Nakladnička djelatnost NIU Hrvatska riječ, pokrenuta je temeljem prijedloga Upravnog odbora ustanove i Programa razvoja Nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ što ga je usvojilo Hrvatsko nacionalno vijeće.

Povijest Imajući u vidu značaj nakladničke djelatnosti za hrvatsku nacionalnu zajednicu u Vojvodini i Srbiji, te mogućnost osnutka posebne profesionalne organizacije, po ugledu na druge zajednice u Pokrajini, tijekom 2005. godine - na traženje Zvonimira Perušića, u funkciji ravnatelja NIU »Hrvatska riječ« i Lazara Vojnića Hajduka u funkciji predsjednika Izvršnog odbora HNV-a - književnik Milovan Miković, izradio je Program nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ, kojim su obuhvaćene edicije:

Baština Suvremena proza Suvremena poezija Monografije Kronologija Svjedočanstva Tintilintić – književnost za djecu i mlade Sveučilišna knjiga Časopisna produkcija

Definirajući tim Programom razvoj izdavaštva i časopisne produkcije Milovan Miković, koji je izabran za prvog profesionalnog urednika, među ostalim je istaknuo:

»U jeziku je sadržana naša prošlost, sadašnjica i budućnost, u njemu mi koji smo s limesa, s oboda, s ivice, s ruba ili prostorno znatno udaljeni od matice, mi koji smo rastepeni i raspršeni, rasuti ostatak ostatka autohtone hrvatske manjine u Bačkoj, Srijemu i Banatu što se u Panoniju doseljavala u migracijskim valovima i prije i nakon 1241. godine – postajemo i jesmo jedno s našim središtem. Gubljenjem jezika, najčešće zauvijek gubimo hrvatski identitet budući da jezikom uspostavljamo sve što je nacionalno, pa i nacionalnu književnost. Ako izostane jezik, gasi se bitna identifikacijska odrednica, namjesto koje se ucjepljuju osjećaji raspolućenosti i marginalnosti. Stoga je književnost hrvatskih manjina istodobno izraz duha hrvatskog naroda, onoga matičnoga kojemu pripadamo, ali istodobno i sraz navlastitoga manjinskoga položaja naspram većinskog okruženja, pa i naspram matice. U njoj se – književnosti dakle – uz egzistencijalno stanje naše manjine mogu zrcaliti i mnoge velike teme svijeta u kojemu živimo. Neovisno jesu li izrečene i napisane u lokalnom ili u regionalnom govoru, u dijalektu ili u standardnom, književnom jeziku, gotovo uvijek imaju i prepoznatljivu motivsku, tematsku, estetsku, kulturnu oznaku ruba. Prestanemo li govoriti, pisati i živjeti u materinskom jeziku, prestanemo li danomice ustrajavati na uspostavi komunikacije unutar sebe, na rubu, na obodu, i dakako prema središtu – mrtvi smo i glede ruba i glede matice, a gubitak identiteta utoliko je bolniji što je veća i izraženija svijest o pripadanju. U tome posebno značajno mjesto ima Nakladnička djelatnost NIU Hrvatska riječ i književni časopis Klasje naših ravni, budući da su naša vlastita identifikacijska odrednica prema drugima, ali i prema sebi! Tamo gdje te svijesti i odrednice nema, prije ili kasnije će prevagu zadobiti jezik većinskog naroda, kada će se i na djelu pokazati uistinu nezadrživa, brzonastupajuća pravocrtna asimilacija. Zapitajmo se, najzad, na što može računati hrvatski pisac koji po svom biću pripada prostoru Podunavlja, hrvatskom narodu i jeziku i ne piše književna djela na jeziku zemlje u kojoj živi, ili na njemu piše tek povremeno? Nadalje, gdje je mjesto hrvatskog književnog pisma iz Podunavlja, sudbinski i tematski vezanog za stanoviti geografski i kulturni prostor koji je pored kulture i književnosti većinskog naroda, također, određen i kulturnom i književnom polifonijom ovdje živućih manjina, pri čemu je svaka u nastojanju očuvanja svoga individualiteta. Iz tih (i drugih još!) razloga hrvatsko književno pismo nastalo na limesu, na rubu, u području izmiješanosti i stapanja, neprestanog doticanja i razdvajanja među narodima nužno stoji naspram kulture većinskog, ali i drugih manjinskih naroda, a istodobno i naspram kulture matičnog naroda, mnogo češće tražeći sebe u sveukupnosti hrvatske književnosti no što se ondje uspijeva prepoznati. Napose, gdje bi trebalo biti mjesto književnosti koju obilježava (i) trajno traganje za cjelinom kojoj pripada. I hoće li ondje, i kada će, to hrvatsko književno pismo (i hoće li uopće i ikada), zauzeti mjesto koje mu, valjda, pripada u prostoru matice? Može li onamo prodrijeti s djelima nastalim u kulturnohistorijski preduvjetovanom podneblju, gdje smo stalno izloženi zahtjevu za mirenjem s lošijom pozicijom, gdje, doduše, postoje i drugi putovi, te su njima i pošli mnogi naši sunarodnjaci odvajajući se od vlastita jezika, njegova i svoga imena. Mjesto onih koji su nam prethodili, pa i mjesto onih koji tek trebaju doći, samo onda će se moći bliže utvrditi kada započne proces sustavnog sučeljavanja i prožimanja književnih djela nastalih u ovom podneblju, tijekom svih razdoblja, i njihovih poetika, s djelima koja već jesu dio hrvatske književne sveukupnosti, te kada se uspostave usporedbe različitosti i sličnosti unutar književnohistorijskih, književnojezičnih i književnokritičkih obzora, vrijednosnih sudova i estetskih postignuća. Kada se utvrde razlozi razdvajanja i ponovnih zbližavanja, iznuđenih sličnosti i različitosti. No, ni tada se ne bi trebalo potapati u iluziju kako će uspostava dijaloga s kulturom većinskog naroda i s kulturom matičnog naroda pridonijeti boljem pročitavanju i razumijevanju suštine manjinske kulture i književnosti, njenih prikraćenosti i zakinutosti od kojih nastaje navlastiti književni sadržaj, budući da se rub i kada govori jezikom većinske ili matične kulture, uvijek glasa pomalo različito, sukladno svojoj matrici, ako ne i mantri. I ne uvijek i nužno radi toga jer zaostaje, te se sporije mijenja, već gdjekada što se s oboda prije mogu uočiti mjesta spajanja prošlosti i budućnosti, kada promjene idu od vanjskog ruba prema središtu«.

Od rujna 2005. do prosinca 2012. objelodanjeni su sljedeći naslovi: 2005. Vojislav Sekelj, U izmučenim riječima, (2005.) Jasna Melvinger, Vaga s anđelima, (2005.) Petko Vojnić Purčar, Kult kornjače, (2005.) Milivoj Prćić, I nakon desetljeća, (2005.) Balint Vujkov, Krilati momak, (2005.) Dražen Prćić, Wild card, (2005.) 2006. Ljubica Kolarić-Dumić, Igrajmo se radosti, (2006.) Vladimir Bošnjak, Svršetak vražjeg stoljeća, (2006.) Željka Zelić, Bezdan, (2006.) Milivoj Prćić, Južno od tranšeja, (2006.) Andrija Kopilović, Okom svećenika I., (2006.) Andrija Kopilović, Okom svećenika II., (2006.) Dražen Prćić, Wild card, drugo izdanje, (2006.) Ante Sekulić, Osobna imena, prezimena i nadimci bačkih Hrvata, (2006.) Lazo Vojnić Hajduk, Andrija Kopilović, Alojzije Stantić, Dužijanca, (2006.)

2007. Tomislav Ketig, Velebitski orao, (2007.) Lazar Merković, U ime pravde, (2007.) Zvonko Sarić, Prosjački banket, (2007.) Branko Jegić, Ja, hodočasnik, (2007.) Ilija Okrugić Srijemac, Glasinke, (2007.) Ilija Okrugić Srijemac, Tri povijesne drame (2007.) Stjepan Bartoš, Upoznavanje, (2007.) Naco Zelić, Monografija Nesto Orčić, (2007.) Marija Šeremešić, Tragom sjećanja, (2007.) Ruža Silađev, Divani iz Sonte, (2007.) 2008. Matija Poljaković, Izabrane drame, (2008.) Ivan Pančić, Natpivavanja, (2008.) Balint Vujkov, Šaljive narodne pripovijetke, (2008.) Andrija Kopilović, Okom svećenika III., (2008.) Vojislav Sekelj, U izmučenim riječima, drugo izdanje, (2008.) Ruža Silađev, Divani iz Sonte, drugo izdanje, (2008.) 2009. Sanja Vulić, Vitezovi hrvatskoga jezika u Bačkoj, (2009.) Antun Kovač, Na dvoru Pašinog Tune, (2009.) 2010. Matija Poljaković, Izabrane drame II., (2010.) Matija Evetović, Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, (2010.) Ilija Okrugić Srijemac, Šaljive poeme, (2010.) Stjepan Bartoš, Igra opasnih pojedinosti, (2010.) Ante Sekulić, Osobna imena, prezimena i nadimci bačkih Hrvata, (2010.) Balint Vujkov, Bunjevačke narodne pripovijetke, (2010.) Zsombor Szabó, Crtice iz povijesti naselja Bačke u srednjem vijeku, (2010.) 2011. Matija Poljaković, Izabrane drame III., (2011.) Ilija Okrugić Srijemac, Hunjkava komedija (2011.) Stjepan Bartoš, Kuća koja plovi, Subotica (2011.) Ljubica Kolarić-Dumić, Uz baku je raslo moje djetinjstvo (2011.) Dražen Prćić i grupa autora, Priča o fotografiji (2011.) Jasna Melvinger, O Iliji Okrugiću Srijemcu Ruža Silađev, Šokica pripovida 2012. Jasna Melvinger, Iz književnih djela i sakupljačke ostavštine Ilije Okrugića Srijemca (2012.) Lazar Francišković, Eseji (2012.) Matija Molcer, Označena tišina (2012.) Milivoj Prćić, Živi a izgubljeni (2012.) Jakov Kopilović, Molitve vremena sadašnjeg (2012.)

Od druge polovice 2008. godine Nakladnička djelatnost NIU Hrvatska riječ - u zamjetnoj je stagnaciji. Godine 2009. četvero hrvatskih književnika iz Subotice i Petrovaradina: Lazar Merković (1926.), Petko Vojnić Purčar (1939.), Jasna Melvinger (1940.) i Vojislav Sekelj (1946.), odlikovano je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Drugi izdavači u hrvatskoj zajednici u Srbiji Izdavaštvom se bave i druge institucije u hrvatskoj manjinskoj zajednici: Pučka kasina 1878., Had, HKUD Vladimir Nazor, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i dr.

Izvori Zvonko Sarić, »Informiranje je temelj zajednice«, Ravnatelj Odjela za informiranje, preč. Andrija Anišić o pitanjima o važnosti obavještavanja, Hrvatska riječ br. 90., 22. listopada 2004. str. 20-21. H. R. (2005.) »Široka podrška za nakladnički program«, Zajednička sjednica tri radna tijela o nakladničkoj djelatnosi u hrvatskoj zajednici, Hrvatska riječ br. 135. od 9. rujna 2005. str. 8-9. H. R., »Osam edicija čuva identitet«, Prijedlog nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ, Hrvatska riječ br. 135. od 9. rujna 2005. str. 10-11. Suzana Mršić, »31. Interliber - Knjige i periodika Hrvata iz Vojvodine«, Matica, 12.11.2008., Fotografije: Arhiv HMI Davor Bašić Palković, »Priznanje hrvatskoj knjizi izvan Hrvatske«, Intervju s Milovanom Mikokvićem, urednikom Nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ, Hrvatska riječ, br. 350., 20. studeni 2009., str. 12. – 13. Davor Bašić Palković, Zajedničko predstavljanje 'u moru knjiga''', Hrvatska riječ, 6. studeni 2009. Zlatko Žužić, »Jezično bogatstvo hrvatske književnosti«, U povodu 32. zagrebačkog Interlibera i Priznanja za nakladnički program NIU Hrvatska riječ», Hrvatska riječ, 350., 20. studeni 2009., 14. – 14. Davor Bašić Palković, »Knjige u funkciji najvitalnijih nastojanja''«, intervju s Milovanom Mikovićem, urednikom Nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ«, Hrvatska riječ, br. 384., 23. srpnja 2010., str. 32. – 33.

Kategorija:vojvođanski Hrvati