New York (hrvatski izgovor: njû jȍrk) najnaseljeniji je grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu. New York ima značajan utjecaj na svjetsku trgovinu, financije, medije, umjetnost, modu, istraživanja, tehnologiju, obrazovanje i zabavu. Kao grad u kojem se nalazi sjedište Ujedinjenih Naroda, New York je središte za međunarodne poslove i uglavnom se smatra kulturnim sjedištem svijeta. Često se koriste nazivi New York City ili The City of New York kako bi ga se razlikovalo od istoimene države New York koje je ovaj grad dio.
Smješten u jednoj od najvećih svjetskih luka, New York se sastoji od pet okruga od kojih svaki predstavlja jednu državnu županiju. Pet okruga – The Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island – ujedinjeni su u jedan grad 1898. godine. Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2010. godine, ljudiQuickFacts for New York City / New York State / United States, United States Census Bureau. Pristupljeno 9. veljače 2017. živi na prostoru od ,American Fact Finder (U.S. Census Bureau): New York by County – Table GCT-PH1. Population, Housing Units, Area, and Density: 2000 Data Set: Census 2000 Summary File 1 (SF 1) 100-Percent Data , retrieved on February 6, 2009 što New York čini najgušće naseljenim glavnim gradom Sjedinjenih država.County and City Data Book:2007 (U.S. Census Bureau), Table B-1, Area and Population , pristupljeno 12. srpnja 2008. U New Yorku se govori više od 800 jezika što ga čini gradom s najvećom jezičnom raznolikošću u svijetu. Naseljenost metropolitanskoga područja New Yorka najvećaje u SAD-u, procijenjena na 18,9 milijuna stanovnika koji žive na području od .
New York je osnovan 1624. godine kao pogranično trgovačko sjedište za koloniste iz Nove Nizozemske, a 1626. godine nazvan je Novim Amsterdamom. Grad i njegova okolica došle su pod upravu Engleza 1664. godine te je grad promijenio ime u New York nakon što je Karlo II dao zemlju svome bratu, Jakovu. New York bio je glavni grad SAD-a od 1785. do 1790. godine. To je najveći grad SAD-a od 1790. godine. Kip slobode pozdravljao je milijune doseljenika koji su brodovima dolazili u Ameriku u kasnome 19. i ranom 20. stoljeću te se općenito smatra simbolom SAD-a.
Grad godišnje posjeti oko 50 milijuna turista pa su njegovi predjeli i znamenitosti postali izuzetno popularni. Times Square, koji se naziva i „svjetskim raskrižjem”, osvjetljeno je središte kazališta na Broadwayu, jedno od najprometnijih raskrižja za pješake na svijetu i središte svjetske industrije zabave. U gradu se nalaze mnogi poznati mostovi, neboderi i parkovi. Financijsko središte New Yorka, usidredno na Wall Streetu u donjem dijelu Manhattana, djeluje kao de facto financijsko središte cijeloga svijeta i dom je Newyorške burze, najveće svjetske burze. Nekretnine na Manhattanu među najskupljima su u cijelome svijetu. U kineskoj četvrti na Manhattanu živi najviše Kineza na cijeloj zapadnoj polutci. Za razliku od mnogih drugih brzih prijevoznih sredstava, podzemna željeznica New Yorka radi neprestano (0 – ). Mnoga sveučilišta i fakulteti nalaze se u New Yorku, uključujući Sveučilište Columbia, Državno sveučilište u New Yorku i Sveučilište Rockfeller koji se smatraju jednima od 50 najboljih sveučilišta na svijetu.
Zemljopis Zemljopisni položaj New York leži na istočnoj obali SAD-a u saveznoj državi New York, na ušću rijeke Hudson i na East Riveru, prosječno šest metara iznad razine mora. Na suprotnoj, zapadnoj obali Hudsona, nalazi se Jersey City u susjednoj državi New Jersey. Zemljopisne su koordinate 40,46 stupnjeva sjeverne širine i 73,54 stupnjeva zapadne dužine.
Podjela Gradsko je područje podijeljeno na pet četvrti (boroughs) Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island, koje su istovremeno okruzi države New York. Prema podacima od 1. srpnja 2003. u njima je živjelo:
mini|200px|Pet četvrti (boroughs) New Yorka Manhattan (New York County): stanovnika Bronx (Bronx County): stanovnika Brooklyn (Kings County): stanovnika Queens (Queens County): stanovnika Staten Island (Richmond County): stanovnika
Klima Grad se nalazi u zoni umjerene klime. Prosječna je godišnja temperatura , a godišnja količina oborina prosječno iznosi .
Najtopliji je mjesec srpanj s prosječno , a najhladniji siječanj s .
Najviše oborina padne u srpnju, prosječno , a najmanje u siječnju, .
Povijest 17. stoljeće Na južnom kraju otoka Manhattan osnovala je 1615. Nizozemska istočnoindijska kompanija svoju kolonijalnu postaju. Trgovina krznima s Indijancima pokazala se iznimno unosnom pa je 1621. utemeljena Nizozemska zapadnoindijska kompanija. Godine 1625. ovdje se naselilo tridesetak valonskih obitelji, a naselje je dobilo ime Novi Amsterdam i postalo glavni grad kolonije Nove Nizozemske. U novoutemeljenom naselju vladao je gotovo potpuni kaos. Pod upravom korumpiranih guvernera uvelike je porastao kriminal.
Godine 1647. Nizozemska zapadnoindijska kompanija odlučila je u koloniji uspostaviti red i povjerila taj zadatak Peteru Minuitu. Tijekom njegova sedamnaestogodišnjeg mandata na mjestu guvernera izgrađena je prva bolnica, zatvor i škola. Za zaštitu kolonije izgrađen je na njenom južnom rubu obrambeni zid koji je kasnije porušen, ali je ostavio trag u imenu ulice koja danas prolazi tim mjestom – Wall Street. Godine 1664. grad je osvojila Engleska i u čast kraljevog brata, vojvode od Yorka, preimenovala ga u New York. 1673., tijekom trećeg englesko-nizozemskog rata, nizozemski kapetan Anthonio Colve zauzeo je grad i preimenovao ga u New Orange, u čast Vilima III. Oranskog, ali su na kraju rata Nizozemci bili prisiljeni vratiti kontrolu nad gradom Englezima.
18. stoljeće Godine 1776. tijekom Američkog rata za neovisnost, u gradu se kratko vrijeme nalazio stožer Georgea Washingtona. Nešto kasnije zauzeli su ga Britanci, pod čijom je vlašću bio sve do 1783. i britanskog priznanja američke neovisnosti. Od 1788. do 1790. New York je bio glavni grad SAD-a, a George Washington je ovdje 1789. prisegnuo kao prvi predsjednik. U gospodarski teškom poslijeratnom razdoblju utemeljena je 1792. Newyorška burza.
19. stoljeće Početkom 19. stoljeća grad sve brže raste, tako da 1811. gradski urbanisti odlučuju cijeli otok Manhattan, koji je tada bio izgrađen samo na svom južnom kraju, prekriti pravokutnom mrežom ulica. Jedina je iznimka bio i ostao čuveni Broadway.
Prekretnica u povijesti grada bila je izgradnja kanala Erie godine 1825. Njime je New York povezan sa sjevernoameričkim Velikim jezerima, a time i sa Srednjim zapadom i preko noći pretvorio se u najveću luku američke istočne obale. Sredinom 19. stoljeća započelo se s planiranjem velikog gradskog parka, nazvanog Central Park. Radovi su započeli 1858. i uglavnom završeni do 1866.
U drugoj polovici 19. stoljeća stalno raste i broj useljenika, Iraca, Talijana, Nijemaca, Hrvata i drugih koji dolaze u nadi za boljim životom. Međutim, većina ih puno godina ostaje u sirotinjskim četvrtima poput Five Pointsa ili Boweryja. Razmirice među doseljenicima povremeno prerastaju u nasilne sukobe, primjerice u pobuni oko novačenja, najgorim nemirima u povijesti grada.
Snažan rast uvjetovao je i promjene u upravljanju gradom: godine 1898. pet se četvrti (five boroughs) – Manhattan, Brooklyn, Richmond (Staten Island), Queens i Bronx – dogovorno ujedinjuju u Veliki New York. Bronx je djelomice pripadao gradskom području New Yorka već od 1874., a Brooklyn je do ujedinjenja bio jedan od najvećih gradova u SAD-u. Ovih pet četvrti imaju i danas određeni stupanj samouprave, a njihovi stanovnici osjećaju pripadnost svom dijelu grada, često povezanu s etničkim podrijetlom.
20. stoljeće mini|200px|Ulica Mulberry u talijanskoj četvrti, početkom 20. stoljeća mini|200px|Manhattan godine 1931. U prvoj polovici 20. stoljeća grad je postao svjetsko industrijsko i trgovačko središte. Veliki burzovni bum tijekom „ludih dvadesetih” naglo je završio krahom burze na „crni utorak”, 24. listopada 1929. Gospodarska kriza tridesetih godina teško je pogodila New York, a nesposobna i korumpirana gradska uprava pod vodstvom gradonačelnika Jimmyja Walkera nije se, unatoč velikom zaduživanju, mogla nositi s problemima. Stopa nezaposlenosti prešla je 25 posto, a ljudi su gubili ne samo radna mjesta nego i stanove pa su širom grada iznikla naselja straćara. Prekretnica je bio izbor gradonačelnika Fiorella LaGuardije koji je pokrenuo programe pomoći i javnih radova. U ovom su razdoblju izgrađeni i neki od poznatih newyorških nebodera, npr. Empire State Building i Chrysler Building.
Poslije Drugog svjetskog rata i kratkog razdoblja optimizma stvari su ubrzo opet krenule nizbrdo. Pripadnici srednje klase iseljavali su se u predgrađa, a i industrija je napuštala grad. Tijekom 1960-ih New York su, kao i mnoge druge američke gradove, potresali rasni nemiri. U sedamdesetima je došlo do eksplozije kriminala, a 1975. je zbog loše fiskalne politike grad morao proglasiti stečaj (Bankrot New Yorka). Gradonačelnik Edward I. Koch uspio je za vrijeme svog mandata (1978. – 1989) sanirati gradske financije. Wall Street je tijekom gospodarskog uzleta u osamdesetima povratio vodeću ulogu u financijskom svijetu. Novi newyorški gradonačelnik Rudolph Giuliani je 1990-ih politikom nulte tolerancije i jačanja policijskih snaga uspio drastično smanjiti stopu kriminala i vratiti gradu auru poželjnog mjesta za život.
21. stoljeće U kasno ljeto 2001. New York je doživio svoj najcrnji dan. Najviši gradski neboderi, blizanci World Trade Centera, srušeni su u terorističkim napadima 11. rujna 2001. Na mjestu srušenih nebodera predviđena je izgradnja "Tornja slobode" (Freedom Tower) koji će ujediniti poslovne funkcije sa spomenikom za oko 2800 poginulih. mini|200px|World Trade Center - The Twins - srušeni u terorističkim napadima 11. rujna 2001.
Veliki nestanak struje na sjeveroistoku SAD-a 14. kolovoza 2003. pogodio je i New York. U gradu je održana konvencija Republikanske stranke prije predsjedničkih izbora 2004.
Razvoj broja stanovnika Na području obuhvaćenom administrativnim granicama grada New Yorka živi oko 8,1 milijuna ljudi, a cijela gradska aglomeracija ima 22,3 milijuna ljudi. Broj se stanovnika od početka 20. stoljeća udvostručio. Od 1825. grad je, zbog svog položaja na Atlantiku i plovnom putu rijeke Hudson, bio ulazno mjesto za imigrante iz cijelog svijeta. Daljnjim razvojem postao je najveći industrijski centar i financijska metropola.
Raspored stanovništva uvjetovan je socioekonomskom klasom. Pripadnici viših klasa žive uglavnom podalje od gradskog središta i u skupljim dijelovima Manhattana. Imovinski najslabiji stanovnici često unajmljuju stanove u derutnim zgradama koje njihovi vlasnici više ne obnavljaju (slumovima). Za New York je značajan i velik broj četvrti naseljenih gotovo isključivo ljudima određene etničke, rasne ili vjerske pripadnosti (China Town, Little Italy, Harlem i druge).
Sljedeći pregled pokazuje broj stanovnika New Yorka u granicama današnjeg gradskog područja. Podaci do 1775. su procjene, od 1790. do 2000. rezultati popisa stanovništva, a za 2005. izračun.
mini|200px|Satelitska snimka New Yorka mini|200px|New York noću
Godina Broj stanovnika 1630. 300 1640. 400 1650. 1.000 1660. 1.500 1680. 3.000 1690. 3.900 1700. 5.000 1710. 5.700 1720. 7.000 1730. 8.600 1740. 11.000 1760. 18.000 1775. 25.000 1790. 57.500 1800. 87.685 1810. 129.359 1820. 162.547 1830. 252.666 Godina Broj stanovnika 1840. 401.612 1850. 706.323 1860. 1.175.674 1870. 1.469.045 1880. 1.935.359 1890. 2.533.600 1900. 3.437.202 1910. 4.766.883 1920. 5.620.048 1930. 6.930.446 1940. 7.454.995 1950. 7.891.957 1960. 7.781.984 1970. 7.895.563 1980. 7.071.639 1990. 7.322.564 2000. 8.008.278 2005. 8.108.040
Politika mini|200px|Središnji dio Manhattana (Midtown) mini|200px|Kineska četvrt na Manhattanu
Od 1. siječnja 2022. godine gradonačelnik New Yorka je demokrat Eric Adams, a prije njega to je od 2014. bio demokrat Bill de Blasio.