Augustinci, službeno Red braće svetog Augustina (lat. Ordo Fratrum Sancti Augustini, skr. O.S.A.; do 1968. poznati kao Ordo eremitarum sancti Augustini ili O.E.S.A. tj. „Red eremita sv. Augustina”), prosjački katolički crkveni redKrpina, Zdravka. 2015. Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, str. 17., koji je nastao u ožujku 1244. godine, ujedinjenjem više pustinjačkih skupina.
Prema podatcima iz 2022., Red je brojio 2457 pripadnika (od čega 1804 svećenika) u 421 kući.
Trenutni papa Lav XIV. je augustinac.
Povijest Papa Inocent IV. ujedinio je 16. prosinca 1243., na njihov zahtjev, godine pustinjačke grupe s područja današnje Toskane i dijela Lacija, Lucce i Siene dvijema bulama. Bulom Praesentium vobis odredio je način izvršenja ujedinjenja, dok je bulom Incumbit nobis osnovao novi Red. Žive i djeluju prema pravilima sv. Augustina.
Augustinci osobito štuju sv. Pavla Pustinjaka kao začetnika cenobitskih grupa i pustinjaštva, ali i sv. Vilima († 1157.). Red je imao 180 samostana u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Portugalu, Engleskoj i Češkoj.
U Hrvatskoj i među Hrvatima Na području Hrvatske bili su nazočni u samostanima na otoku HvaruDržavni arhiv Lelja Dobronić: Augustinci na otoku Hvaru: u Sućurju,Augustinski samostan u Sućurju Hvaru, u špilji iznad Sv. Nedilje i Jelsi, otoku Braču,Collectio Felbar Augustin Lubin: Karta augustinskih samostana na otocima Hvaru i Braču, Congregatio Dalmatiae Ordinis Eremitarum Sancti Augustini, Augustin Lubin, poslije 1600. u Dubici, Gariću, Križevcima, Sinju i Makarskoj, a imaju samostane i u Rijeci (1315.), Iloku (1438.) i Vaški (15. st.) i Senju (15. st.). U Ameriku su prvi augustinci dospjeli 1533. godine.Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.
U Hrvata se augustinci javljaju i u Bačkoj na području Subotičke biskupije. Postojale su opatije Derži (Drža, Derša), u okolici Bača.Zvonik br. 134/2005. Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke Današnju grkokatoličku katedralu Presvetog Trojstva u Križevcima prvo su koristili augustinci.
Znanost Neki augustinci istaknuli su se i kao znanstvenici u različitim poljima, među njima:Kassebaum, Andrew. In honor of Pope Leo XIV: 5 Augustinian scientists you should know magiscenter.com, objavljeno 21. svibnja 2025. Manuel María Blanco Ramos (1779.–1845.), prirodoslovac Antonio Llanos (1806.–1881.), prirodoslovac Gregor Mendel (1822.–1884.), genetičar Ángel Rodríguez Prada (1859.–1935.), astronom Edward Felix Jenkins (1906.–1991.), astronom
Izvori
Vanjske poveznice
Augustinci Hrvatska enciklopedija (LZMK) Augustinci Proleksis enciklopedija