mini|300px|<center>Dardanija u Rimskom Carstvu kao dio Mezije Gornje (Moesia Superior). Dardanci ili Dardani (stgrč. Δαρδάνιοι) bili su pripadnici ilirsko-tračkog plemena“ ... mnogo se raspravljalo o tome da li su Dardanci bili Iliri ili Tračani. Jendo od mišljenja je da su to bila tračanska plemena koja su dugo godina bila izložena ilirskim utjecajima ...“ J. J. Wilkes, The Illyrians, 1992., str. 85. "Dardanci koji su živjeli na granicama s Ilirima i Tračanima su uspjeli sačuvati svoju individualnost i kao jedini narod u toj oblasti sačuvati etničko jedinstvo dugo nakon što su vojno i politički bili poraženi od Rimljana ... i u vremenu okončanja antičkog svijeta, kada je na Balkanu nastalo vrijeme etničkih previranja, Dardanci su, jedini od plemena središnjeg Balkana, odigrali najvažniju ulogu u stvaranju novih naroda koji su zauzeli mjesto starih naroda.“ Fanula Papazoglu, The central Balkan tribes in pre-Roman times: Triballi, Autariatae, Dardanians, Scordisci and Moesians, Amsterdam, 1978., str. 131. koje je u antičko vrijeme naseljavalo dijelove teritorija današnje Srbije, Makedonije i Kosova. Njihova zemlja zvala se Dardanija.
Etimologija U grčkoj mitologiji, Dardan (Δάρδανος, latinica: Dárdanos) bio je jedan od sinova Ilirija, rodonačelnika svih Ilira. Dardan je dakle, rodonačelnik Dardanoia (Δάρδανοι; ostali sinovi bili su Enchelus, Autarieus, Maedus, Taulas i Perrhaebus, također rodonačelnici plemena i to redom: Enhilejaca, Autarijata, Meda, Taulanata i Perhaeba).
Od 1854. godine i istraživanja Johann Georg von Hahna, jezikoslovci su zaključili da riječi Dardanoi i Dardania možda imaju veze s proto-albanskom riječi koja znači 'drvo kruške' (dardhë u suvremenom albanskom jeziku). S druge strane, mišljenja su sukobljena oko izvornog značenja ove riječi iz proto-indoeuropskog *g'hord- (što bi se onda moglo dovesti u vezu s grčkim achrás - 'divlja kruška') ili *dheregh-.
Natpisi otkriveni u Dardaniji jedan su od glavnih dokaza koji potvrđuju ideju da su Dardanci bili miješana ilirsko-tračka grupa. Ilirska imena prevladavaju u zapadnim dijelovima Dardanije i tu nisu pronađeni tračanski nazivi. Tipični tračanski nazivi (ali i primjeri ilirskih naziva) pronađeni su uglavnom u istočnom dijelu Dardanije, od mjesta Scupi (kod današnjeg Skoplja) do Naissusa (Niš) i Remesiane (Bela Palanka).
Povijest U 1. stoljeću pr. Kr. zabilježeni su njihovi upadi sa Skordiscima na teritorije tadašnje Makedonije. Pod rimsku vlast potpali su oko 200. g. pr. Kr. te je Dardanija postala dio rimske provincije Moesia Superior (dio teritorije današnje Srbije južno od rijeke Dunav, Kosovo i sjeverna Bugarska). Prema povjesničaru Strabonu, Dardanci su bili podijeljeni u dvije podskupine: Galabri i Thunaki. Strabon inače nije pohvalno opisao Dardance kada je rekao da su divlji i prljavi, iako je dodao da vole glazbu. Kasnije, krajem 3. stoljeća, car Dioklecijan je Meziju podijelio, iz nje izdvojio Dardaniju i uspostavio joj sjedište u Naissusu (Niš).
Naselja Povjesničar John J. Wilkes navodi da su važniji gradovi Dardanaca bili Ulpiana (Priština), Therranda (Prizren), Vicianum (Vučitrn), Skopi (Stoc, Skopje), a da im je glavni grad bio Damastioni (kod Ohridskog jezera).J. J. Wilkes, The Illyrians, 1992., str. 49. Naissus (Niš),Naissos (bivša Keltska naseobina) je postao najvažnijim gradom rimske pokrajine Mezije. Rimljani su također osnovali i rudarsko naselje municipium Dardanicum.“Na jugu je novi grad Municipium Dardanicum bio još jedan rudarski grad povezan s poznatim lokalnim proizvodom, Metalla Dardanica ... u modernoj Sočanici u blizini doline Ibar.“ J. J. Wilkes, 1992., str. 258. DačaniElemér Illyés, Ethnic continuity in the Carpatho-Danubian area, 1988., str. 223. su živjeli u Dardaniji u gradu Quemedava.
Jezik Podrobnu onomastičku studiju načinio je Radoslav Katičić koji smatra da se dardanski jezik rasprostirao cijelom središnjom Ilirijom (sjeverno od južne Crne Gore, zapadno od Morave s izuzetkom Liburnije na sjeverozapadu, i vjerojatno sjeverno u Panoniju).Radoslav Katičić, "Die neuesten Forschungen uber die einhemiche Sprachschist in den Illyrischen Provinzen", 1964., str. 9.-58., i "Zur frage der keltischen und panonischen Namengebieten im romischen Dalmatien", 1965., str. 53.-76. ANUBiH 3 GCBI 1Radoslav, Katičić, Ancient languages of the Balkans, The Hague – Paris, 1976.
Vladari mini|250px|<center>Kraljevina Dardanija od 3. do 1. st. pr. Kr. s današnjim granicama Kosova.
Prema povijesnim zapisima Dardanci su imali nekoliko istaknutih vladara i plemića. Slijedi kratak popis:
Bardilis, kralj od 385. pr. Kr. -358. pr. Kr. Grabos, Bardilisov sin, kralj od 358. pr. Kr. Bircenna, Bardilisova kćerka“Bircenna, kćerka ilirskog kralja Bardilisa.“ Arthur Hugh Clough, John Dryden i James Atlas, Plutarch's Lives Volume 1, 2001. Bardilis II., Bardilisov sin Monunius, kralj iz 3. st. pr. Kr. Prvi kralj koji je kovao novac u gradu Dyrrhachiumu (Drač)Wilkes, 1992., str. 129. u 3. st. pr. Kr. Etuta, Monuniusova kćerka udata za kralja GentiusaWilkes, The Illyrians, 1992., str. 85. Mitilus, Monuniusov nasljednik Longarus, kralj, 3. st. pr. Kr. Baton Dardanski, Longarusov sin, kralj na prijelazu iz 3. u 2. st. pr. Kr.
Poveznice Dardan, Dardanus, mitski osnivač grada Dardania u istočnoj Turskoj po kome je nazvan morski prolaz Dardaneli – nema nikakve veze s Dardancima.
Izvori
Literatura
Grace Harriet Macurdy. The Wanderings of Dardanus and the Dardani, Transactions and Proceedings of the American Philological Association, Vol. 46 (1915), str. 119. – 128. András Mócsy, Sheppard Frere, Pannonia and Upper Moesia: A History of the Middle Danube Provinces of the Roman Empire, Routledge, 1974. . Strabon: knjige 1‑7, 15‑17, prijevod na engleski, ed. H. L. Jones (1924.), LacusCurtius Ralph F. Hoddinott, The Thracians, 1981.,
Papazoglu, Fanula. 1978. Central Balkan Tribes, Amsterdam, Hakkert. Viktorija Sokolovska, Dardanci u Predrimsko Doba, Novopazarski Zbornik, 27, 2003, Novipazar, 27-48. Wilkes, J. J. 1992. The Illyrians.
Vanjske poveznice Georg Autenrieth, "Homerov rječnik" Perseus.com
Kategorija:Iliri Kategorija:Antička Makedonija Kategorija:Povijest Kosova Kategorija:Povijesne etničke grupe