Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana. Pripada zadarskoj otočnoj skupini sjevernodalmatinskih otoka i ima 124 km2 (dug je 43 km, a širok do 4,6 km) te 2873 stanovnika. Površinom od 113,3 km2 i ukupnom duljinom od 44,5 km Dugi otok čini vanjski niz otoka zadarskog arhipelaga, zajedno s otocima Molatom, Istom, Škardom i Premudom. Na otoku se nalazi jedanaest naselja, od čega su Sali, Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove i Božava smješteni na sjeveroistočnoj strani, dok se Soline, Verunić i Veli Rat nalaze na sjeverozapadnoj obali, u duboko uvučenim zaljevima Solišćica i Velarska vala.

Stanovništvo Povijest kretanja stanovništva + Kretanje broja stanovnika na Dugom otoku od 1608. do 1840. po naseljimaUtjecaj litoralizacije na demografski razvoj Dugog otoka Naselje 1608. 1759. 1818. 1840. Božava 83 122 186 139 Brbinj 129 256 284 210 Dragove 71 186 195 211 Luka 212 182 173 159 Sali 455 437 490 506 Savar 124 135 195 161 Soline 0podaci su sadržani u naselju Veli Rat 117 150 149 Veli Rat 105Sadrži podatke za naselje Soline 161 171 189 Zaglav 46 98 101 0Nema podataka Žman 338 284 212 180 UKUPNO 1563 1978 2146 2023

+ Kretanje broja stanovnika na Dugom otoku od 1857. do 1948. godine po naseljima Naselje 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. Promjena 1948./1857. u % Božava 180 0U 1869. podaci su sadržani u naselju Dragove 195 239 277 261 335 248 260 44,4 Brbinj 202 233 230 238 309 333 328 327 328 62,4 Dragove 219 500U 1869. sadržani su podaci za naselja Božava i Zverinac 221 285 352 323 392 333 381 73,8 Luka 162 181 212 257 365 384 406 350 375 131,5 Sali 449 644U 1869. sadržani su podaci za naselje Zaglav 586 713 830 880 1117 1097 1230 173,9 Savar 151 167 178 177 202 242 284 298 286 89,4 Soline 225 0U 1869. sadržani su podaci za naselje Veli Rat 249 297 304 329 329 329 384 70,7 Veli RatSadrži podatke za Verunić 1857., 1869. i 1921. godine 263 533 230 320 315 337 452 300 286 - Zaglav 112 0U 1869. sadržani su podaci za naselje Sali 142 177 222 222 286 254 408 264,3 Žman 210 276 308 412 493 499 653 572 633 201,4 UKUPNO 2173 2534 2628 3164 3730 3858 4582 4211 4670 114,9 Bazni indeks 100,0 116,6 120,9 145,6 171,6 177,5 210,9 193,8 214,9 -

Zemljopisna obilježja Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok, u nizu u kojem je sjevernije otok Molat, a južnije Kornat. Između niza vapnenačkih bila, u kojima je najviši vrh Vela straža (338 m), prostiru se krška polja Velo jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Sridnje polje i dr.; mnogobrojne su spilje (Strašna peć, Kozja peć, Veli badanj, Crvene rupe i Pećina). Južni je dio otoka kamenjar, srednji i zapadni obrastao je šikarom, a mjestimice ima i šume. Uz obalu su mnogobrojni otočići (Golac, Bršćak, Magarčić, Mali i Veliki Planatak, Utra, Mrtovnjak, Luški, Krknata, Lagnići, Mežanj, Katina i dr.). Zapadna obala je vrlo strma, dok su ostale obale položite s nizom uvala, među kojima se pješčanim žalima ističu Solišćica, Pantera i Telašćica. Od većih otoka u blizini su Ist, Olib, Iž, Pašman i Ugljan. U Telašćici se nalazi šest otočića i hridi: Korotan, Galijola, Gozdenjak, Farfarikulac, Gornji Školj i Donji Školj. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo, ribarstvo, pčelarstvo i turizam.

Naselja Na otoku se nalaze sljedeća mjesta: Sali (ujedno i najveće mjesto na otoku), Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove, Soline, Božava, Veli Rat i Verunić (Verona).

Prometna povezanost Dugi otok ima nekoliko domaćih dnevnih trajektnih i brodskih veza sa Zadrom. Veće luke su trajektna u Brbinju i Zaglavu, te Sali i Božava. Sva naselja povezana su otočnom cestom kojom prometuje i lokalna autobusna linija.

Znamenitosti Otok ima mnogo prirodnih ljepota,a posebno se ističe Park prirode Telašćica na južnom djelu otoka, velo i malo jezero kod Žmana, uvala Solinšćica i uvala Sakarun. Ima dosta povijesnih ostataka (uključujući i prapovijesne). Na otoku se nalaze 3 jezera (dva periodička slatka i stalno slano u Telašćici). U blizini otoka se nalazi mnogo manjih otočića i hridi. U neposrednoj je blizini i Nacionalni park Kornati.

Znamenitosti otoka su i svjetionik Veli rat kod Velog Rata i crkvica Sv. Pelegrina u Savru, te manifestacija Tovareća mužika u Salima.

U novije vrijeme pokušava se oživjeti zanimanje za spilju Strašna peć koja se nalazi kraj mjesta Savar na nadmorskoj visini od 70 m.

Na grebenu na jugozapadnoj strani Dugog otoka, ka otvorenom moru, nasukao se talijanski teretni brod Michele 1980. pod nerazjašnjenim okolnostima, ljeti kad je bila nevera. Misli se da je vlasnik to napravio radi izvlačenja novca od osiguranja. 15-ak godina poslije brod je široj javnosti postao poznat kao mjesto snimanja spota za Gibonnijevu skladbu Ej, vapore. Dugo je godina nadgrađe broda bilo iznad morske razine, no danas se vidi tek mali dio. Na toj je lokaciji dosta morskih struja te je velika bioraznolikost u moru. Planira se zaštititi greben.Kristina Tartaro/More/I.Z./HRT : Nove tajne podvodnih grebena u Jadranu HRT. 27. rujna 2020.. Pristupljeno 30. rujna 2020.

Povijest Brojni su tragovi prapovijesti među kojima se ističu kamena industrija s veloratskog područja s kraja paleolitika te osobito spilja Vlakno u središnjem dijelu otoka. Dosadašnja istraživanja su u Vlaknu utvrdila kulturni sloj star 20 tisuća godina, a među inim nalazima i očuvani ljudski kostur, jedini takav nalaz na čitavom jadranskom prostoru. Dugi otok spominje Konstantin Porfirogenet sredinom 10. stoljeća pod imenom Pizuh (sačuvan u nazivu položaja Čuh uz zaljev Telašćicu). U 10. – 11. stoljeću otok se u ispravama naziva Insula Tilagus (naziv sačuvan u imenu zaljeva Telašćice). Ime Veli otok zabilježeno je prvi put glagoljicom 1460. Na istaknutim vrhovima po otoku nalaze se ostaci ilirskih utvrđenih naselja i kameni grobni humci. Na prevlaci Mala proversa bio je prostran rimski ladanjski dvorac (villa rustica), dijelom istražen i konzerviran. Iz starohrvatskog razdoblja sačuvale su se u cijelosti ili djelomično, crkvice, suhozidne kućice i grobovi. Ladanjskim kućama na Dugom otoku bavila se Marija Stagličić.Sofija Sorić: Utvrđeni ljetnikovac obitelji de Soppe na Bapcu, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 47

Izvori

Vanjske poveznice

Dugi otok Sali - Dugi otok, stranice o mjestu Sali i Dugom otoku. Luka online , Luka online. Dugi otok foto , Dugi otok fotografije.

Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci Kategorija:Zadarska županija