Benediktinski red je najstariji crkveni (monaški) red na Zapadu. Utemeljio ga je Sveti Benedikt iz Nursije (480. – 543.) oko 529. godine u Montecassinu pod geslom Moli i radi (). Sveci, blaženici i sluge božje iz njihovih redova: sv. Benedikt, sv. Skolastika, Sveti Ivan Trogirski.

Benediktinci nisu pridonijeli samo vjeri, nego i ekonomiji i obrazovanju. Otvorili su puno učilišta. Ponekad se razdoblje od 6. – 16. stoljeća zove i "benediktinska stoljeća".

Godine 2020. red je u svijetu brojio 6802 redovnika, od kojih su 3419 bili svećenici.

Benediktinci u Hrvatskoj

Već po doseljenju Hrvata u novu domovinu oni dolaze u dodir s benediktincima. Benediktinac opat Martin dolazi u naše krajeve da tu skuplja moći kršćanskih mučenika. Ubrzo nakon njega dolaze i drugi benediktinci i na ovim prostorima počinju osnivati svoje samostane, kako u primorskom tako i u kontinentalnom dijelu današnje Hrvatske. Kao ljudi pismenosti i kulture uživali su ovi monasi i njihovi samostani velik ugled kod hrvatskih knezova i kraljeva. I tijekom cijele naše povijesti oni su odigrali vrlo važnu ulogu u odgajanju naroda na vjerskom i kulturnom polju (poznata "Bašćanska ploča" iz samostana sv. Lucije kod Baške na Krku). No zbog raznih razloga mnogi su njihovi samostani s vremenom bili napušteni, a konačni udarac zadala im je Napoleonova okupacija hrvatskih krajeva kada su svi samostani zatvoreni, a benediktinci protjerani. Danas je jedini aktivni samostan u Hrvatskoj Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na otoku Pašmanu.

Benediktinke u Hrvatskoj

Samostani sestara benediktinki nalaze se u sljedećim otocima i gradovima: Krk, Cres, Rab, Pag, Zadar, Trogir, Šibenik, Hvar.

U Hrvata se benediktinci javljaju i u Bačkoj na području Subotičke biskupije. Postojale su opatije kod Monoštora, Gornjeg i Donjeg Adorjana, Martonoša, Derži (vjeruje se da je to kod Bača) i Senti.Stjepan Beretić, Zvonik br. 134/2005. Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke, pristupljeno 29. siječnja 2016.

Samostani

Danas u Hrvatskoj postoji samo jedan samostan benediktinaca - Samostan sv. Kuzme i Damjana ili Ćokovac na otoku Pašmanu, blizu mjesta Tkona. Dubrovačka biskupija u novije vrijeme želi obnoviti benediktinski monaški život u drevnom samostanu Sv. Marije na otočiću Velikog jezera na Mljetu.

U Mađarskoj je poznat samostan u Pannonhalmi, kojeg se na latinskom zvalo "Sveta gora Mađarske".

Nekada su u Hrvatskoj bili i samostani u Osoru (sv. Petra), Splitu (sv. Marije) i na otočiću Košljunu (Navještenja Marijina) u Puntarskoj dragi. Jedan od prvih samostana bio je benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani, kojeg je vjerojatno osnovao kralj Zvonimir u 11. stoljeću. Prilikom svoje krunidbe, Zvonimir ga daruje papi Grguru VII. Prema narodnoj predaji, vranske benediktince pomorila je kuga te je papa samostan u 12. stoljeću darovao templarima.

Benediktinci su u Hrvatskoj bili nazočni i na najizoliranijim mjestima. Tako se benediktinski samostan nalazio na južnom vrhu otoka Svetca.

Vidi još

Sveti Benedikt iz Nursije Medaljon sv. Benedikta Sveta Skolastika Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu

Poznati benediktinci

Sveci i blaženici

sv. Bonifacije (680. – 755.) sv. Willibrord (658. – 739.), biskup sv. Rupert Salzburški (660. – 710.) Papa Gregur VII. (1020. – 1085., vladao: 1073. – 1085.) Papa Viktor III. (1026. – 1087., vladao: 1086. – 1087.) Papa Celestin V. (1215. – 1296., vladao: 1294.) Papa Urban V. (1310. – 1370., vladao: 1362. – 1370.) Papa Pio VII. (1742. – 1823, vladao: 1800. – 1823.); Sluga Božji

Pape

Papa Silvestar II. (946. – 1003, vladao: 999. – 1003.) Papa Paškal II. (umro 1118., vladao: 1099. – 1118.) Papa Gelazije II. (umro 1119., vladao: 1118. – 1119.) Papa Klement VI. (1291 – 1352., vladao: 1342. – 1352.) Papa Grgur XVI. (1765 – 1846., vladao: 1831. – 1846.)

Izvori

Vanjske poveznice

Benediktinska zajednica samostana Ćokovac Confoederatio Benedictina Ordinis Sancti Benedicti Konfederacija Benediktinskog reda