mini|desno|200px|Josip Horvat "Međimurec": Smrt Nikole Zrinskog u Kuršanečkom lugu kod Čakovca, ulje na platnu iz 1927/8.

Josip Horvat (Čakovec, 18. veljače 1904. – Zagreb 2. lipnja 1945.), hrvatski slikar.

Životopis

Josip Horvat, hrvatski slikar, rođen je 18. veljače 1904. godine od oca Dragutina Horvata i majke Marije r. Kos u Čakovcu. Pučku školu je završio u Čakovcu, gimnaziju VIII. razreda u Velikoj Kaniži i Pešti. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Beču počevši od 1917. Profesori na bečkoj Akademiji su mu bili Karl Kohn i slikar Robert Fuchs (1896. – 1981.).

Svoje djelovanje je počeo u Zagrebu 1924. godine. Kako je Antun Ullrich bio mecena mnogih umjetnika u Zagrebu, tako je i Josip Horvat imao atelje u Mesničkoj ulici br. 25 zahvaljujući Ullrichu.

U razdoblju od 1931. godine obolijeva od tuberkuloze kostiju (desne bedrene kosti), kao posljedice zatvaranja u Kraljevini Jugoslaviji, i nakon desetak operacija mu je u prosincu 1942. godine amputirana desna noga. Od tada hoda uz pomoć drvene proteze. Od 1931. do 1941. godine stanuje u ulici Mošinskog br. 31, a od 1941 do 1945. godine u Deželićevoj 55.

Zagrebački industrijalac Antun Res, pripadnik Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja" naručuje za svečanu dvoranu na Ozlju ulja na platnu velikih dimenzija s temama iz povijesti Hrvata kao što su "Krunjenje kralja Tomislava", "Smrt Petra Svačića - bitka pod Gvozdom" i sl., a trebao je uraditi i sliku prikaza bitke kod Siska 1593. te sliku prikaza ustanka u Rakovici. Od 5. veljače 1930. godine služi se i nadimkom "Međimurec", kako bi ga razlikovali od novinara i publiciste Josipa Horvata koji je rođen u Čepinu.

Josip Horvat Međimurec stupa u hrvatsku kopnenu vojsku dana 1. kolovoza 1941.HR-HDA-806: Emilij Laszowski, kutija 7-8; Dnevnik Emilija Laszowskog Ulazak u vojsku nije bio radi ratovanja nego radi zaposlenja i priskrbivanja sredstava za život crtanjem i slikanjem. Prvi dani u domobranstvu su vezani za pukovnika Peru Blaškovića, koji je također bio član Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja", a radno mjesto je dobio zahvaljujući preporukama Emilija Laszowskog. Od 14. ožujka 1942. je u novinarskom odjelu MinOrS-a. Tako i nastaje 8 promidžbenih crteža u "Hrvatskom domobranu" i pet ulja na platnu: "Drugarstvo" (scena gdje domobran nosi preko ramena drugog ranjenog domobrana), "Nijemci u zasjedi", "Straža na Trebeviću" te dva portreta vojnika u odori. Od 1. siječnja 1943. je u odgojnom odjelu MinOrS-a za ratno slikarstvo pri Akademiji likovnih umjetnosti. U odjelu ratnog slikarstva – prosvjetnička bojna bili su i Ivan Kožarić (sada akademik HAZU-a), Stevan Binički, Antun Župan, Dragan Sax, Alfred Petričić, Valerije Michieli, Milan Vulpe, Ivan Švertasek i Matko Peić, a Josip Horvat je bio voditelj ratnog slikarstva u činu satnika (tri trolista u domobranstvu – VII činovnički razred). Svoj položaj koristi za pomaganje ljudima bez razlike na vjeru i nacionalnu pripadnost. Umjetnici su ga zvali: Šepavi. Arhiv likovnih umjetnosti HAZU Josip Horvat Međimurec: Pismo prof. Ivana Švertaseka od 1999.

Tijekom 1944. godine je započeo rad na izradi slike "Bitka kod Siska 1593." za koju za sada postoje dvije studije i to: Stari grad Sisak - ulje na platnu; Studija prostora - pejzaž - suhi pastel. Slika nikad nije urađena.

Do 1945. godine djeluje u Međimurskom prosvjetnom društvu u Zagrebu.

Nasilna smrt

Po ulasku u Zagreb, komunističke partizanske vlasti ga odvode iz Deželićeve 55,HR-HDA-806: Emilij Laszowski, kutija 7-8; Dnevnik Emilija Laszowskog te ga 2. lipnja 1945. strijeljaju. Presuda je napisana naknadno, 7. rujna 1945. broj 160/45.II.HR-HR-HDA-306: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 Mjesto ukopa se ni danas ne zna. Do sada nije pronađen tekst presude. Na mikrofilmovima Hrvatskog državnog arhiva za građu koja se nalazi u Vojno-istorijskom muzeju u Beogradu, te za građu u Hrvatskom državnom arhivu i Državnom arhivu u Zagrebu postoje presude do broja 159/45, a prva sljedeća je 167/45. I te presude koje postoje su bez obrazloženja i bez dokaza krivice, a veliki broj je napisan u dva-tri reda.

Andrija Maurović,HR-HR-HDA-306: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 - svjedočenje Andrije Maurovića: Stevan Binički,HR-HR-HDA-306: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 - svjedočenje Stevana Binčki: Ivo Vojvodić,HR-HR-HDA-306: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 - svjedočenje Ive Vojvodića: Jovo Subić i Slavko Zore HR-HR-HDA-306: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 - svjedočenje Slavka Zorea: HR-HR-HDA-306: ZKRZ Anketna komisija, kutija 688 - iskaz Marije Horvat su pred "Anketnom komisijom za utvrđivanje zločina putem kulturne suradnje s okupatorom", 7. kolovoza 1945., svjedočili da im je Josip Horvat, slikar, pomogao tijekom rata i da je bio antifašist.

Ulja na platnu

Dvoboj Jurja Zrinskog s turskim begom, (1936., Hrvatski povijesni muzej); Smrt Nikole Zrinskog u Kuršanečkom lugu kod Čakovca (1928.); Smrt Zrinskog i Frankopana; Jutro; Kralj Tomislav na prijestolju (veljača 1941., Hrvatski povijesni muzej); Baka (portret Elizabete Kluković bake Josipa Horvata); Dama u žutoj haljini; Grički krovovi; Čempresi; Tuškanac; Mošinskog ulica (Današnja Nazorova ulica u Zagrebu, na br. 31); Stara jabuka; Barun Zdenko Turković Kutjevski (1928., privatno vlasništvo) Motiv iz Štrigove; Motiv iz Čakovca; Obala u Trpnju; Ulica u Trpnju; Bura; Nijemci u zasjedi (1942., Hrvatski povijesni muzej); U predvečerje; Ždrilo; Majka; Ulaz u Trpanjsku luku; „Deva“ Trpanj; Južni vjetar; Srpanjsko jutro; „Maještral“; Pred burom; Glava M.D.; Ozalj; Motiv sa Sljemena; Boxi (pas generala Pere Blaškovića); Kosci; Portret A.M.; Iz Trpnja; Rolf (glava psa); Na izvoru; Portret M.H. (Marije Horvat r. Perčec, Josipova žena); Glasnik; Portret M.T.; Na ulici; Studija za kralja Tomislava; Rekvijem posljednjih Zrinskih (1929.) ; Studija za smrt Petra Svačića 1; Studija za Smrt Petra Svačića 2; Pogibija Petra Svačića-bitka na Gvozdu(za svečanu dvoranu u Ozlju); Pećine; Dolazak Hrvata na Kosovo (1930. Hrvatski povijesni muzej); Časna majka Marija Terezija Scherer (1930.); Smrt kneza Zdeslava (Sedeslava, dimenzije ≈167•300 cm, 1928.); Sv. Vid (kapelica u Petruševcu – Zagreb, 1934., Danas župa Sv. Vida, Petruševec-Zagreb); Presveto Srce Marijino (zastava za Samobor, 1934.); Svečanost žetve (Narodni običaji koji izumiru); Kupačice; Portret Antuna Urllicha (1936., u privatnom vlasništvu); Trpanj; Krunjenje kralja Tomislava (za svečanu dvoranu u Ozlju dimenzije 297•434 cm, 1938., Hrvatski povijesni muzej); Straža na Trebeviću (1942., privatno vlasništvo); Glava 1 (1942.); General Matasić (1942.); Glava 2 (1942.); Jesen (1944.); Autoportret (1940. – 1943.); Pejzaž s pastirom; Stari grad Sisak (1944., studija za bitku kod Siska 1593.); Pejzaž s vojnikom; Fra Grga Martić (1929. privatno vlasništvo); Portret g-đe Branke Krsnik (1940. Galerija Stari grad, Đurđevac, pod nazivom "Žena u crvenoj košulji"); Portret djevojčice Jelene Matošić s lutkom (1940., privatno vlasništvo); Lov sa sokolom; Pejzaž (suhi pastel, studija prostora za sliku bitka kod Siska 1593.); Večernji pozdrav.

Crteži za knjigu "Knez Zoran" od Dragutina Nemeta (1929.)

Pripovijesti iz prošlosti prije doseljavanja na Balkan – staroslavenska mitologija. Za tu je knjigu Josip Horvat uradio tri ulja na platnu koja su reproducirana u boji i 71 crtež. Sve vezano za tematiku knjige.

Slike za romane Marije Jurić Zagorke

Od studenog 1929. godine Josip Horvat Međimurec radi slike u tehnikama lavirani tuš i bijela tempera na papiru za romane Marije Jurić Zagorke koji u nastavcima izlaze u tadašnjem Jutarnjem listu. Za IV dio Gričke vještice pod nazivom "Suparnica Marije Terezije" i roman "Proročanstvo sa Kamenitih vrati" naslikao je više od 70 slika formata 265x180 mm. U to vrijeme je urednik Jutarnjeg lista bio Josip Horvat (novinar i publicista iz Čepina). Iz razloga razlikovanja od 5. veljače 1930. godine Josip Horvat Međimurec se potpisuje i s dodatnim slovom M kod potpisivanja svojih slika.

Crteži tušem za knjigu „Hrvatska povijest djedova unuku“ od Marka Šeparovića (1936., 1938.)

Portret prof. Marka Šeparovića (olovka); Crkvica sv. Donata na Krku; Solin: Manastirine; Tomislav, prvi hrvatski kralj; Peristel Dioklecijanove palače i spomenik Grguru ninskom; Baščanska ploča; Knin; Pogibija Petra Svačića; Trogir; Trogirka Katedrala, portal; Medvedgrad; Ban Pavao Šubić; Jajce; Split u XVII. stoljeću; Bihać u XV. stoljeću; Knez Krsto Frankopan; Marko Marulić; Klis; Cetingrad; Varaždinski grad; Nikola Jurišić; Knez Nikola Šubić Zrinski Sigetski; Mehmed paša Sokolović; Korćula; Matija Gubec; Pogibija Matije Gubca; Šibenska katedrala svetog Jakova; Kneževa palača u Dubrovniku; Grad Sisak; Ban Tomo Bakač Erdedi; Senj; Silvije Strahimir Kranjčević; August Šenoa; Ban Nikola Zrinski; Knez Fran Krsto Frankopan; spomen stup banu Nikoli Zrinskom u Kuršanečkom lugu; Ban Petar Zrinski; Grad Čakovec u doba Zrinskih; Grad Ozalj; Jelena kneginja Zrinska; Dubrovnik; Crkva sv. Katarine u Zagrebu; Serežanin; Zagreb (Kaptol i Grič); Matija Antun pl. Reljković; Andrija Kačić Miošić; Spomenstup hrvatske himne; Antun pl. Mihanović; Dr. Ljudevit Gaj; Ivan pl. Kukuljević Sakcinski; Ban Josip Jelačić; Zagrebačka katedrala s biskupskim dvorom; Kardinal nadbiskup Haulik; Biskup Josip Juraj Štrosmajer; Dr. Franjo Rački; Eugen Kvaternik; Dr. Ante Starčević; Dr. Iso Kršnjavi; Stjepan Radić; Dr. Vladko Maček; Stjepan Radić (olovka)

Crteži tušem za knjigu „Tatari u Hrvatskoj“ Milutina Mayera (1941.)

Za ovu knjigu je Josip Horvat uradio sedam crteža tušem: Otmičar vraća djevojku Stjepku; Katarina i Stjepko; U crkvi; Predah vojnika; Katarinina molitva; Obrana tvrđave; Bitka s Tatarima.

Ostalo

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici nalazi se 56 crteža u tehnici grafitna olovka, tuš, gvaš. Ti crteži su došli u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu konfiskacijom iz Mesničke 25 zajedno s oko 200 knjiga. Ti crteži predstavljaju jedan dio opusa koji je rađen tijekom kratkog života Josipa Horvata.

Na Ozlju se nalaze crteži - portreti Velimira Deželića, Širole i Emilija Laszowkog

Ciklus 1918. – 1941.

Ciklus od 14 crteža predstavlja sve ono što su Hrvati preživljavali za vrijeme diktature u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Tako jedan crtež predstavlja zatvorenika s obješenim ciglama za spolovilo.

Izložbe

Umjetnički paviljon 16. – 30. XI. 1928.; Salon Ullrich 25. XI. – 4. XII. 1936.; Salon Ullrich 16. – 28. II. 1941.; Strossmayerova galerija 22. VII. – 11. VIII. 1942 „Slikarski dojmovi sa ratišta“; Umjetnički paviljon 22. XI. – 13. XII. 1942. „II izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“; Umjetnički paviljon 10. – 31. X. 1943. „III izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“; Umjetnički paviljon 17. VI. – 9. VII. 1944. „IV izložba hrvatskih umjetnika u Nezavisnoj državi Hrvatskoj“.

Izložbe nakon smrti

„Historijsko slikarstvo u Hrvatskoj“, Zagreb 1969. (Slika "Krunjenje kralja Tomislava", 1938., Hrvatski povijesni muzej) „Gradovi i krajevi na slikama i crtežima od 1800. do 1940“, Zagreb 1977. (Slika "Stari grad Sisak", 1944. studija za sliku prikaza bitke kod Siska, Hrvatski povijesni muzej)

Galerija radova 120px|center<p style="font-size: 85%">Kralj Tomislav na prijestolju,ulje na platnu, veljača 1941.160px|center<p style="font-size: 85%">Krunidba kralja Tomislava,ulje na platnu, 1938.140px|center<p style="font-size: 85%">Smrt Petra Svačića- Bitka pod Gvozdom,ulje na platnu, 1941.130px|center<p style="font-size: 85% ">Fra Grga Martić,ulje na platnu, 1929.<p style="font-size: 85%>Pred burom, ulje na platnu, oko 1936. iz Trpnja, poluotok Pelješac. {| class="wikitable" align=center valign=top cellspacing=2 |- bgcolor=#FFFFFF align=center valign=top ||<p style="font-size: 85%">Ilustracija za roman Marije Jurić Zagorke,tuš, bijela tempera na papiru, 1931. ||<p style="font-size: 85%">Plavokosa curica,ulje na šperploči, 999x553 mm, 1934.