thumb|Spomenik na rubu njemačkog groblja Koncentracijski logor Knićanin (Rudolfsgnad) ili Sabirni logor Knićanin bio je komunistički koncentracijski logor nakon završetka Drugog svjetskog rata. Osnovala ga je Jugoslavenska vlast u Knićaninu u listopadu 1945.Völkermord der Tito-Partisanen 1944-1948, Österreichische Historiker-Arbeitsgemeinschaft für Kärnten und Steiermark, Graz, 1990, , S. 169ffLeidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band 3, Donauschwäbisches Archiv München, 1995, , S. 234ff
Koncentracijski logor je bio korišten za starosjedilačke njemačke žene, djecu i starijie osobe iz Vojvodine (većinom iz srednjeg i južnog Banata). Prosječan broj ljudi unutar logora bio je 17.200, a najveći broj je 20.500.Stefanovic, Nenad, Ein Volk an der Donau, Donauschwäbische Kulturstiftung, München, 1999, , S. 84ffSper, Darko: Vojvodina Germans Seek Moral and Cultural Rehabilitation
Procjenjuje se da oko 13.000 ljudi ubijeno ili umrlo u logoru, od kojih su 7767 slučajeva smrti dokumentirano.Donauschwaben hoffen auf Papst-Besuch bei Gräbern
Nakon raspuštanja logora Nijemcima starosjediocima je oduzeta imovina i naseljene su srpske obitelji iz BiH, Hrvatske i Crne Gore.
Spomen ploča za žrtve iz masovne grobnice u blizini je izgrađena u 1998. s natpisom na srpskom i njemačkom jeziku.
Logor je raspušten u ožujku 1948. nakon (ukupno 29 mjeseci ili 880 dana).
Povezani članci Komunizam Volksdeutsche Logor Krndija
Izvori
Vanjske poveznice Hrvatski institut za povijest Deutsche Welle:Rehabilitacija ne važi za sve Nekažnjeni zločini nad Podunavskim Švabama Glas Koncila br. 11/06, strana 25.
Kategorija:Logori za Nijemce i Austrijanace nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji Kategorija:Nijemci u Srbiji