Berlin () je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije. Prije Drugog svjetskog rata imao je 4,5 milijuna stanovnika, a u vrijeme hladnog rata od 1949. do 1990. bio je podijeljen na Istočni Berlin i Zapadni Berlin.
Berlin je smješten na rijekama Šprevi i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Jedna je od 16 njemačkih saveznih zemalja, sa svih strana okružen saveznom zemljom Brandenburg.
Berlin je značajan svjetski grad. Utjecaj Berlina na politiku, obrazovanje, zabavu, masovne medije, te umjetnost i kulturu, uvelike doprinosi globalnom statusu grada. Grad je također i važna turistička destinacija za domaće i strane posjetitelje.
Povijest
Prvi doseljenici Oko 720. godine dva slavenska plemena naselila su berlinsko područje. Haveljani su se naselili kraj rijeke Havel s glavnom naseobinom Brenabor, kasnije nazvanom Brandenburg. Bliže rijeci Spree u današnjem gradskom okrugu Köpenick, naselili su se Šprevani.
Haveljani oko 750. osnovali drugo mjesto pored rijeke Havel, bliže današnjem Berlinu, pod imenom Spandow (današnji Spandau). Spandau i Köpenick, oko 825. zaštićeni zidinama, ostali su glavna naselja u području današnjeg Berlina sve do 11. stoljeća.
Berlin je jedan od najmlađih europskih gradova, osnovan u 12. stoljeću. Grad se isprva sastojao od dva naselja, Berlina i Cöllna, na obje strane rijeke Spree u današnjem okrugu Mitte. Cölln se prvi put spominje u dokumentima 28. listopada 1237. godine, a Berlin 1244. Gradsko središte izgorjelo je 1830. godine kada je uništen velik broj spisa iz tadašnjeg vremena.
Dva su naselja 1307. stvorila trgovačku uniju i sudjelovala u Hanzi. Gradovi su ostali odvojeni, ali ujedinjeni sve do 1709. kada su s prigradskim naseljima Friedrichswerder, Dorotheenstadt i Friedrichstadt uključeni u novostvoreni jedinstveni Berlin koji je tada imao 60.000 stanovnika.
Pruska lijevo|mini|Unter den Linden, Sveučilište Humboldt, 1850
Krunjenjem kneza Fridrika III. za pruskog kralja pod imenom Fridrik I. Berlin je dobio status glavnog grada Pruske. Značaj Berlina rastao je jačanjem Pruske koja je postala europska sila.
Hobrechtov plan iz 1862. godine bio je prvi značajan plan razvoja grada Berlina, odnosno njegove urbane strukture. Plan se smatra začetnikom modernog Berlina, a prilikom nastanka bio je uvelike negativno kritiziran od brojnih arhitekata i kasnije urbanih planera, jer se ta znanstvena disciplina tada tek razvijala.
Prije njega, svaki distrikt grada planirao je vlastiti razvoj i taj plan podnosio caru, dok je ovaj plan prvi jedinstveni plan gradskog razvoja u kojemu se Berlin gleda kao cjelina.
Weimarska Republika i Treći Reich Broj stanovnika Berlina naglo je porastao tijekom 19. stoljeća, osobito kada je postao prijestolnica Njemačkog Carstva (1871.). Berlin je ostao glavnim gradom Njemačke i u doba Weimarske Republike (1919. – 1933.) te nakon dolaska Nacista na vlast.
Oko grada se otvara i prva autocesta na svijetu i zračna luka Tempelhof, koja će kasnije biti od ključne važnosti za zapadni dio grada. Postavlja se kamen temeljac za izgradnju prve radio postaje. Berlin dobiva reputaciju „elektropolisa“ na najvećoj razini jer je grad među prvima u Europi dobio elektranu koja je dodatno ojačala značenje grada. Do kraja 1920-ih više od 50% kućanstava imalo je pristup električnoj energiji.
Nacistički diktator Adolf Hitler smatrao je Berlin inferiornim u odnosu na druge velike europske prijestolnice i imao je velike planove za njegovu preobrazbu. Uz zgradu Reichstaga planirana je izgradnja Velike dvorane za 170.000 ljudi koja je trebala biti visoka 250 m i sedam puta veća od Bazilike sv. Petra u Rimu. Planirana je i Avenija pobjede široka 120 metara i dugačka 56 km na kojoj se trebao izgraditi i novi željeznički kolodvor, a pored njega i velika zračna luka. Danas je iz nacističkog razdoblja u Berlinu preostalo samo nekoliko građevina: zračna luka Tempelhof, zgrada Ministarstva zrakoplovstva (danas Ministarstvo financija), Olimpijski stadion i ulična rasvjeta na nekoliko mjesta u gradu. Hitlerov ured kancelara uništile su sovjetske trupe, a ostaci su poslužili u izgradnji sovjetskog memorijalnog centra u Treptovskom parku.
Podijeljeni grad mini|Nijemci stoje na vrhu zida na dan njegovog pada 9.11.1989. god: u pozadini su Brandenburška vrata
Pred kraj Drugog svjetskog rata, Berlin je bio uništen 70% zahvaljujući savezničkim radarima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom“ što je značilo novi početak za grad. Berlin je podijeljen u četiri zone od strane Saveznika, Londonskim protokolom (1944.) Četiri zone su nadzirali: SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR.
Berlinski sovjetski sektor, Istočni Berlin, je postao glavni grad Istočne Njemačke, koja je formirana iz Sovjetske okupacijske zone u listopadu 1949. Zapadna Njemačka je osnovana 23. lipnja 1949. iz američkih, britanskih, i francuskih zona, glavni grad je bio u Bonnu. 13. kolovoza 1961. napravljen je Berlinski zid, razdvojivši Zapadni Berlin od Istočnog i ostatka Njemačke.
Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, Berlin je bio centar europskih studentskih prosvjeda.
Ponovno ujedinjenje Berlinski zid je pao 9. studenog 1989. Tijekom ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. listopada 1990., zid je skoro potpuno srušen. Ostali su mali dijelovi, koji najviše služe kao podsjetnici i turističke atrakcije. Njemački Bundestag je u lipnju 1991. izglasao odluku da se glavni grad Njemačke Bonn, preseli u Berlin. Berlin je ponovo postao glavni grad Njemačke. Ministarstva i vladina administracija preselili su se u Berlin 1997./1998.
Zemljopis središte|mini|900px|Berlin 2021
Klima Grad Berlin leži na prijelaznom području između vlažne atlantske i suhe kontinentalne klime. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 10 °C.
Arhitektura
Brandenburška vrata, Reichstag i Siegessäule su najpoznatiji simboli Berlina i građevine poznate širom svijeta. A simbol Berlina kojeg vole svi Berlinčani je i Berliner Bär (berlinski medvjed).
UNESCOvi spomenici u Berlinu su Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne.
Berlinski televizijski toranj - visok 368 metara, sagrađen 1969. blizu Alexanderplatz-a. S njegovog vidikovca, s visine od 204 metra, može se vidjeti cijeli grad.
Stanovništvo mini|Sing-Akademie zu Berlin mini|St.-Thomas-Kirche Grad Berlin ima približno 3,7 milijuna stanovnika (2023). Urbani pojas s predgrađima (Agglomeration Berlin) ima 4,8 milijuna stanovnika (2023).
U Berlinu živi 800.000 stranaca (23%; 31. prosinca 2023.). Prema podacima iz 2015. godine, čak 14.1% stanovnika Berlina nije imalo njemačko državljanstvo. Glavnu manjinu čini tursko stanovništvo s gotovo 100 000 stanovnika, dok su određene društvene skupine prostorno raspoređene u pojedinim dijelovima grada. Kreuzberg se ističe kao dio grada s najviše stranaca.
Jezik Izvorno se u Berlinu govorio istočni donjonjemački. On je u gradu izumro kao pisani jezik u 16. stoljeću te kasnije i kao govorni jezik. Sadašnji berlinski njemački jest dio berlinsko-branderburške skupine unutar srednjonjemačkih jezika.
Religija Prema vjerskoj opredijeljenosti u prosincu 2023. godine 7,2 % stanovnika izjasnilo se kao katolici, 12,3 % kao protestanti, a 80,5 % su neke druge vjere ili nisu vjerski opredijeljeni.
Političko uređenje Savezna pokrajina mini|Abgeordnetenhaus von Berlin Danom njemačkog ujedinjenja 3. listopada 1990. godine jedinstveni Berlin postao je jedna od 16 njemačkih saveznih pokrajina i jedna od tri savezne pokrajine koja je ujedno i grad (uz Hamburg i Bremen).
Bivši Zapadni Berlin bio je de facto enklava Zapadne Njemačke unutar Istočne Njemačke i imao je neke ovlasti savezne pokrajine, ali je formalno i vojno ostao pod upravom zapadnih saveznika; SAD-a, Velike Britanije i Francuske, i de jure nije bio dio Zapadne Njemačke. Istočni Berlin je od 1949. do 1990. godine bio glavni grad Istočne Njemačke, što je bilo protivno dogovoru četiriju savezničkih sila.
Berlinom upravlja Senat Berlina koji se sastoji od gradonačelnika i 8 senatora koji imaju zastupnički status. Gradonačelnik je predstavnik države Berlin. Zakonodavnu vlast u gradu-pokrajini vrši Zastupnički dom (Abgeordnetenhaus).
Gradski okruzi
Berlin je podijeljen na 12 okruga.
Okrug Broj stanovnika30. lipnja 2007 Površinau km² 490px Charlottenburg-Wilmersdorf 315.629 64,72 Friedrichshain-Kreuzberg 266.845 20,16 Lichtenberg 257.270 52,29 Marzahn-Hellersdorf 249.617 61,74 Mitte 327.080 39,47 Neukölln 305.794 44,93 Pankow 360.609 103,01 Reinickendorf 241.682 89,46 Spandau 224.100 91,91 Steglitz-Zehlendorf 288.727 102,50 Tempelhof-Schöneberg 331.589 53,09 Treptow-Köpenick 236.400 168,42
Svaki okrug ima vladu (Bezirksamt), koja se sastoji od pet zastupnika i predsjednika okruga.
Gospodarstvo Razvoj grada potaknut je bio prvo trgovinskom razmjenom s ostalim gradovima Velike Hanze, a sljedeći važniji korak u razvoju grada bila je industrija. Današnji i budući razvoj grada gradi se na povećanju turističkog i prometnog značaja grada.
Turizam Najveći broj turističkih noćenja ostvaruju gosti iz Njemačke. Veliki broj posjetitelja dolazi i iz Italije, SAD-a, Španjolske, Velike Britanije, Švicarske, Francuske i Nizozemske. Posljednjih godina posebno su porasla noćenja gostiju iz istočnoeuropskih zemalja. Godine 2017. Berlin je ostvario oko 31,2 milijuna noćenja.Berlin-Tourismus 2017 kaum noch gewachsen, Berliner Morgenpost, Pristupljeno 8. studenoga 2024.
Obrazovanje i znanost Sveučilišta mini|Tehničko sveučilište u Berlinu Slobodno berlinsko sveučilište Humboldtovo sveučilište Berlin Tehničko sveučilište u Berlinu Charité (Medicinski fakultet) Sveučilište umjetnosti
Sveučilišta primijenjenih znanosti Viša škola Alice-Salomon/ za socijalni rad i pedagogiju Viša evangelička škola Viša katolička škola Viša tehnička i ekonomska škola Viša škola ekonomskih znanosti Viša glazbena škola Hanns Eisler Viša tehnička škola
Dobitnici Nobelove nagrade mini|upright=0.6|Erwin Schrödinger
1901. Jacobus Henricus van ’t Hoff 1901. Emil Adolf von Behring 1902. Emil Fischer 1902. Theodor Mommsen 1905. Adolf von Baeyer 1905. Robert Koch 1907. Albert Abraham Michelson 1907. Eduard Buchner 1908. Paul Ehrlich 1909. Karl Ferdinand Braun 1910. Otto Wallach 1910. Albrecht Kossel 1910. Paul Heyse 1911. Wilhelm Wien 1914. Max von Laue 1915. Richard Willstätter 1918. Fritz Haber 1918. Max Planck 1920. Walther Nernst 1921. Albert Einstein 1925. Gustav Ludwig Hertz 1925. James Franck 1925. Richard Adolf Zsigmondy 1928. Adolf Otto Reinhold Windaus 1929. Hans von Euler-Chelpin 1931. Otto Heinrich Warburg 1932. Werner Heisenberg 1933. Erwin Schrödinger 1935. Hans Spemann 1936. Peter Debye 1939. Adolf Butenandt 1944. Otto Hahn 1950. Kurt Alder 1950. Otto Diels 1953. Fritz Albert Lipmann 1953. Hans Adolf Krebs 1954. Max Born 1956. Walther Bothe 1986. Ernst Ruska 1991. Bert Sakmann 1994. Reinhard Selte 2007. Gerhard Ertl 2009. Herta Müller 2020. Emmanuelle Charpentier
Kultura mini|Rammstein Glavnom gradu Savezne Republike Njemačke danas nepobitno raste važnost u nacionalnom i globalnom poimanju. U Berlin su se doselile kreativne grane i brojni uredi medijskih, glazbenih i umjetničkih kuća raštrkani su svuda po gradu. Berlin je u međuvremenu postao lokacija za partijanersku scenu, s mnogim šik klubovima.Urbanogeografski razvoj Berlina , Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet
Festivali
Neki od festivala koji se održavaju u Berlinu su ulični festivali poput Christopher Street, Božićni sajam koji se održava preko Rathausa te „Noć muzeja”, koji otvara preko 80 muzeja otvorenih preko noći, Filmski festival u Hamburgu, i dr.
Kazališta mini|Friedrichstadt-Palast Schaubühne Narodna pozornica Njemačko kazalište Berlinski ansambl Kazalište Zapada Friedrichstadt-Palast Grips-Theater Kazalište na Potsdamskom trgu Kazalište Maxima Gorkog Renesansno kazalište