thumb|280px|desno|Zastava hrvatskih Rusina
Rusini u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1337 Rusina, od čega 76,85 % u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Kultura U Zagrebu pri Knjižnicama grada Zagreba djeluje Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj .Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
Rusini imaju kulturno-umjetnička društva "Rusnak", Petrovci, KUD „Osif Kostelnik",Vukovar, KUD „Jakim Hardi", Petrovci, KUD „Jakim Govlja", Mikluševci, KUD Rusina, Osijek, KUD Rusina, Vinkovci, Kulturno društvo Rusina i Ukrajinaca PGŽ „Rusnjak" Rijeka, Kulturno-prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca, Rijeka.Vlada RH Nacionalne manjine – Rusini i Ukrajinci
Povijest Prije dolaska Mađara u Panoniju, Rusini su živjeli u Podkarpatju i na Karpatima. U 14. st. na feudalni posjed u Potkarpatje doselio ih je Fedor Korjatović. Dobili su višegodišnje oslobođenje od plaćanja obveza (i do 12 slobodnih godina). U Panoniju su doselili iz Hornjice, (Potkarpatje – leži južno i jugozapadno od vrhova Karpata i proteže se na zapad do rijeke Poprad u Slovačkoj) iz ekonomskih razloga. Doselili su kao Rusini grkokatolici, (do 1777. pripadali su kaločanskoj (Kalocsa) nadbiskupiji, a dalje križevačkoj) s pravom na slobodu selidbe. Došli su po pozivu Njegovog Kraljevstva Apostolskog Veličanstva i savjetnika Kraljevske Ugarske komore, Redl de Rotengauzena, prvo u Ruski Krstur i Kucuru (Bačka), prvom migracijom oko 1750., a zatim doseljavaju iz Bač Kerestura u Stare Jankovce 1830. godine, Petrovce 1836. godine i Mikluševce 1856 godine, te u manjim skupinama i u druge dijelove Hrvatske drugom migracijom, između 1830. i 1880. (godina 1830. se uzima za godinu doseljavanja Rusina u HrvatskuVjesnik 170 godina Rusina u Hrvatskoj).
Doselili su iz županija: Zemplin, Boršod, Ung, Šariš, Spiš, Ugoča, Maramures, Satmar, Bereg, Sabolč, Abauj-Torna,Temes. Nekima je Hornjica već bila zavičaj, a pamtili su da su im preci došli s Karpata ili iz Podkarpatja, gdje su živjeli prije dolaska Mađara u Panoniju. Migrirali su prema jugu zbog neslaganja s feudalcima. Sudjelovali su i u Rakocijevoj buni. Spuštali su se Tisom prema jugu. Sa sjevera Mađarske, iz mjesta Nagykálló, Nagykároly i Miskolc dolazili su do mjesta Makó, na jugu Mađarske.
Od kraja 17. i u 18. st., kada se granica Osmanlijskoga Carstva ustaljuje na Uni, Savi i Dunavu, vlast potiče plansko naseljavanje. Nakon mira u Srijemskim Karlovcima 1699. Bečki dvor je počeo naseljavati novopripojeni prostor prvo Nijemcima, a zatim Mađarima, Slovacima, Rusinima, i ostalim narodima, koji su živjeli u Monarhiji. Rusini su došli u Ruski Krstur 1751., a u Kucuru 1763., kao grkokatolici unijati slobodne selidbe. Po dokumentima iz arhive muzeja Vojvodine, Srijemskih Karlovaca, N. Sada, Budimpešte, Zagreba, Beograda, Samobora, Baje, crkvene arhive grkokatoličke crkve Križevci i crkvene arhive u Kaloči, pretpostavlja se da je u drugoj polovici 18. st. s Hornjice doselilo u Bačku 2000 – 3000 Rusina, a da ih je 1918. bilo 20.000. Iz Bačke su se selili u Srijem i Slavoniju. Već 1765. iz Ruskoga Krstura se iselilo oko 300 osoba, zbog boljega iskorištavanja slobodnih godina. U novom kraju, u mješovitim brakovima dolazilo je do nove migracije i nove asimilacije. U 19. st. Rusini su uglavnom bili prepoznatljivi kao grkokatolici, a od 20. st. evidentiraju se i kao Rusini i kao grkokatolici. Parohija je osnovana u Petrovcima 1836. (1350 vjernika), i koristio se autohtoni jezik, (oni ga na svom jeziku zovu ruski, a ono što mi nazivamo ruski Rusinima je rusijski), a u Mikluševcima 1858. (750 vjernika). Rajevo Selo imalo je 1911. god. 430 vjernika, Osijek 1941. god. 150 vjernika, Vinkovci 1958. god. 250 vjernika, a Vukovar 1962. god. 1000 vjernika.
Kretanje broja Rusina mini|Rusini po općinama prema popisu 2021. godine. + Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Rusina – 1931. Zabilježeni kao Rusi Narodna Republika Hrvatska 1948 6397 1953. 5980 1961. 6290 Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 3728 1981. 3321 Republika Hrvatska 1991. 3253 2001. 2337 (Statistički zavod Hrvatske)Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001. Napomena: 1948., 1953. i 1961. godine u okviru Rusini zabilježeni su i podaci za Ukrajince.
Nacionalni i vjerski sastav stanovništva u gradovima istočne Hrvatske 1900. i 1910. Mjesto Rusnaci Grkokatolici 1900. 1910. 1900. 1910. Vinkovci 37 31 66 117 Ilok 93 66 100 141 Vukovar 1521 1567 1523 1649 Županja 123 221 120 239
Po popisu stanovništva 1953. rusinskim je jezikom u Hrvatskoj govorio 4831 stanovnik, dok 1971. god. broje 3728 stanovnika. Po popisu stanovništva iz 1991. u Republici Hrvatskoj živjelo ih je 3253, ili 0,1 % (do 1971. pod Rusin su bili uključeni Ukrajinci i Malorusi, a od 1971. god. evidentiraju se odvojeno). U malim skupinama žive u cijeloj Hrvatskoj, a najviše ih je u Vukovaru (924), Mikluševcima (493 što čini 73,2 % stanovništva), Petrovcima (737 ili 57 %), što ukupno iznosi 2284. Manji je broj Rusina u Starim Jankovcima (28), Piškorevcima (12), Donjim Andrijevcima(11), Andrijaševcima(8), Rajevom Selu (87) i Gunji (38). Gradovi u kojima ima bar oko 100 Rusina su: Zagreb (141), Osijek (105), Vinkovci (109), Županja (136), bivša zajednica općina Rijeka (85).
Popis stanovništva 2001. godine Broj Rusina po županijama prema popisu stanovništva iz 2001. godine. + ŽupanijaRusinaUkupni postotakVukovarsko-srijemska 1796 76,85 %Osječko-baranjska 127 5,44 %Grad Zagreb 123 5,22 %Primorsko-goranska 61 2,61 %Istarska 31 1,33 %Koprivničko-križevačka 28 1,20 %Brodsko-posavska 25 1,07 %Zagrebačka 25 1,07 %Virovitičko-podravska 18 0,77 %Zadarska 15 0,64 %Splitsko-dalmatinska 13 0,56 %Bjelovarsko-bilogorska 13 0,56 %Požeško-slavonska 12 0,52 %Sisačko-moslavačka 11 0,47 %Dubrovačko-neretvanska 11 0,47 % ostale županije 28 1,20 %Ukupno337100 %(Popis stanovništva 2001. godine)
Organizacija mini|Zgrada Saveza Rusina u Vukovaru. Danas Rusini djeluju u Hrvatskoj kroz brojna kulturno-umjetnička društva unutar Saveza Rusina Hrvatske, imaju manifestacije Kad je golubica letjela, Petrovačko zvono i Mikluševačko ljeto, na Hrvatskom radiju Vukovar imaju tjednu emisiju (nakon vijesti u 7 ujutro) Valovi s Dunava (rsn.: Габи з Дунаю) na rsn. jeziku, te časopise Rusnakovo klaski (godišnjak društva Rusnak), Misli s Dunava (godišnjak Saveza Rusina Republike Hrvatske), dvomjesečnik Novu dumku i časopis za mlade Vjenčić. U Mikluševcima djeluje sportsko društvo SD Rusin Mikluševci, gdje je najaktivniji nogometni klub NK Rusin Mikluševci. U Petrovcima djeluje nogometni klub NK Petrovci.
Poznati Rusini iz Hrvatske Eugenija Barić (rođ. Hornjak), hrvatska jezikoslovka Irena Kolesar, glumica Julije Drohobeczky, križevački biskup, borac za hrv. jezik, umj. mecena, njegovatelj glazbene kulture i crkvenoslavenskog jezika, Vlado Štefančić, redatelj, glumac, plesač, pjevač, utemeljitelj hrvatskoga mjuzikla Gabrijel Bukatko, križevački vladika i beogradski nadbiskup Ljubica Segedi Falc, učiteljica rusinskog jezika, pjesnikinja, utemeljiteljica društva Rusnak i njegova počasna predsjednica, članica Svjetskog vijeća Rusina
Povezani članci Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj
Izvori Rusnaci (Rusini) – Nada Bajić, Zebra, Vinkovci, 2003.
Vanjske poveznice Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske Rusini u gradu Zagrebu
Petrovci.hr Općina Tompojevci, naselje Mikluševci Rusini blog Emisija Bogatstvo u različitosti ur. i vod.: Jasna Pavelić Jureško, tema: Rusinska nacionalna manjina u RH, Radio Marija, emitirano 1. ožujka 2017.
Knjige Ljubica Harhaj, 50 godina kulturno-umjetničkog društva "Osif Kostelnik" Vukovar Nikola Par, Stradanja Rusina u Domovinskom ratu 1991./92. Filip Škiljan,
Kategorija:Etničke grupe Hrvatske *Hrvatska