Ratimir Kalmeta (Obrovac, 22. lipnja 1916. − Rijeka, 24. kolovoza 2005.), hrvatski zemljopisac, pedagog, izumitelj, publicist i jezikoslovac.
Životopis Djetinjstvo i školovanje Ratimir je Kalmeta rođen 22. lipnja 1916. godine u Obrovcu,Nosić, Milan (2006.), str. 7. mjestu u zadarskom zaleđu. Otac Petar bio je rodom iz Arbanasa kod Zadra (danas dijelom tog grada), a majka Katica (r. Knez) iz okolice Knina. S obzirom na to da mu je otac radio kao financijski inspektor diljem Jugoslavije, mladi je Ratimir pohađao škole u četiri različita grada. Pučko školovanje započeo je u Splitu, a gimnazijsko obrazovanje u Pljevljima. Godine 1928. otac mu umire u sarajevskoj bolnici pa se zajedno s obitelji seli kod strica u Šibenik i ondje nastavlja gimnaziju, a potom se zbog bratova upisa na studij ponovo sele u Zagreb gdje je maturirao 1941. godine. Vojni rok odslužio je dvije godine ranije u Boki. Za vrijeme školovanja igrao je nogomet u amaterskom klubu „Jelačić” iz Trešnjevke, a u slobodno vrijeme također je svirao violinu i crtao karikature.
Tijekom Drugoga svjetskog rata zaposlio se je u Ministarstvu prometa što mu je omogućilo financiranje redovitoga studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je slušao zemljopis (geografiju), narodoznanstvo s narodopisom (etnologiju s etnografijom), te hrvatsku povijest (historiografiju). Diplomirao je sve tri antropogeografske navedene discipline 9. ožujka 1946. godine, s time da je geografija već sljedeće akademske godine prebačena u program novoutemeljenog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF).
Profesorska karijera Karijeru profesora Kalmeta započinje 1947. godine u gimnaziji u Novoj Gradiški, no koncem iste godine na poziv Josipa Roglića vraća se u Zagreb gdje radi kao asistent na Odjelu za geografiju PMF-a.Nosić, Milan (2006.), str. 8. Nakon tri godine odustaje od sveučilišne karijere i zapošljava se kao profesor na IX. zagrebačkoj gimnaziji, a potom 1951. godine prelazi na Višu pedagošku školu (danas Učiteljski fakultet) gdje predaje zemljopis punih deset godina. Godine 1961. temeljem javnog natječaja izabran je u nastavno zvanje višega predavača na novoutemeljenom Ekonomskom fakultetu u Rijeci gdje priprema doktorat na temu Rijeka – prometna funkcija. Obranio ga je 1965. godine u Beogradu, nakon čega radi u Rijeci kao izvanredni profesor za nastavne predmete ekonomske i turističke geografije. Dugo vremena bio je i vanjskim suradnikom riječkog Ekonomskog instituta, a obavljao je i dužnost savjetnika Ekonomskog fakulteta.
Patenti Svestranost Ratimira Kalmete očituje se i na primjeru dvaju izuma koje je pokušao patentirati u Beogradu.Vidi:• Nosić, Milan (2006.), str. 9.• Ham, Sanda (2005.), str. 200. Radi se o dva pomagala za nastavu zemljopisa kojima se učenicima predočavaju rotacija Zemlje i Mjesečeve mijene. Zahjev za priznavanje autorstva predao je još 1957. godine, a dobio ih je tek četiri odnosno šest godina kasnije. S obzirom na to da je za punu registraciju zatražena taksa od prilično visokih 6000 dinara, Kalmeta je odustao od izdavanja konačne patentne isprave.
Prisilno umirovljenje Godine 1972. Ratimir Kalmeta prisilno je umirovljen u 56. godini života što se tumači represijom vlasti odnosno atmosferom koja je vladala nakon Hrvatskog proljeća. Njegovo domoljublje i privrženost hrvatskom identitetu očituju se od najranije mladosti kada je igrao za nacionalistički klub „Jelačić” do akademske karijere i kasne starosti u kojoj se zalagao za hrvatski jezik odnosno tradicionalno nazivlje.Nosić, Milan (2006.), str. 11. Do 1970. godine Kalmetino zalaganje za korištenje hrvatskih naziva nije bilo sporno, primjerice srpski urednici velikog „Geografskog atlasa” prihvatili su sve njegove korekture za latinično izdanje i izrazili su mu čast na naslovnici nazvavši ga „stručnim suradnikom i korektorom za hrvatsko jezično područje”.Nosić, Milan (2006.), str. 12. Međutim, nakon 1972. godine i njegovog umirovljenja, u izdanjima na kojima je surađivao primjetno je sasvim drugačije raspoloženje. Primjerice, iz dvosveščane dječje enciklopedije „Svijet oko nas” u izdanju iz 1974. godine izbačeni su svi članci koje je sastavio Kalmeta, i to na izravan zahtjev tadašnjega ministra za kulturu SR Hrvatske dr. Stipe Šuvara. Njega se također smatra odgovornim i za progon Kalmete sa Sveučilišta u Rijeci, a neposredno kasnije zbog opasnosti od režimskog uhićenja morao je nakratko boraviti i u inozemstvu.
Jezikoslovno djelovanje Umirovljeničke godine Kalmeta provodi u Rijeci gdje nastavlja sa znanstvenim istraživanjima, a bogato pedagoško iskustvo potaklo ga je da se posebno posveti jezikoslovlju odnosno tradicionalnom hrvatskom zemljopisnom nazivlju za koje se zalagao još tijekom postojanja SFR Jugoslavije. Ustrajno se borio protiv prihvaćanja srbizama u hrvatskome jeziku kao što su Evropa, padavine, kriva, ravan, pribrežni, ivični, gustina, erozioni, domaćinstvo, moreplovac, itd.Magaš, Damir (2010.), str. 391. Težio je i odgovarajućoj primjeni pojmova kao što su vrh i vrhunac, uzvisina i uzvišenje, tijek i tok, okolica i okoliš, gora i planina, slijev i porječje, kamen i stijena, tjesnac i morski prolaz, krš i kras, razvodnica i razvođe, itd. Kalmeta se također zalagao da se zemljopis i geografija koriste kao sinonimi ne samo za opće opisivanje Zemlje već i za znanstvenu disciplinu, te da se riječ zemljopis koristi kada je god to moguće
Kalmeta je navedenu tematiku obrazlagao u brojnim stručnim i drugim časopisima kao što su Geografski glasnik, Priroda, Turizam, Ekološki glasnik,Ekološki glasnik Dubrovački horizonti, Hrvatski planinar, Nauta, Jezik, Hrvatska revija, Dometi, Novi list, Šumarski list, Politički zatvorenik, Tomislav, Školske novine, Vjesnik, Liječničke novine, Glasnik HDZ-a, Hrvatski književni list, Hrvatsko sveučilište, Kritika, Hrvatsko slovo, Krčki zbornik, Zemlja i ljudi, Moja Hrvatska, itd. Velikim zalaganjem njegove supruge Vere postumno su izdane i dvije njegove zbirke Zemljopisne rasprave odnosno Zemljopisne i druge rasprave.Magaš, Damir (2010.), str. 390. Svestrani hrvatski zemljopisac preminuo je 24. kolovoza 2005. godine u Rijeci, a sahranjen je na zagrebačkom groblju Miroševcu.
Obitelj Ratimir Kalmeta oženio se 17. srpnja 1948. godine Dubrovčankom Verom Prvulović, profesoricom biologije i geografije. Imali su dvoje djece, Petra (r. 1949.) i Mirjanu (r. 1957.).
Opus Nepotpuni kronološki popis:Nosić, Milan (2006.), str. 13. – 14. Međunarodni geografski kongres u Lisabonu. Geografski glasnik 11-12: str. 227., Zagreb, 1950. Erupcija Etne, Geografski glasnik 11-12: str. 232., Zagreb, 1950. Veliki njemački gradovi. Geografski glasnik 11- 12: str. 232., Zagreb, 1950. Kanal Dunav - Crno more u Rumunjskoj. Geografski glasnik 11-12: str. 232., Zagreb, 1950. Vodeni sistem Ob - Aralo - Kaspijsko jezero, Geografski glasnik 11-12: str. 233., Zagreb, 1950. Katastrofalni učinak monsuna u Indiji. Geografski glasnik 11-12: str. 237. – 238., Zagreb, 1950. Američka ekspedicija na Antarktiku. Geografski glasnik 11-12: str. 240., Zagreb, 1950. Južna Amerika, Školska knjiga, 55 str., Zagreb, 1951. Opća geografija : za više razrede gimnazije, Školska knjiga, 308 str., Zagreb, 1955. (kasnija izdanja: 1956. (288 str.) i 1958. (252 str.), (udžbenik). Opća geografija, Viša upravna škola u Zagrebu, Zagreb, 1957. (skripta). Geografija Jugoslavije, Viša upravna Ikola u Zagrebu, Zagreb, 1957. (skripta). Geografski atlas, Zavod za kartografiju Geokarta, Beograd, 1960. (27 str.), 1961. (31 str.), 1963. (31 str.), 1966. (35 str.), 1966. (35 str.) i 1972. (35 str.). Svijet oko nas : enciklopedija za djecu i omladinu, Školska knjiga, Zagreb, 1960. i 1974. - R. Kalmeta je autor natuknica: Koralji (1. sv.: str. 221.), Prašume (2. sv.: str. 80. – 81.), Pustinje (2. sv.: str. 90.), Stepe i tundre (2. sv.: str. 152.), Vulkani (2. sv.: str. 210.), itd. Idejna skica materijalne baze i nacrt Nastavnoga programa za katedre geografije za pedagoške akademije u SR Hrvatskoj. Pedagoška akademija u Zagrebu i Školska knjiga, Zagreb, 1962. Obradba klimatskih elemenata i modikatora u svrhu ocjene mogućnosti razvoja zimskoga turizma u Gorskome kotaru. (elaborat Ekonomskoga instituta u Rijeci), Rijeka, 31. ožujka 1963. Privreda Islanda, Zemlja i ljudi. Zbornik Srpskoga geografskog društva 12: 86. – 93., Beograd, 1963. Rijeka kao tranzitna luka, Zemlja i ljudi. Zbornik Srpskoga geografskog društva, 13: 41. – 50., Beograd, 1963. Pregled privrede područja kotara Rijeke, Ekonomski institut – Rijeka, Rijeka, prosinac 1965. Poznajete li Jadran?, Vjesnik u srijedu, str. 1., Zagreb, 12. svibnja 1965. Ekonomsko-geografska osnova teritorija; Cestovne saobraćajnice riječkog kotara. Ekonomski institut – Rijeka, Rijeka, 1966. Kritički osvrt na udžbenik za osnovne Škole "Moja domovina" i na pomoćno sredstvo Moj prvi atlas (elaborat Sekretarijata za prosvjetu i kulturu SR Hrvatske), Rijeka, 1967. O stručno pogrešnom objašnjavanju pojmova "geografski elementi" i "geografski faktori" u srednjoškolskom programu (elaborat Sekretarijata za prosvjetu i kulturu SR Hrvatske), Rijeka, 1967. Upute o načinu izgovora nekih glasova u stranim zemljopisnim nazivima (elaborat Zavoda za kartografiju Geokarta u Beogradu), Rijeka, 1967. Mogućnost suradnje fakulteta i srednjih škola (elaborat Ekonomskoga fakulteta u Rijeci i Sveuilišta u Zagrebu), Rijeka, 1968. Uvod u ekonomsku geografiju, Ekonomski fakultet u Rijeci, 33 str., Rijeka, 1968. i drugo izdanje: 1971. (skripta). SR Hrvatska ima svoje Hrvatsko primorje. Hrvatski književni list 17: str. 11., Zagreb, 1969. Geografski položaj otoka Krka. Krčki zbornik 1: 19. – 58., Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1970. Kamo s Dalmacijom?, Vjesnik, str. 4., Zagreb, 13. rujna 1970. Kvarnerski kraj ili Hrvatsko primorje. Vjesnik, str. 12., Zagreb, 19. prosinca 1970. Nazivi Jadranska ili Primorska Hrvatska. Vjesnik, str. 8., Zagreb, 26. prosinca 1970. Ekonomska geografija SFR Jugoslavije, 257 str., Rijeka, 1971. (skripta Ekonomskoga fakulteta). Priručnik za studij na Ekonomskom fakultetu, Ekonomski fakultet – Rijeka, 80 str., Rijeka, 1971. O zemljopisnom nazivu za primorje SR Hrvatske. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Rijeci, knj. 1: 101. – 108., Sveučilište u Zagrebu - Ekonomski fakultet Rijeka, 1971. Neke zamjedbe na nacrt djela: Regionalna geografija Hrvatske. Hrvatsko sveuilište sv. 1 / 12: str. 15., izd. Sveučilište u Zagrebu, 3. lipnja 1971. Što su Kvarnerski kraj i Hrvatsko primorje ?, Kritika 4 / 19: 696. – 705. Društvo književnika Hrvatske, Zagreb, srpanj – kolovoz 1971. O nazivu Hrvatsko primorje. Dometi 4 / 9: 126. – 127., Rijeka, rujan 1971. O stručnim nedostacima naziva na zemljovidu projekta "Gornji Jadran". Hrvatsko sveučilište 1 / 24: str. 7., izd. Sveučilište u Zagrebu, 27. listopada 1971. U većini udžbenika zemljopisa loše je objašnjen pojam turizma. Školske novine 24 / 41 (776.): str. 9., Zagreb, 11. prosinca 1973. Obrazovno značenje pravilnog pisanja zemljopisnih naziva, Školske novine 25 / 12 (789.): str. 12., Zagreb, 12. ožujka 1974. Izvorno pisanje zemljopisnih naziva ima i klasno-odgovornu vrijednost (nadnaslov: Kako pisati zemljopisna imena?). Školske novine 25 / 13. (790.): str. 12., Zagreb, 19. ožujka 1974. Pisanje zemljopisnih imena s politikog gledišta (nadnaslov: Kako pisati zemljopisna imena?), Školske novine, god. 25/14 (791.): str. 12., Zagreb, 26. ožujka 1974. Neznanstveno, Školske novine 26 / 5. (824.): str. 11., Zagreb, 28. siječnja 1975. Tradicionalna seoska kultura i turizam. Turizam 23 / l: str. 19. – 24., Zagreb, siječanj 1975. O našem "inozemnom i domaćem" turizmu. Turizam 23 / 4: str. 22. – 24., Zagreb, travanj 1975. Pojam morske obale. Turizam 23 / 5: str. 20. – 22., Zagreb, svibanj 1975. Je li Evropa kontinent?, Školske novine 26 / 31. (850.): str. 12., Zagreb, 7. listopada 1975. Obala i obalna crta. Školske novine 26 / 34. (853.): str. 10., Zagreb, 28. listopada 1975.