200px|thumb|desno|Središte Čazme. Vidi se i crkva sv. Marije Magdalene 200px|thumb|desno|Crkva sv. Marije Magdalene 200px|thumb|desno|Unutrašnjost Crkve sv. Marije Magdalene 200px|thumb|desno|Orgulje. Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi je romanička crkva nastala početkom 13. stoljeća. Najstariji je sakralni spomenik u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te spomenik visoke vrijednosti.http://kulturniturizam.croatia.hr/Destinations/DestinationDocument.aspx?idLanguage=1&idDestination=481&idCategory=1066&idDocument=3714
100px|thumb|desno|Grb Čazme s crkvom sv. Marije Magdalene
Prvotna romanička crkva je dovršena 1232. godine u središtu Čazme, koja je bila važno srednjovjekovno sjecište puteva. Zagrebački biskup Stjepan II. Babonić je u Čazmi iste godine, kada je crkva dovršena utemeljio Zborni kaptol s dvanaest kanonika te dao Čazmi status pomoćnog upravnog sjedišta Zagrebačke biskupije.http://www.glas-koncila.hr/print_news.html?news_ID=4767&parentt_ID= Uz crkvu se nekad nalazio i samostan dominikanaca.
Trobrodna je građevina u obliku križa, s dva zvonika.http://www.cazma.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=23&Itemid=7 Križni oblik crkve je jedinstven vrijeme romanike u Europi. Na pročelju je bio izraženi portal i rozeta. Glavni oltar posvećen je sv. Mariji Magdaleni. Ostali oltari su posvećeni Kristovoj Muki, Duhu Svetom, sv. Tri kralja, sv. Stjepanu, Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije, Uznesenju Marijinu, sv. Roku i sv. Križu. Crkva je bila devastirana, posebno u vrijeme turskih osvajanja, kada je turski paša Ulama beg harao po Čazmi 1544. godine. U crkvi je bila nadgrobna ploča i posmrtni ostaci hercega Kolomana, koji se borio s Mongolima 1241. godine. To je otkrio Ivan Kukuljević Sakcinski i pisao o tome. U međuvremenu, nadgrobna ploča je nestala. Tijekom stoljeća, crkva je obnavljana, promijenjan je izgled fasade i unutrašnjosti. U obnovi se posebno istakao župnik Ivan Jambreković u 18. stoljeću. Od prvotnog unutarnjeg romaničkog uređenjea nije ništa ostalo. Sačuvani su barokni ukrasi iz 17. i 18. stoljeća te vrlo vrijedne orgulje iz 1767. godine u rokoko stilu, izrađene u Beču, rad Johanna Henckea.
Oko 1995. godine, počela su istraživanja i obnova, koja još traje. Crkva će izvana biti prezentirana u romaničkom stilu, a unutrašnjost u baroknom.Zvono, časopis, Bjelovar 2009. Godine 2003. i 2005. arheološki je istražena. Nađeni su temelji ranijih građevnih faza kao i 136 grobova s obiljem novovjekovnih nalaza (medalje, križevi, krunice, nakit, odjeća i obuća).Tajana Pleše, Arheološka istraživanja župne crkve Marije Magdalene u Čazmi, Zagreb : Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2006.
Orgulje
Johann Hencke je izgradio orgulje za crkvu 1767. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:
I. manual C/E–c3 1. Principal 4′ 2. Wald Flethen 8′ 3. Bordun 8′ 4. Flauta 4′ 5. Quint 3′ 6. Octav 2′ 7. Mixtur IV II. manual C/E–c3 8. Principal 2′ 9. Coupel 8′ 10. Flethen 4′ 11. Dulcisona 4′ Pedal C/E–a1 12. Sub Bass 16′ 13. Octava Bass 8′ 14. Fagot 8′ Spojevi: II-I. Trakture su mehaničke s kliznicama.
Izvori
Literatura Emin Armano, Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, 2006., ITG, Zagreb
Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj Kategorija:Čazma Čazma