Neuchâtel je glavni grad švicarskog kantona Neuchâtel, te distrikta Neuchâtel. Grad se nalazi na obali istoimenog jezera, na južnim obroncima Jurskog masiva.
Neuchâtel je prvi put spomenut 1011. godine. Lokalni knezovi su upravljali ovim teritorijem sve do 1458., kada postaje posjed dinastije Orléans-Longueville koja njime upravlja sve do 1707. godine. Nakon toga vlast preuzimaju pruski kraljevi u čijim je rukama Neuchâtel bio sve do 1848. Grad i kanton Neuchâtel dio su Švicarske od 1814. godine.
Budući da je ovo najvažniji grad u regiji, gospodarstvo grada je oduvijek bilo vezano za upravu, te za poljoprivredu (uzgoj vinove loze). Od 18. stoljeća važan faktor postaje međunarodna trgovina, te sekundarni (urarstvo) i tercijarni sektor. U prelasku s 19. na 20. stoljeće u turističke svrhe izgrađeni su mnogi hoteli. Turizam je postao važna gospodarska aktivnost zahvaljujući razvoju željeznice. Nekad dominantnu industriju u gradu su danas zamijenile nove visoke tehnologije i turizam.
Neuchâtel je poznat po svom sveučilištu i nogometnom klubu. Ovaj grad bio je jedan od domaćina izložbe Expo.02.
Etimologija thumb|200px|left|Dvorac Neuchâtel Ovaj grad bio je poznat po latinskim nazivima Novum Castellum, Novum Castrum (12. stoljeće), Neocomum (16. stoljeće, kakografija) te romanskim nazivima Nuefchastel, Neufchastel, Neufchatel sve dok nije sredinom 18. stoljeća dobio današnji oblik Neuchâtel.}Službena stranica grada Svi ovi nazivi imaju jedno značenje: „novi dvorac“, što se odnosi na dvorac koji je ovdje podignut krajem 10. stoljeća. Germanski utjecaj na ime ovog grada vidi se u tome što se pridjev „novi“ nalazi ispred riječi „dvorac“ umjesto iza što je uobičajnije.
Na njemačkom jeziku grad je bio poznat pod nazivima Nienburg, te Nuvenburch, Nüwenburg da bi od 1725. bio poznat pod nazivom Neuenburg.
Na frankoprovansalskom Neuchâtel se piše Nœchâtél ili Nôchâtél, a izgovara se [nʧa'ti].
Povijest thumb|right|Promjena obale u Neuchâtelu kroz stoljeća Povijest grada Neuchâtela najvećim dijelom poklapa se s poviješću kantona Neuchâtel.Histoire de Neuchâtel et Valangin jusqu'à l'avènement de la Maison de Prusse Grad je stoljećima zadržao ulogu upravnog središta kantona.
Ranija povijest
U gradu postoji nešto malo tragova rimskog razdoblja, inače postoji vrlo malo podataka o ovom mjestu prije drugog tisućljeća. Područje Neuchâtela je, isto kao i cijeli švicarski plato i susjedna Francuska, bila dio države Burgunda koja je kasnije postala Burgundija. Za vrijeme ovog kraljevstva Neuchâtel je postao dio Svetog Rimskog Carstva.
Najstariji dokument koji spominje grad Neuchâtel (Novum Castellum) datira iz 1011. godine. U ovom dokumentu burgundski kralj Rudolf III. nudi ovu regiju svojoj ženi Irmengardi.
Godine 1032., Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva dobiva krunu Burgundije. Grof Odo II. Blois koji sudjeluje u ratu za burgundijsko nasljedstvo zauzima dvorac Neuchâtel 1033. i opsjeda grad 1034. godine.
U 13. i 14. stoljeću grad se proširio istočno od Seyona. Razdoblje vladavine kneževa Neuchâtela traje sve do 1457., kada zadnji grof Ivan Friburški, umire bez muškog nasljednika što pokreće sukob oko vlasništva nad kneževinom.
thumb|245px|left|Pogled na Neuchâtel iz 1645. godine.
Glavni akteri u svađi oko nasljedstva nad kneževinom bili su Rudolf Hochberg i oranžski knez Luj II. Jedan od razloga zašto je Luj II. smatrao da kneževina treba pripasti njemu između ostalog bila je i činjenica što je Ivan Friburški bio 1416. oženio njegovu sestru Mariju Châlonsku. Rudolf Hochberg tvrdio je da je direktan potomak djeda Ivana Friburškog i da ima podršku građana. Na kraju, 1458., on i dobiva vlast nad Neuchatelom.
Rudolfov sin Filip bio je najbogatiji knez Neuchâtela nad kojim je vlast preuzeo 1487. godine. Oženio je nećakinju Luja XI., Mariju Savojskugg te nastavio stvarati saveze tijekom cijele svoje vlasti, posebice s Bernom i Fribourgom. Nakon njegove smrti 1503., jedini nasljednik postaje njegova kći Ivana. Godinu dana kasnije nju ženi Luj Orleanski i on postaje novi vladar Neuchâtela. Godine 1540., u vrijeme njegove vladavine propovjednik Guillaume Farel u tom području širi protestantsku reformaciju. Dinastija Orléans vlada gradom sve do smrti Marije de Nemours 1707. godine.
Od 18. stoljeća do danas
thumb|245px|right|Genealogija stvorena 1707. za utvrđivanje nasljednika Marie de Nemours Na ispražnjeno mjesto vladara Neuchâtela pojavilo se petnaestak mogućih nasljednika. Na kraju su građani kao novu vlast odabrali pruskog kandidata, jer su Prusiju smatrali dovoljno jakom na zaštiti grad i dovoljno dalekom da se ne miješa u lokalne poslove Neuchâtela. Godine 1707., kanton postaje prusko vlasništvo, a gradski dvorac lokalno sjedište Fridrika I.
Za vrijeme pruske vlast grad doživljava procvat, posebice zahvaljujući trgovcima i gradskim mecenama kao David de Pury i Alexandre Dupeyrou. Bogatstvo ove dvije obitelji omogućilo je gradnju više lijepih zgrada u gradu i lokalne radove.
Napoleon je Neuchâtel osvojio 1806., te ga dao na upravljanje maršalu Berthieru.
Neuchâtel je u Švicarsku Konfederaciju ušao zajedno sa Ženevom i Valaisom 1814., a federalni sporazum potpisan je 1815. godine. Pruski kralj ostao je vladar Neuchâtela sve do revolucije 1848. godine. U međuvremenu u gradu su izvršeni vrlo važni radovi na rijeci Seyon. ZA vrijeme pobune revolucionari su u grad došli iz La Chaux-de-Fondsa, te u gradskom dvorcu 1848. proglasili republiku. Iako su nekoliko puta izvršeni pokušaji kontrarevolucije Neuchâtel je ostao dio konfederacije sve do danas.
Zemljopis Grad Neuchâtel nalazi se na lijevoj obali jezera Neuchâtel u zapadnom dijelu Švicarske, dvadesetak kilometara od francuske granice. Grad je udaljen 38 kilometara zapadno od Berna, 106 km sjeveroistočno od Ženeve i 74 km istočno od Besançona. Neuchâtel se nalazi u rajno-ronskoj metropolitanskoj regiji.
Unutar područja općine nalaze se i naselja Chaumont, La Coudre, Serrières i Monruz. Neuchâtel graniči s općinama Valangin, Peseux, Auvernier, Hauterive, Saint-Blaise, Fenin-Vilars-Saules, Savagnier, Enges i Cressier.
Hidrologija
Kroz Neuchâtel prolazi rijeka Seyon koja je preusmjerena u tunel od 1843. godine. Rijeka se ulijeva u jezero Neuchâtel, koje je najveće jezero koje se u potpunosti nalazi na švicarskom teritoriju, površine od 217 km². Izvor Seyona je u Villiersu, a prije ulaska u Neuchâtel prolazi kroz Val de Ruz. Povijesni centar grada nalazi se na desnoj obali rijeke. Iako rijeka nije plovna, igrala je važnu ulogu za industrijski razvoj Neuchâtela, jer je vodenom energijom opskrbljivala gradske mlinove.
Politika
Općina
Zakonodavno tijelo grada Neuchâtela je glavno vijeće (conseil général) koje se sastoji od 41 člana, dok je izvršno tijelo općinsko vijeće (conseil communal) koje se sastoji od pet članova izabranih na mandat od četiri godine.
Od 2004. do 2008., glavno vijeće sastojalo se od 16 vijećnika iz Socijalističke partije, 6 iz Švicarske liberalne stranke/Nacionalne napredne stranke, 5 iz Radikalno demokratske stranke, 8 iz raznih ljevičarskih stranka (Zeleni, Radnička i narodna partija i SolidaritéS), 5 iz Demokratske zajednice centra, te jednog nezavisnog vijećnika. U istom razdoblju, općinsko vijeće sastojalo se od dva socijalista, jednog zelenog, jednog radikala i jednog liberala.
Predsjednika općinskog vijeća vijeće izabire na mandat od jedne godine. Službeno gledano ne postoji gradonačelnika Neuchâtela, nego tu funkciju obavlja predsjednik vijeća. službena stranica grada Neuchâtela
Kanton i konfederacija thumb|right|200px|Max Petitpierre, političar iz Neuchâtela, savezni ministar vanjskih poslova Kanton Od 115 zastupničkih mjesta u Velikom vijeću (kantonalni parlament), distrikt Neuchâtel je najzastupljeniji, s 35 zastupničkih mjesta. Od toga 22 mjesta rezervirana su za predstavnike iz grada Neuchâtela. U razdoblju 2005. – 2009., uspostavljen je točan omjer muških i ženskih zastupnika. 9 iz Socijalističke partije, 4 iz Nacionalne napredne stranke, 3 iz Radikalno demokratske stranke, 3 iz stranke Zelenih, 1 iz Demokratske zajednice centra, 1 iz SolidaritéS, 1 iz Radničke i narodne partije.
Od 1848., Velikim vijećem je 31 put presijedao predstavnik iz Neuchâtela (jednogodišnji mandat od 1860.).
Konfederacija
Od 1848., tri savezna vijećnika (članova vlade) koji su predstavljali kanton bili su iz ovog grada i to svi iz Radikalno demokratske stranke : Eugène Borel (1873. – 1875.), Louis Perrier (1912. – 1913.) i Max Petitpierre (1945. – 1961.). Četvrti, radikal Didier Burkhalter, došao je na tu funkciju 1. studenog 2009. godine.
U Švicarskom nacionalnom vijeću (donji dom parlamenta), od pet zastupnika kojima raspolaže kanton Neuchâtel, dosad ni jedan nije bio iz grada Neuchâtela, nego su svi bili iz drugih općina u ovom kantonu.
U gornjem domu parlamenta gdje kanton ima pravo na dva zastupnika, od 3 prosinca 2007. nalazi se radikal Didier Burkhalter koji je iz ovog grada.
Zbratimljeni gradovi
20px Besançon, Francuska (1975.) 20px Aarau, Švicarska (1997.) 20px Sansepolcro, Italija (1997.)
Stanovništvo
thumb|450px|Razvoj stanovništva gradaIzvor: Neuchâtel statistiqueNouvelle Revue Neuchâteloise, 1998NEuchâtel statistique, str. 1
Razvoj stanovništva Prema Saveznom uredu za statistiku u Neuchâtelu je possède 2008. živjelo 32.333 stanovnika. Gustoća stanovništva bila je 1.791 stan./km².
S 32.914 stanovnika prema službenom saveznom popisu stanovništva iz 2000., glavni grad kantona je drugi grad po naseljenosti u kantonu, nakon La Chaux-de-Fondsa koji je imao 37.016 stanovnika.
U vremenu prije pruske vlasti u Neuchâtelu nije bilo popisa stanovništva. Stanovništvo grada je u periodu između 1800. i 1950. poraslo s 4.017 na 27.998 stan., što je sedmerostruko povećanje broja građana. Najveći broj stanovnika ovaj grad je imao 1970. (38.784 stan.), ali nakon krize u urarstvu broj se smanjio na 32.914 stan. 2000. godine, što je pad od 15% u 30 godina. u istom razdoblju broj stanovnika Švicarske narastao je za 15,7%, a broj stanovnika kantona smanjio se za 1%. U godini 2005., boj stanovnika vratio se na prijašnju najvišu razinu.
Stranci Broj stranaca koji žive i rade u ovom gradu je desetljećima u stalnom porastu. Od 1.693 stanovnika (6 % ukupnog stanovništva) 1950., broj je porastao na 7.193 (20,9 %) 1980., preko 9.329 (27,8 %) 1990., sve do 10.113 (30,7 %) 2000. godine. Udio stranaca je već od ostatka kantona gdje oni u prosjeku čine 23,2% stanovništva.
Religija Prema podacima iz 2006., najveći je udio katolika među stanovništvom Neuchâtela (38,7%), nakon kojih slijede protestanti (32,3%), 19% stanovnika izjašnjavaju se kao ateisti, a 3,2% kao muslimani. Ostatak stanovništva čine sljedbenici drugih religija ili neizjašnjeni.
Aglomerizacija
Ukupni broj stanovnika u aglomerizacijskom području, koje uz Neuchâtel uključuje i općine Auvernier, Bevaix, Bôle, Boudry, Colombier, Corcelles-Cormondrèche, Cortaillod, Peseux, Rochefort, Cornaux, Hauterive, Marin-Epagnier, Neuchâtel, Saint-Blaise, Thielle-Wavre, Fenin-Vilars-Saules te Savagnier popeo se na 77.832 stanovnika 2000. godine. Po broju stanovnika ovo je sedamnaesta aglomerizacija u zemlji.
Gospodarstvo
Struktura
U gradu Neuchâtelu postoji 2301 poduzeće (2001.), što čini 69,7 % udjela u distriktu i 23,1 % udjela u kantonu. Što se tiče broja zaposlenosti grad ima još veće značenje, jer lokalno gospodarstvo ima 34.270 zaposlenih, što je 73,76 % od ukupnog broja u distriktu, te 29,7 % u kantonu.
+ Podjela aktivnosti prema sektorima (2001) Primarni Sekundarni Tercijarni Poduzeća 26 (1,13 %) 291 (12,64 %) 1.984 (86,22) Broj zaposlenih 162 (0,64 %) 5.613 (22,21 %) 19.488 (77,14 %)
Relativno slaba važnost glavnog grada kantona u kantonalnom gospodarstvu rezultat je uravnoteženosti ekonomskih aktivnosti po cijelom teritoriju kantona. Tako grad dijeli ekonomski značaj s mjestima La Chaux-de-Fonds, Boudry i Le Locle. Samo La Chaux-de-Fonds ima približno jednaku gospodarsku važnost kao Neuchâtel.