Gdynia (izg. [gdɨ'ńa], kašupski: Gdiniô, njem. Gdingen) je grad, županija i luka u Pomeranskom vojvodstvu na sjeveru Poljske, na jugozapadnoj obali Baltičkoga mora (Gdański zaljev). Gdynia je značajna luka u neposrednoj blizini Gdanjska i s njim i gradom Sopotom čini metropolitansku regiju, Trójmiasto.Gdynia, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 7. kolovoza 2026. Luka Gdynia se razvila između dva svjetska rata kad je Gdanjsk bio slobodan grad i nije pripadao Poljskoj.
Nakon nove podjele pomorskih zemljišnih parcela, njezina površina povećana je na 391,51km² (prethodno 135,1km²), od čega 66% pokriva pomorsko područje. Dana 31. prosinca 2025. Gdynia je imala 238.712 stanovnika (dvanaesto mjesto u Poljskoj), što je značajan pad od 30. lipnja 1999. godine, kada je na svom vrhuncu grad brojao 254.034 stanovnikaSredišnji statistički ured: Lokalna banka podataka, stvarno mjesto prebivališta, zaključno s 31. prosinca 1998. Pristupljeno 7. kolovoza 2026.
Gradsko središte Gdynije, s vilama na brdu Kamienna Góra i drugim stambenim zgradama, upisano je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2026. godine kao „primjer modernističkog urbanističkog rasporeda”.Gdynia Modernist City Centre, službene stranice UNESCO-a Pristupljeno 7. kolovoza 2026.
Povijest
Gdynia je izvorno bila ribarsko naselje koje je nastalo 1253. godine. Tamo je sagrađena prva crkva na obali Baltičkog mora. Od 1309. do 1466. bila je u posjedu Njemačkoga viteškog reda, potom pripadala Poljskoj do 1772., a zatim Pruskoj. God. 1380. Gdynia je pripala cistercitskom samostanu u Oliwi i bila naselje njihovih kmetova sve do 1772. godine. God. 1789. je u selu postojala samo 21 kuća.
U 19. st. je Gdynia narasla i postala značajno turističko naselje i 1870. je brojala 1200 stanovnika. Nakon kraja 1. svj. rata je 1919. Versajskim mirovnim ugovorom Gdynia pripala nezavisnoj Poljskoj i postala njezin izlaz na more, dok je obližnji Gdanjsk postao samostalan grad. lijevo|mini|Luka Gdynia 1935. godine. Godine 1921. je počela izgradnja luke i novog grada. Gdynia je službeno postala gradom 1923. godine. Sagrađena je velika luka koja je služila potrebama Poljske. Promet luke se u razdoblju 1924.-1929. povećao 30 puta i do 1938. godine Gdynia je postala najveća luka na Baltičkom moru.
Tijekom 2. svj. rata je Gdynia bila pod njemačkom okupacijom i nazvana je Gotenhafen. Svi Poljaci koji su se između dva svjetska rata doselili u Gdyniu su protjerani. U gradu je osnovana njemačka pomorska baza. Grad i luka bili su razoreni, ali su nakon rata brzo obnovljeni.
Nakon rata je Gdynia vraćena Poljskoj. Obližnji Gdanjsk postaje najvažnija poljska luka, a Gdynia postaje njegova pomoćna luka. U gradu je otvoreno brodogradilište čiji radnici su se često bunili protiv komunističke vlasti (Solidarnost (sindikat)).
Zemljopis
Gdynia se nalazi na sjeveru Poljske, na Gdanjskom zaljevu Baltičkog mora. Nalazi se na zapadnom dijelu Gdanjskog zaljeva (Zaljevu Puck) koji je od mora odvojen pješčanim sprudom nazvanim Helski poluotok. Gradovi Gdynia, Sopot i Gdanjsk su međusobno spojeni, te čine konurbaciju (sustav povezanih gradova). Klima je umjerena, ali se miješaju oceanski i kontinentski utjecaji.
Znamenitosti lijevo|mini|Poljska mornarska kuća u Gdyniji, jedna od građevina na UNESCO-vom popisu; izgrađena 1937. godine, oličenje je modernizma karakterističnog za predratnu Gdyniu.
Gdynia je moderni grad u kojem većinu zgrada čine građevine tipične socijalističke arhitekture izgrađene između dva svjetska rata. Dvije najznačajnije ulice u pravcu istok-zapad i sjever-jug, s međuratnim urbanističkim blokovima i većinom sačuvanih zgrada gradskog centra iz tog razdoblja, koje odražavaju primjenu modernističkih ideja (funkcionalizam) u arhitektonskom dizajnu velikih razmjera. Zbog toga je Gradsko središte Gdynije, s vilama na brdu Kamienna Góra i drugim stambenim zgradama, upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2026. godine.
Neboder Sea Towers je najviši poljski neboder izvan Varšave. Razvijen je morski turizam (šetnica uz more, plaže, marina).
Gospodarstvo mini|lijevo|Morska luka Gdynia Luka Gdynia je do 2. svj. rata bila najveća poljska luka, a danas je pomoćna luka obližnjem Gdanjsku. Značajno je brodogradilište Stocznia Gdynia koje je 1998. kupilo poznato brodogradilište u Gdanjsku i postalo najveće poljsko brodogradilište. PROKOM SA je najveće poljsko IT poduzeće.
Komunikacija mini|Glavni kolodvor Gdynia Główna Željezničke veze dovode npr do Gdanjsk, Varšava, Słupsk i Szczecin. Grad je točka na cesti europski pravac E28 (E28): Berlin u Njemačkoj, Szczecin, Koszalin, Słupsk, Gdanjsk, Elbląg, Kalinjingrad, Vilnius, Minsk u Bjelorusiji. Prijevoz javni autobusom, trolejbusy i kolej.
Kultura mini|Spomenik Poljskom festivalu filma (FPFF) Grad je također poznat po održavanju godišnjeg Filmskog festivala u Gdyniji (Poljski filmski festival, t. Festiwalu Polskich Filmów Fabularnych, FPFF). Godine 2013. čitatelji The Newsa rangirali su Gdyniju kao najbolji poljski grad za život i zauzela je prvo mjesto na nacionalnoj ljestvici u kategoriji „opće kvalitete života”. Gdynia ocijenjena kao najbolji grad u Poljskoj, TheNews.pl, 22. studenog 2013., arhivirano iz [izvornika] 15. srpnja 2018. Pristupljeno 7. kolovoza 2026. Godine 2021. grad je ušao u UNESCO-ovu mrežu kreativnih gradova i proglašen je UNESCO-ovim gradom filma.Gdynia – Miastem Filmu UNESCO , arhivirano 9. studenog 2021. Pristupljeno 7. kolovoza 2026.
Svake godine se održava i Heineken festival (Open’er Festival) koji je jedan od najvećih glazbenih festivala na otvorenom u Europi.
Šport mini|Stadion GOSiR na kojemu igra nogometni klub Arka Gdynia. Nogomet je najpopularniji šport u gradu i najveću potporu navijača ima nogometni klub Arka, koji je osvojio kup Poljske 1979. godine.
Gradovi prijatelji
Aalborg Baranaviči Brooklyn, New York Busan Côte d'Opale Haikou Kaliningrad Obustavljeno 2022. godine zbog Ruske invazije na Ukrajinu. Karlskrona, Kiel Klaipėda Kotka Kristiansand Kunda Liepāja Plymouth Seattle Kaohsiung Herson
Izvori
Vanjske poveznice
Službena stranica grada Stranica Turističke zajednice
Kategorija:Gradovi u Poljskoj