Sveučilište u Rijeci
Universitas studiorum Fluminensis
Osnovano1973. Vrsta:Javno Rektor:Goran Hauser Fakulteti:12 Osoblje:927 Studenti:17.308 Mjesto:Rijeka, Hrvatska Mrežno mjesto:www.uniri.hr Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.
Povijest Moderno Sveučilište u Rijeci osnovano je 17. svibnja 1973. godine čime je nastavljen kontinuirani razvoj i višestoljetna tradicija visokoga školstva u Rijeci čiji se početak datira u 1632. godinu kad se na Isusovačkom kolegiju počela predavati moralna teologija. Prvi plod djelovanja isusovaca u Rijeci nastao je 23. studenoga 1627. kad počinje s radom Isusovačka gimnazija. Iste je godine osnovana i vlastita knjižnica čiju tradiciju danas nastavlja Sveučilišna knjižnica u Rijeci, o čemu svjedoči najstariji ekslibris knjižnice Kolegija.
Poveljom kralja Ferdinanda II. od 31. srpnja 1633. godine učenici isusovačkog kolegija dobivaju građanska prava i povlastice koje su imali članovi akademije ili sveučilišta u Grazu, Beču i drugdje u Europi. Filozofski fakultet otvoren je 1726. kao studij u trajanju od dvije godine. Teološki studij od 1632. godine održava nastavu uz prekide, a od 1728. redovito. Od 1773. do 1780. godine u Rijeci djeluje javna Kraljevska akademija.
Razvoj modernog Sveučilišta Moderno Sveučilište u Rijeci razvija se poslije Drugoga svjetskog rata, posebice nakon reformi Stipe Šuvara.
Prva pomorska škola na istočnoj obali Jadranskoga mora osnovana je u Bakru 1849., a neznatno kasnije i pomorske škole u Malom Lošinju, Dubrovniku, Zadru i Splitu. Viša pomorska škola osnovana je 1949.,Uredba o osnivanju i radu Više pomorske škole u Rijeci, Sl. l. FNRJ, 29/1949. od 6. travnja 1949. a Pomorski fakultet 1978. godine. Viša pomorska škola u Rijeci je tek republičkim Zakonom o višim pomorskim školama iz 1959. stavljena pod nadzor NR Hrvatske; do tad je bila pod izravnim saveznim nadzorom.
mini|Nova zgrada riječkog Filozofskog fakulteta na sveučilišnom kampusu na Trsatu Sveučilište u Rijeci trenutačno čini deset fakulteta, jedna umjetnička akademija, četiri sveučilišna odjela, sveučilišna knjižnica i studentski centar.
Sastavnice
Sastavnice Sveučilišta u Rijeci s pravnom osobnosti su:
Akademija primijenjenih umjetnosti Ekonomski fakultet Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Fakultet zdravstvenih studija Filozofski fakultet Građevinski fakultet Medicinski fakultet Pomorski fakultet Pravni fakultet
Tehnički fakultet Učiteljski fakultet Područni studij Učiteljskog fakulteta u Gospiću
Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova Fakultet informatike i digitalnih tehnologija Fakultet dentalne medicine Fakultet za fiziku Fakultet za matematiku
Sastavnica bez pravne osobnosti je:
Fakultet za logopediju
mini|Akademija primijenjenih umjetnosti
Centri:
Centar za industrijsku baštinu Centar za istraživanje uma i ponašanja Centar za logiku i teoriju odlučivanja Centar za mikro- i nanoznanosti i tehnologije Centar za napredne studije jugoistočne Europe Centar za napredno računanje i modeliranje Centar za podršku pametnim i održivim gradovima Centar za studije mira i konflikata Centar za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam Logopedski centar Jean Monnet Međusveučilišni centar izvrsnosti Opatija Sveučilišni savjetovališni centar
Ostale sastavnice:
Studentski centar Rijeka Sveučilišna knjižnica Rijeka Zaklada Sveučilišta u Rijeci Znanstveno-tehnologijski park Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci
Rektori mini|Rektorat Sveučilišta u Rijeci Tijekom povijesti rektori sveučilišta bili su:Otvoreno sveučilište, Sveučilište u Rijeci, pristupljeno 4. ožujka 2026. Zorislav Sapunar (1973. – 1976.) Zoran Kompanjet (1976. – 1978.) Josip Deželjin (1978. – 1980.) Slobodan Marin (1980. – 1984.) Predrag Stanković (1984. – 1986.) Mirko Krpan (1986. – 1989.) Petar Šarčević (1989. – 1991.) Elso Kuljanić (1991. – 1993.) Katica Ivanišević (1993. – 1998.) Danilo Pavešić (1998. – 1999.) Josip Brnić (1999. – 2000.) Daniel Rukavina (2000. – 2009.) Pero Lučin (2009. – 2017.) Snježana Prijić-Samaržija (2017. – 2025.) Davor Vašiček (2025. – 2026.) Goran Hauser (2026. – danas)
Vidi još Udruga studenata povijesti "Malleus" Sveučilište u Osijeku Sveučilište u Zagrebu Sveučilište u Splitu Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Literatura Lenac, Zdravko. (gl. ur.) Sveučilište u Rijeci, 4. izd., Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2009.,
Izvori
Vanjske poveznice Mrežne stranice Sveučilišta u Rijeci Online smotra Sveučilišta u Rijeci
Rijeka Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Rijeci Kategorija:Sveučilište u Rijeci