr.
Vrste Rod sadrži dvije postojeće vrste:
Fosilni zapis ovog roda:
† Tetrao conjugens Mourer-Chauvire, 1993 (rani pliocen središnje Europe) † Tetrao rhodopensis Bojev, 1998 (rani pliocen, Dorkova, Bugarska) † Tetrao partium Kretzoi, 1962 (rani pliocen - rani pleistocen jugoistočne Europe) † Tetrao macropus Jánossy, 1976 (kasni pliocen - rani pleistocen Mađarske) † Tetrao praeurogallus Jánossy, 1969 (rani - srednji pleistocen istočne Europe)
Izvori
Kategorija:Rodovi tetrijeba